Unsko-sanski kanton

[BH-HZ]

Sve o kantonu i ovim općinama ovdje
Bihać,
Bosanska Krupa,
Bosanski Petrovac,
Bužim,
Cazin,
Ključ,
Sanski Most i
Velika Kladuša.

Unsko-sanski kanton (skraćeno: USK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.



Zastava


Grb



Glavni grad Bihać
Površina 4.125 km2

Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Bihaću. Površina kantona iznosi 4.125 km2, što čini 15,79% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Kanton se sastoji od 8 općina:
Bihać,
Bosanska Krupa,
Bosanski Petrovac,
Bužim,
Cazin,
Ključ,
Sanski Most i
Velika Kladuša.

Geografski položaj
Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka (grad)) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.



Prirodni resursi
Unsko–sanski kanton ima:
-veoma povoljan geoprometni položaj ;
-vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
-zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
-prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
-klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine
Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine
Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta (Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Vodosnabdjevanje
Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

Saobraćaj
Na području kantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga ( Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području postoje dva objekta zračnog prometa: vojni aerodrom "Željava", na granici sa R. Hrvatskom, bio je prije rata veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom "Ćoralići", sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski aerodrom "Golubić", bez asfaltne piste.

Elektroenergetski sistem
Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" ( 0,5 MW) i HE "Una-Kostela" ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:
-dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
-dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
-Ključ - S.Most
-dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac
-dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Carinske uprave
Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač. U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije Bosne i Hercegovine: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

[Zmaj]

Sanski Most - Lijep cist bosnjacki grad!

[ABen]

@Jack ti imas mapu Sanskog Mosta po zemljisnom posjedu prije 1991 ili tako nesto? Mozes li je postaviti?

[Zmaj]

Ključ je mali, živopisni grad koji se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Krajini tačnije u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Grad Ključ je i sjedište istoimene općine. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom.

Prije rata općina Ključ imala je 37.391 stanovnika (po popisu iz 1991.), 47,32% Bošnjaci, 49,49% Srbi, 0,88% Hrvati, 1,54% Jugoslaveni i 0,77% ostalih, raspoređenih u 61 naselja. Danas Bošnjaci cine ca. 95% stanovništva.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Ključ podijeljena je između Federacije BiH i Cetniteta. Dio sa gradom Ključem ušao je u sastav Federacije BIH. U sastav Cetniteta, ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica, Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije i Zableće, te dijelovi naseljenih mjesta: Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.

Sve o Ključu ovdje!

[Jack]

http://img512.imageshack.us/img512/489/sanskiss4.png

Nasa sela su sad
Podvidaca
Kljevci
Podlug
Poljak
Kruhari
Krkojevci
Tomina

Ima nas jos nesto u Donjem Dabru i Batkovcima

Hrvati su vecina u Sasini.Skriljevita ima ili 5 Hrvata, ili je prazna, znaci to je nenaseljeno.Imaju jos gore i Staru Rijeku.Srbi imaju tu oko Lusci Palanke skup sela, i to je to

[Bosnjak]

Šta je ba ovo Jack, kakva je ovo mapa? Ovo može bit samo iz '91.

[Jack]

To je mapa iz 1991 godine, ali sad s dopunom, sta je nase sada

[ZV Keli]

Po slobodnoj ocjeni sam uradio mapu za neka sela koja su bila pola.pola da je to sada nase

[Jack]

Halilovci i Budimlic Japra nisu nasi.To je druga opcina sad, i nemaju nasu vecinu.Zaboravih da spomenem to

[BH-HZ]

Halilovci i Budimlic Japra nisu nasi.To je druga opcina sad, i nemaju nasu vecinu.Zaboravih da spomenem to

Suhaca ima bosnjacku vecinu,a selo Luzani vise ne postoji vec je podijeljeno na dva dijela,jedan je pripao Caplju,a drugi Tomini.Da postoji imalo bi bosnjacku vecinu.

[Jack]

Suhaca nema Bosnjacku vecinu
Luzani postoje i danas

Inace, bivse Muslimansko selo

[BH-HZ]

Suhaca nema Bosnjacku vecinu
Luzani postoje i danas

Inace, bivse Muslimansko selo

Na cesti ces naci tablu na kojoj je natpis sve ijednog sela na tom pravcu Sana-Kljuc osim Luzana.I ako postoje kao sto ti kazes onda imaju bosnjacku vecinu.Znam jednu nasu porodicu koja zivi u Suhaci,zbog toga pretpostavljam da ima nasu vecinu jer je ovo nekadasnje srpsko selo u potpunom okruzenju...

[ABen]

U selu Suhaca nema 5-10 starih Srba da tamo zive. Sve su im kuce obnovljenje i ipak stoje im vecinom prazne i niko nezivi tamo. Ima nekoliko godina od kad su poceli i prodavati te kuce i imanja koja imaju tamo.

Piso sam kako je neki cetnik iz Modrice se nervirao zbog cijene koju sam ponudio i kako je kukao da tamo kod njih dulum zemlje placa po 1000KM. E Srbin iz sela Suhaca prodaje imanje od 40 duluma i jos jedan oglas gdje prodaje kucu sa 10-15 duluma a zivi u Modrici. U stanu koji je dobio na poklon.

[Jack]

Suhaca ima nijednog Bosnjackog redovnog biraca i zbog toga cemo je tretirati kao Srpsko selo.Pametnom dosta

Da u selu imas 1/3 Bosnjackih biraca, pa shvatio bih, ali nijednom, to je bas dosta.I ako zive u tom selu, u sta sumnjam, mogli su se registrovati dosad 20 tak godina haman od kraja rata.Znaci sapienti sat

Cak i razvikani Luzani imaju Bosnjake birace, dok Suhaca nema.Toliko o tome

[BH-HZ]

Suhaca ima nijednog Bosnjackog redovnog biraca i zbog toga cemo je tretirati kao Srpsko selo.Pametnom dosta

Da u selu imas 1/3 Bosnjackih biraca, pa shvatio bih, ali nijednom, to je bas dosta.I ako zive u tom selu, u sta sumnjam, mogli su se registrovati dosad 20 tak godina haman od kraja rata.Znaci sapienti sat

Cak i razvikani Luzani imaju Bosnjake birace, dok Suhaca nema.Toliko o tome

Gdje su prijavljeni ne znam,ali zive u Suhaci 100 %.Redovni biraci ne moraju znaciti mnogo.Ja sam gledao spisak redovnih biraca naselja 17. VKBr i tu imas oko tridesetak Srba,a tu zive svega 3-4 babe.Oni su ostali prijavljeni u Sanskom Mostu,ali zive u rs-u ili Srbiji.

[Zmaj]

Sanski Most: Stari rimski most, neprocjenjivo blago u Starom Majdanu
Datum: 11/01/2013 u 13:31h USK Urednik: Denis



Područje općine Sanski Most obiluje kulturno-historijskim spomenicima od neprocjenjivog značaja, a jedan od takvih objekata je Rimski most preko riječice Gračanice, u mjestu Stari Majdan.

Odlukom Komisije za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, ovaj most je uvršten u kulturno-historijske spomenike od posebne važnosti i stavljen je pod zaštitu države. Rimski most u Starom Majdanu svjedok je historijskog kontinuiteta života na ovim prostorima. Radi se o području koje je bogato željeznom rudom koju su Rimljani kopali i talili, te potom razvozili širom svoga carstva. Prije Rimljana to su činili drugi narodi koji su živjeli na ovim prostorima, a o tome svjedoče prave planine treske koja nastaje kao otpad u procesu taljenja željezne rude. Također, na prostoru Majdanskih planina, i danas se mogu pronaći manje ili više primitivne talionice željezne rude. Iskorištavanje rudače bogate željezom nastavljeno je i poslije Rimljana, u srednjovjekovnom periodu, a svoj intenzitet dobilo je u turskom periodu, kada se Stari Majdan razvio u ekonomsko i administrativno središte ovih područja.

Iz perioda vladavine Rimljana, kao trajno historijsko svjedočanstvo ostao je stari kameni most, ali i kanalizaciona mreža koja se, što je zanimljivo, dijelom i danas nalazi u upotrebi u ovom mjestu. Ovaj most preko rijeke Gračanice bio je dio starog rimskog puta kojim se željezna ruda transportovala sve do rimske pokrajnie Dalmacija. Ostaci rimkih cesta i danas su vidljivi. Stari most se pominje i u turskim dokumentima iz 16. stoljeća, kada je vršena njegova popravka i gdje se također navodi da potiče iz rimskog perioda. Prema pričama mještana, lukovi mosta su nekada bili toliko visoki da je ispod njih mogao projahati konjanik na konju.

Prema mišljenju historičara, tragovi opeke u sastavu mosta svjedoče o tome da su ga uistinu načinili stari Rimljani, a pretpostavlja se kako je to bilo u prvom ili drugom vijeku nove ere. Most je, kako se pretpostavlja, kasnije nadograđivan i popravljan. Zanimljivo je da je nedavno jedan mještanin, koji živi u blizini mosta, obavljajući građevinske radove pored svoje kuće, slučajno otkopao ostatke rimskog bunara. Sve to svjedoči o tome da je Stari Majdan mjesto s dugotrajnim historijskim kontinuitetom života, a kako Majdanci vole reći, gdje god da se zakopa na širem području ovog mjesta pronaći će se neki od historijskih artefakta iz naše povijesti.

Izvor : radiosana.ba

http://krajina.ba/96876/sanski-most-sta ... m-majdanu/

[ABen]

Zastrašivali srpske povratnike u selu Lušci Palanka
http://www.nezavisne.com/novosti/hronik ... 76136.html

NIKOLA SALAPURA - 18.01.2013 21:00
SANSKI MOST - Nepoznata lica s dugim bradama su u noći sa 13. na 14. januar uznemiravala dvije srpske povratničke porodice u selu Lušci Palanka, u opštini Sanski Most, lupajući šakama po vratima.
Upozorila je na to Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji iz koje su istakli da su zbog toga porodice pozvale lokalnu policiju koja je izvršila uviđaj, ali da su se nakon odlaska policije nepoznata lica vratila i nastavila s lupanjem. Tom prilikom su, kako je navedeno u saopštenju, ta lica, koja izgledom podsjećaju na pripadnike vehabijskog pokreta, čak i razbila prozor na jednoj od kuća.
Iz tog razloga ova koalicija je javnosti uputila upozorenje da nepoznata lica već duže vrijeme uznemiravaju srpske povratnike u selima opštine Sanski Most, zbog čega je izrazila protest i zatražila od nadležnih vlasti da što prije otkriju počinioce. U tom svom saopštenju su istakli da su u ranijem periodu uznemiravani i srpski povratnici u selima Lipnik, Mrkalji, Gornji i Donji Podovi, te u dijelovima Tomine.
"Očigledno je riječ o smišljenoj i organizovanoj akciji kojom se želi poslati poruka srpskim povratnicima da nisu dobrodošli na ovo područje i odvratiti preostale srpske izbjeglice od povratka u navedena sela", ocjenjuje Koalicija.
Oni su izrazili protest zbog činjenice da nepoznata lica u dužem vremenskom periodu, nekažnjeno, uznemiravaju srpske povratnike i traže od nadležnih organa da, što prije, otkriju počinioce i osiguraju mir i bezbjednost za sve građane opštine Sanski Most, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Međutim, u lokalnoj policijskoj stanici "spuštaju" loptu i ističu da srpski povratnici nisu uznemireni i da su bezbjedni.
Ipak, istakli su da su 13. januara u 21.30 zaprimili prijavu lica M.D., koje je ih je obavijestilo da mu dva nepoznata lica hodaju oko kuće i lupaju na prozor. Kažu da su policajci odmah izašli na lice mjesta, ali da u blizini te kuće nisu pronašli nikakva lica niti tragove, kao i da nije bilo oštećenja imovine na kući. Prema njihovim riječima, pripadnici policije će u narednom periodu nastaviti pojačan obilazak povratničkih kuća, ali tvrde da ovakvih i sličnih slučajeva uznemiravanja srpskih povratnika na području Lušci Palanke nije bilo do sada.
Kako smo uspjeli saznati u policiji, na području Lušci Palanke nema pripadnika vehabijskog pokreta, ali oni bivaju uočeni u tranzitu i kretanju prema Bosanskoj Krupi i Bihaću, te tada bivaju kontrolisani, ali da nisu evidentirani napadi na srpske povratnike sa njihove strane. U razgovoru sa nekoliko mještana Lušci Palanke nismo uspjeli saznati bilo kakve detalje u vezi s ovim događajem.

:stareci:

Ovo ce ih tjerati da jos vise prodaju i snize cijene. Cak njihove novine rade u nasu korist.

Treba im pokupovati u USK nekretnine tako da im ostane manje od 1% od ukpnih nekretnina do 2020. godine.

[Jack]

Sjecam se.Gore neke kuce.Ja imam 14 godina.Mnoge glave otisle
I tip me pita.Ej, mali.Ima li Balijskih kuca jos za pljacke.I to u po dana

I da bude jos gore.On tad rece.Ja sam dosao iz Sanskog Mosta!

Zamisli da dolazis iz grada cirka 30 km udaljenog, bas zbog tog.

Lusci Palanka je u sumi, kakva je to zabit.Ako se tamo cetnici ne osjecaju sigurno

Onda su zavrsili svoje dole.E, da neko pokuca u sela njihova Petrovca, da nam tamo olaksaju posao

[ABen]

Tako su Srbi iz grada Prijedora, isli kamionima i pljackali Kozarac i Trnopolje. A izbjegle zene sa dijecom koje su pobjegle u Prijedor kod rodbine gledale kako njihove stvari voze na kamionima.

Doce i na Bos. Petrovac red, jedno po jedno i sve do 2020.

[Razum]

7. marta se navršilo deset godina od preseljenja na ahiret velikog bošnjačkog i krajiškog sina, slavnog komandanta Armije Bosne i Hercegovine i osloboditelja Sanskog Mosta - generala Mehmeda Alagića. Rahmetullahi alejh.

Mustafa Šanta, ratni saradnik i generalov poratni prijatelj rekao je:

Sjećam se kako je, iako jak, pustio suzu kad mu je rahmetli Omer Pobrić zapjevao jednu pjesmu o Krajini o kojoj je vječito sanjao. U njegovoj ratnoj sobi u Travniku, osim vodopada Blihe, bila je i slika bošnjačke porodice - muž s puškom u ruci i trudna žena koja vodi dijete. To je bio njegov odgovor kako čuvati od istrebljenja bošnjački narod.

Izvor: Avaz