Bosanska Dinastija Kotromanića (prof.dr.Enver Imamović)

[BATONKULIN]

http://www.youtube.com/watch?v=vSgGm3xif60

[Gost1]

Kotromanic


Tvrtkovic


http://bibliotecaestense.beniculturali. ... ovich.html

Insignia procerum Bosnae, Croatiae, Illyriae, &c, quorum alter liber unicus asservatur penes Ragusii rempublicam
http://bibliotecaestense.beniculturali. ... d.6.16.pdf
Ovdije ima 151 grbova a u Fojnickom 139.
Oba spominju Rubcic Stanislav (Rubcich Stanislaus)

[Jack]

Steta sto nemam skeniranu knjigu Fojnickog Grbovnika

Znam za neke plemicke porodice

[Jack]

http://paleta.ba/ba/novosti.php

Mozete naruciti ovdje.Ja sam je kupio iz te trgovine.Platio sam 70 tak maraka.Veoma zanimljiva paleta, svi vi koje vas zanima.Moze doci ovdje i uzeti takvo sta tamo

To je na lokalitetu Cobanije kod Sarajeva, kad se ide prema Austrijskomt trgu.Ne mozete fulati, ima pijaca blizo

[Gost1]

Steta sto nemam skeniranu knjigu Fojnickog Grbovnika

Znam za neke plemicke porodice

http://www.bosanskehistorije.com/e-bibl ... i-grbovnik

[Krokodil Behko]

Samo da nešto pitam. Čitao sam već opservacije historičara a u vezi toga da su svi vladari od bana Borića do Stepana Tomaćevića Kotromanića iz iste loze. Međutim, ima jedna nevidljiva nit. Bar za mene. To je onaj dio kad smjenjuju Stepana Kulinića. Šta se zbiva? Odlazi li on u Usoru da bude ban dok je Matej Ninoslav veliki ban? Znači li to da je Prijezda potomak Stepana Kulinića?

[Jack]

Period o kom pricas su crni dani Bosne 1240-1320 godine kada u tih 80 godina dolazi do raznih svadja i smicalica, izdaja.To je period invazije brace Mladena i Pavla Subica 1298-1316 godine, to je i period kada nakon Stjepana Kulinica.Dolazi prilicno nesposobni i bolezljivi Matej ili Matija Ninoslav koji je po nekim vladao od 1232-1247 godine, a po nekima i do 1250 godine.Prepiranja se nastavljaju punih 50 godina, da bi kulminiralo kada Subici zakratko vladaju Bosnom, bez pristanka Bosanskih vladara tada

Prijezda je po nekim nadimak.Prijezditi znaci doci s strane.Ima nekih teorija oko Prijezde.
Ono sto se zna, nakon odlaska Stjepana Kulinica 1232 godine.I pocetka rasformiranja Bosanske crkve, kao i dovlacenje Dominikanaca u Bosnu zasluga Ninoslava.Dolazi do raskola izmedju vladara.I to je nakon sto je Ninoslav odjednom prestao biti vladar.Smt ili ubistvo.Dolazi do tih sukoba na raskolu i to ce kasnije Subici iskoristiti par decenija poslije

[Krokodil Behko]

Prijezda je po nekim nadimak.Prijezditi znaci doci s strane.Ima nekih teorija oko Prijezde.

Da li se to uklapa u ono što znamo o Mateju Ninoslavu? Čini mi se da ima i pismeni izvor, kako on bješe "od starijeh grana" po porijeklu a u povelji Dubrovčanima, on Prijezdu naziva svojim rođakom? Negdje stoji a čini mi se u papinskim dokumentima da je Matej Ninoslav preobratio svog rođaka Prijezdu "u pravu vjeru"

[Jack]

Prijezditi znaci doci s strane.Sto je lik odobrao nadimak kraljevski PRIJEZDA?Jel sto je bio bahat, pa rekao.Evo, mene dosao sam s strane.Ili ne znam sta da vam kazem.Da, spominje se kao rodjak, ali opet.Odakle je Prijezda.Sem cinjenice da nije dosao iz Bosne i prvobitne Bosne tad.Ako znamo da naprimjer Dlamoc i Donje Kraje veci dio.Uzeo je Stjepan Kotromanic.Kao i da podrucje danasnje Usore jos uvijek nije bilo sastavni dio Bosne.Oni su bili cas u Bosni, a cas izvan nje, a sto ce se pokazati par stotina godina kasnije kada su Ljudevita Madjarskog izabrali za vodju, no to nije tema

Pa, svasta je moguce.Usorska teorija bi mogla da prodje

[Krokodil Behko]

Možda je "prijezda" gledano iz ugla prvobitne Bosne. U tom slučaju, pretpostavlja se da je Ninislav bio rođak Kulinića a eto rođak je i Prijezdi. Ninoslav je po mome, ta nit koja spaja dva vladara iz iste loze. Kulinića i Preijezdu. No, to su samo nagađanja. Kako se pojavi na kraju to prezime Kotromanić? Da li je to definitivno po ocu bana Stepana Kotromanića? A o samom porijeklu da i ne govorim ali ne mogu vjerovati da je to prezime stiglo iz Germana. Ispade da je Prijezda stigao pa eto i Kotroman. Svi stigli odnekud.

[Dezidijat]

Ja se licno slazem sa teorijom da je Prijezda ipak bio nametnut na tron kao Bosanski vladar od strane Madara najverovatnije Bele IV.Madarska je u to vrijeme bila najlojalniji partner Pape i definitivno su to partnerstvo koristili da bi prosili svoje teritorije na racun Bosne , Raske, danasnje Rumunije i sll

Prijezda je bio u vazalskom odnosu prema Beli IV od Madarske dokaz tome je i cinjenica da je nakon sto je postao, vladar Bosne (bez podrske u narodu ) poslao vojsku iz Bosne da pomogne madzarima u napadima an Rasku i Bohemiju (danasnja Ceska-Slovacka )

Ova me tema natjera da pomislim kako li je mladi Sigismund/ Ishak Bey Karlioglu zavrsio? bas sam maloprije pogledao informacije o Gradu Bolu , grad koji je u osmanskom carstvu bio strateski vazan kao spona izmedju Ankare i Istanbula, danas je to lijep i moderan industrijski grad.Ako je nas princ Ishak bey proveo cijeli zivot u Bolu kao njegov upravitelj onda je sigurno da je i njegov grob tamo kao i njegovi potomci sto opet znaci da su potomci nase kraljevske loze u i oko grada Bolu-a u sjevernoj turskoj..Cudi me da niko nikad nije kontaktirao muzej grada Bolua

[Jack]

svoje teritorije na racun Bosne , Raske, danasnje Rumunije i sll

Vlaske

Ja se licno slazem sa teorijom da je Prijezda ipak bio nametnut na tron kao Bosanski vladar od strane Madara najverovatnije Bele IV.

Moguce

Prijezda je bio u vazalskom odnosu prema Beli IV od Madarske dokaz tome je i cinjenica da je nakon sto je postao, vladar Bosne (bez podrske u narodu ) poslao vojsku iz Bosne da pomogne madzarima u napadima an Rasku i Bohemiju (danasnja Ceska-Slovacka )

Moravija i Bohemija.A, ne Raska i Bohemija.



Stjepan Kulinic?Pa, 1232 je imao navodno preko 55 godina.Mogao je i umrijeti


Vratimo se Matiji

Matija je poznat po zapisima prema Dubrovcanima
Bio je Madjarski vazal i papista
Doveo je Dominikance u Bosnu 1244

Prije Subica.Javlja se praznina i to prava od 1258 godine, do pocetka 1290.Ta praznina se popunjava.Neko spominje Ivana Gotoromana koji tad vlada.Niko ne spominje Prijezdu.Neki spominju Prijezdu.No, cudno je i ime.Doseljenik.Za kralja?

Nije nikad tad vladar imao ime.Nikad

Helem.Cim ovaj popis zavrsi.Moram malo da prostudiram ovo vise

:stareci:

[Petar]

Ugarski kralj Bela IV je 1253. godine osvojio Bosnu i podijelio je na manje oblasti. Teritoriju Uže Bosne I Donje Kraje dao je na upravu usorskom banu Prijezdi (1250-1287), koji je odranije bio njegov vazal. Matej Ninoslav je sa svojom vojskom pružio otpor križarima. Križarska vojska se morala povući iz Bosne. Ninoslav je učvrstio svoj položaj. Nakon uspješnog ratovanja kod Trogira postao je Splitski knez. Matej Ninoslav je priključio Bosni župu Nertvu na jugu, Livno na zapadu i Ustipraču na istoku.

[Jack]

Matej Ninoslav je pruzao otpor iz groba.Dobro se prevrcao lijevo i desno jer u ta doba on je odavno bio mrtav

Odavno

Bez kopiranja, ako moze.I razvuci recenicu.Pocetak, sredina i kraj.Nemoj sve zbrda-zdola, tesko mi je procitati.Podsjeca me na rahmetli tetku, ona je tako pisala

[sarajlija]

Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko osvajao/pokoravao Hrvatsku a ne oslobadjao kako se to od nekih pokusava prikazati. https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

[yt]https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M[/yt]

[Mraz]

Fojnicki grbovnik :

http://www.fojnica-samostan.com/grbovnik/

Otkud toliko polumjeseca

[Selim IV]

Evo jedan kraci klip o Srednjovjekovnoj Bosni i vladivini Kotromanica...

https://www.youtube.com/watch?v=190x6hDAG_U

[krhan]

Evo 1.dio od vremena prije Ilira, vrijedi obavezno pogledati


2.dio



3.dio

[Mehmed beg Catic]

Porodični i ljubavni život članova bosanske dinastije Kotromanića

U svim vremenima i svim sredinama ljubav i porodični život bio je bitan faktor ljudi. Ta strana života je posebno u žiži interesa kada je riječ o znamenitim historijskim ličnostima, a posebno ako se radi o vladarskim dinastijama.

To se odnosi i na bosansku dinastiju Kotromanića čiji su se kraljevi, prinčevi i princeze ženili i udavalI diljem Evrope. Na taj način Kotromanići su bili u srodstvu s mnogim evropskim dinastijama. Zahvaljujući izvornoj građi i narodnom predanju dosta se zna o njihovim prvim ljubavima, svadbama, braku, intrigama, bračnim svađama itd.


Na svim dvorovima bilo je uobičajeno da se brakovi sklapaju iz državnih interesa, da se učvrste međudržavne veze, izbjegne rat, ojačaju ekonomski interesi i sl. Simpatije i ljubav mladih bili su u drugom planu.


I u srednjovjekovnoj Bosni slijedilo se to načelo ali ne u onoj mjeri kako je to bilo u drugim evropskim zemljama. S obzirom na njen brdsko-planinski karakter, slabu prohodnost i udaljenost od kulturnih evropskih središta, u njoj se život odvijao na svojstven, starinski način, na što je utjecala i njena (bogumilska) vjera koja se po svemu razlikovala od katoličake i pravoslavne. Njena posebnost se ogledala i u tome što je po pitanju braka, i uopće odnosa između muškarca i žene, bila krajnje tolerantna. Za razliku od drugih evropskih zemalja u njoj nije bilo čak ni krutih staleških ograda pa nije bio rijedak slučaj da vlastelin ili čak princ, odnosno kralj, oženi običnu pučanku, odnosno seljančicu.


Za prve bosanske vladare nema podataka o tome ko su im bile žene, mada imamo imena njihove djece, pa i unučadi. Žena Kulina bana (12. st. st.) bila je domača plemkinja, zvala se Vojslava. Ban Kotroman (13. st.) bio je oženjen srpskom princezom Elizabetom. Ban Stjepan II (14. st.) oženio je ortenburšku princezu iz Austrija. Kada je kralj Tvrtko I stasao za ženidbu evropski dvorovi su se naprosto utrkivali da mu ponude svoje princeze. Na koncu se odlučio za princezu iz carske kuće Šišmana iz današnje Bugarske. Zvala se Doroteja.

Žena kralja Dabiše je bila domaća plemkinja iz Huma, današenje Hercegovine. Zvala se Jelena, a narod ju je prozvao „Gruba“. Taj nadimak je nesumnjivo dobila s razlogom. Da je bila kočeperna vidi se po tome da je nakon muževe smrti uspjela naslijediti ga na prijestolju ali su je velikaši brzo zbacili. I žena kralja Ostoje je također bila domaćeg roda. Zvala se Vitača. Ko je bila žena njegovog sina kralja Stjepana Ostojića ostaje nepoznato.

Žena predzadnjeg kralja Tomaša bila je domača djevojka Vojaća, a njegovog sina Stjepana Tomaševića, bila je srpska princeza Mara.
Kako se u Bosni slijedila bogumilska vjera koja se u svemu razlikovala od katoličke i pravoslavne, u njoj se i institucija braka uveliko razlikovala od onog kakav je bio u ostaloj Evropi. Dok je kod njih bio na snazi tzv. crkveni brak koji je bio neraskidiv, u Bosni je bio civilni, a to znači sklapao se bez ikakvog vjerskog ceremonijala i mogao se bez ikakvog problema razvrći. U jednom dokumentu inkvizicije koja je isljeđivala herezu u Bosni ostao je zapis o tome kako se sklapao brak u Bosni:
……….
„Budi moja!
Bit ću tvoja!
Budi mi dobra!
Bit ću ti doba!
……..
Uz tebe i u dobru i zlu!
Uz tebe i u dobru i zlu!
Moja si žena!
Tvoja sam žena!“

Time je brak bio sklopljen, priznat pred Bogom i ljudima, koji, međuti, kao takav, nije priznavala katolička crkva što je bio dodatni, važan razlog za progon bogumila i njihove vjere.
Za brak sklopljen na ovaj, „bosanski način“ ( u stranim dokumentima: „Matrimonium ad modum bosnensis“ nije bilo nikakve prepreke za razvod, slijedeći načelo da je bolje razvesti se ukoliko se supružnici ne podnose, svađaju se, zlostavljaju, tuku i sl, pri čemu najviše ispaštaju djeca. Slijedilo se načelo: bolje da svak ide na svoju stranu.


U Bosni su svi, pa i vladari, sklapali brak po običaju svoje vjere. Neki od njih su se ženili i razvodili nekoliko puta. Ban Stjepen II ženio se tri puta. Prva ljubav kralja Tvrtka I bila je domaća djevojka, a druga bugarska princeza. I kralj Ostoja se ženio tri puta, zvale su se: Vitača, Kujava i Jelena. Kralj Tvrtko II je stigao oženiti se samo jednom. Bila je to nećakinja madžarskog kralja Sigismunda. Isti slučaj je bio s posljednjim kraljem Stjepanom Tomaševićem, jer su malo nakon što je preuzeo prijestolje i oženio se, Bosnu napali Turci i smaknuli ga.


Zanimljiva je, i krajnjer tužna, priča koja se veže za predzadnjeg kralja Tomaša. Predanje kaže da je jedne prilike loveći po brdima oko Bobovca naišao na jednom proplanku na stado ovaca koje je čuvala mlada čobanica. Bila je tako lijepa da se zaljubio na prvi pogled, toliko da ju je oženio, bez obzira što je on bio princ, a ona čobanica, seljančica. Zvala se Vojaća. Tako je obićna pučanka postala bosanska kraljica. Živjeli su sretno i izrodili dvoje djece.


Sreća, međutim, nije dugo trajala. Pritisak katoličke Evrope na Bosnu bio je toliki zbog njene vjere da su mu zaprijetili: ukoliko ne istrijebi domaću vjeru, ne pređe na katoločku vjeru i ne pusti ženu bogumilku, navalit će na Bosnu i ognjem i mačem će ju svu uništiti. Da bi spasio zemlju morao je učiniti što se od njega tražilo. Vojaća se vratila na selo ( s djecom), a Tomaš se ponovo oženio. Bila je to Katarina, kćerka hercega Stjepana Kosače, gospodara Huma, današnje Hercegovine.
Ovi događaji su imali veliki odjek u Bosni. Narod je osudio postupak kralja, tim više što je dozvolio križarima i inkviziciji da isljeđuju i proganjaju narod tjerajući ga da se odrekne domaće vjere. Nakon njegove smrti naslijedio ga je sin Sjepan, nazvan po njemu Tomašević. Kraljica Katarina se po smrti muža povukla sa Bobovca u Kozograd iznad Fojnice jer joj kralj Tomašević nije bio naklonjen zato što je na dvoru zauzela mjesto njegove majke.

Romantična ljubav princa i čobanice i događaji koji su potom uslijedili bili su takvog zanimljivog sadržaja da je to krajem 19. st. inspiriralo jednu ženu, porijeklom Čehinju, da o tome napiše roman pod nazivom „Vojača“, štampan u Sarajevu 1899. g. Riječ je o sestri znamenitog bosanskog arheologa Ćire Truhelke koji je čitav život posvetio proučavanju srednjovjekovne bosanske prošlosti i koji ju je snabdijevao historijskom podacima o tim događajima za njen roman.

Autor: Prof. dr. Enver Imamović

Naslovna ilustracija – Emir Durmišević

https://miruhbosne.com/?p=53822