☑ Pravila foruma i savjeti

Gornje Podrinje

Moderator/ica: Drina

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Sokolačka regija

Post Postao/la Bosni » 30 jun 2015 03:44

http://www.slobodnaevropa.org/media/vid ... 99713.html
Nejaki i za jake prejaki

U okolinu Čajniča, u Gornjoj Slatini, nekada je živjelo više od 120 porodica. Tokom proteklog rata sve je uništeno. U sela koja su jedni drugima spalili vratili su se prije deset godina. Toliko već žive bez struje, povezani lošim putevima, prepušteni sami sebi, jer vlastima u ovoj zemlji, kako navode, zajednički život ne odgovara
Pogledajte snimak da vidite ovaj nevjerovatni prizor. Sjede za stolom sa onim četnikom koji ih je za vrijeme rata protjerao (i uz to ne priznaje svoju krivicu niti krivicu svojih sunarodnjaka) i onda krive stranke na vlasti kao da su oni najodgovorniji. Kao da su im stranke na vlast spalili kuče a ne četnici.

:pih: :pih: :pih:

Avatar
Drina
Moderator
Postovi: 7338
Pridružen/a: 20 okt 2012 19:53

Re: Čajniče

Post Postao/la Drina » 30 jun 2015 08:41

Slobodna Evropa je tu da propagira te price. Isti izvor financija kao darko brkan i slicni...To je prica za naivne.
Biće onako kako Bošnjaci odluče

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Čajniče

Post Postao/la Abidaga » 01 jul 2015 01:55

slika
Medžlis Islamske zajednice Čajniče obuhvata područje istoimene općine. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu ovaj Medžlis je brojao deset džemata. Od 1992. godine džemat Planjsko, u čijem su sastavu sela Bukovica i Kovačevići, teritorijalno pripada Crnoj Gori, odnosno Medžlisu Islamske zajednice Pljevlja. U sastavu sadašnjeg Medžlisa Islamske zajednice Čajniče je devet džemata, od kojih je u četiri obnovljen rad.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=457
slika
Mir Muhamedova džamija u Gornjoj mahali, Čajniče
slikaKapov han
slikaBatovo
slikaMesdžid Borajno
slikaHunkovići
slikaĐakovići
slikaMeđurječje 2011
Podrinje je napisao/la:
Jack je napisao/la:Ima 3-4 porodice i 2 samca u gradu.Ali nisu clanovi Iz.

Sitno.Najvise Bosnjaka je u Kapovom Hanu i Medjurjecju.Selima prakticko.Nema ih ni 200 po meni.Nekad oko 4000 bilo
Najveći broj Bošnjaka se vratio u dolinu rijeke Janjine , duž Potkozara-- Milijeno- Kapov Han - Međurječje i Batovo i sve to dolazi do Ustiprače, ostalo je malo nešto Zaborak , za gradić nemam podatak osim imama i jednog profesora u penziji sveukupno 400 - 500 Bošnjaka na cijeloj opštini ,u ljetnim mjesecima bude i 1000 kada dođe dijaspora. Logično jer u Čajniču nema života jer je sve upropašteno i ne radi , žive od nekog šverca, na selima može da preživi nekako. Ako se uzme u obzir da nema više od 3000 četalja u Čajniču i nije tako loš povratak , teško je da se vrate oni koji su u Sarajevu, vraćaju se povremeno a Srbi konstantno opadaju. Čajniče je kasaba koja će za 5 godina predstavljati samo geografski prostor prazan , jer Dodik ih je otpisao , a ni bog dragi im ne može pomoći.
viewtopic.php?f=17&t=326&hilit=Me%C4%91 ... e&start=80

atif
Član
Postovi: 6224
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: R O G A T I C A i ŽEPA

Post Postao/la atif » 01 jul 2015 12:37

Kako bi se ovim nasim ljudima mogla napraviti ambulanta?

Žepa, naseljeno mjesto na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u sastavu općine Rogatica, herojska enklava nad čijim stanovnicima je kao i nad Srebreničanima 1995. godine počinjen genocid dok su bili zaštićena zona Ujedinjenih naroda, danas je mjesto koje umire i u kojem nema života.

Prije dvije decenije je kao i Srebrenica bila u žiži svjetske javnosti, a danas je zaboravljena od svih. Povratnici preživljavaju od poljoprivrede i stočarstva, a rijetki su oni koji ih i posjete s vremena na vrijeme.

Nemaju ambulante, prodavnice, prevoza...

Od 800 prijeratnih porodica danas živi oko 200. Mještani su uglavnom stari, samo je jedan zaposlenik, a lokalno područno odjeljenje osnovne škole pohađa 15-tak đaka.

Najbliži grad je Han Pijesak, udaljen oko 20 kilometara od Žepe, a jedini kontakt sa vanjskim svijetom su privatna vozila ili privatni prevoz koji za Sarajevo vozi tek tri puta sedmično.

Žepe nema ni na putokazu

Ekipa Anadolu Agency odlučila je posjetiti zaboravljenu enklavu o kojoj je pisao i Ivo Andrić u svom romanu "Most na Žepi". Ime "Žepa" nema ni na jednom putokazu.

Ukoliko poznaješ put i dobro je, a ukoliko se prvi put voziš ka Žepi primoran si da pitaš mještane naselja kroz koje prolaziš i koji te sa čuđenjem gledaju kada upitaš za Žepu. Jedna grupa ljudi nam pokazuje prema šumskom, malte ne pa makadamskom putu i smije se... Vozimo se kroz šumu uskom cestom kojom niko osim nas i ne ide.

Nakon dugog puta ukazaše se i prve kuće kao i znak "Žepa". Nekoliko kuća u kotlini, a isto toliko i po okolnim brdima. Udaljeni od svih i prepušteni sebi... Većina kuća nije ni obnoljena, još uvijek su na njima podsjetici na težak period '90-tih godina.

Napokon nailazimo i na prvog čovjeka... Na velikoj temperaturi obavlja teške fizičke poslove.

Edhem Kačević rođen je u Žepi. Kao i mnogi njegovi rođaci, rodbina i komšije 1995. godine je bio primoran napustiti svoju kući i preko šuma otići do slobodne teritorije - Tuzle. U Žepu se ponovo vratio 2008. godine.

"Iz Žepe sam izašao '95. pod pritiskom. Svako zna kako sam izašao odavde. Međutim, definitivno sam se u Žepu vratio 2008. Sada živim ovdje. Bavim se poljoprivredom i stočarstvom, poslovima kojima se ljudi bave na selu", ispričao je Edhem.

Međutim, kako kaže, slika povratnika u Žepu je teška.

"To se vidi iz priloženog. Nema nigdje nikoga. Ovo mjesto je prije rata živjelo sa oko 6.000 stanovnika, a sada živi sa oko 150 porodica. Unazad pet-šest godina smo imali hitnu službu svakog petka sa Koševa iz Sarajeva. U posljednje dvije godine nemamo ni to. Znači, nemamo ljekara, kojeg smo imali, nemamo prodavnicu, nemamo ništa", priča Edhem o povratničkom životu u Žepu.

Kaže da se svako snalazi na svoj način, kako zna i umije. U Žepi danas žive uglavnom starci, ali Edhem kaže da ima i mladih ljudi koji na ovim prostorima pokušavaju zasnovati normalan život.

"Ima mladih ljudi koji ovdje zasnivaju porodice i koji se žive normalnim životom. U Žepi je izuzetno dobro živjeti samo da imamo malo podrške od koga. Imamo dosta stoke, proizvodi se dosta mesa, mlijeka, ima dosta voćarstva. Imamo prirodne resurse, samo nemamo podrške", ističe Edhem.
Žepljaci nemaju ni autobuske linije, pa tako da samo oni koji imaju privatne automobile mogu izaći iz Žepe i imati kontakt sa civilizacijom.
"Nemamo ni prevoza. Nemamo čak riješen ni prevoz za đake. U područnoj školi ima 15-tak đaka. Imamo samo privatnu liniju za Sarajevo i to voze tri puta sedmično", priča Edhem ogorčen na vlasti koje imaju ovakav odnos prema njima, preživjelim ljudima iz '95. godine.

Poručuje da je Žepa dala mnogo šehida. Žepa je Rezolucijom UN-a 16. aprila 1993. godine proglašena "zaštićenom zonom". Žepljacima je oduzeto naoružanje i Žepa je povjerena na čuvanje UN snagama. Međutim, 25. jula 1995. Žepu su bez otpora ukrajinskog bataljona okupirale srpske snage. U odbrani Žepe je poginulo 457 osoba.

"Ovo je ratna enklava koja je primaknuta uz samu obalu Drine. Ovdje smo mi imali dvije granice. Teško nam je bilo. Imali smo mnogo civilnih žrtava. Oko 60 posto Žepljaka je otišlo preko Drine, nisu imali drugog izlaza, predali se i bili u logoru u Mitrovom Polju. Ostali su se izvukli kako tako. Svako ko je prešao preko šume do Kladnja zna kako je prešao, teško. Neko je preko šume išao pet-šest dana, a neko i mjesec. Neko nije ni prešao, stradao je u putu", prisjetio se Edhem dana iz '95. godine kada su se borili za svoje živote.

Dok pričamo sa Edhemom u lokalnu džamiju pristižu malobrojni Žepljaci na namaz. Među njima je i 86-godišnji hadžija Hasan Halilović, inače mujezin u džamiji. Njegov otac je također, kako kaže za AA, bio mujezin više od 50 godina u istoj džamiji.

Zaboravljeni od svih

Hasan je najstariji povratnik u Žepu, a sa suprugom Vasvijom se u rodni kraj vratio 2000. godine.

"Sad sam najstariji povratnik. Vratio sam se sa ženom. Imam djecu u Sarajevu i Njemačkoj, ali hoću da budem na očevini. Ovdje sam uložio puno truda. Napravio sam i kuću. Kuća je bila potpuno izgorjela pa sam morao ponovo praviti", ispričao je Hasan.

Ovaj 86-godišnjak i danas vozi automobil, sije povrće u svojoj bašti, a sjeća se da nekada u "ovu kotlinu" nije stizao ni kilogram brašna nego su Žepljaci sve sami sebi proizvodili.

"Mi smo zaboravljeni, ali ja volim biti ovdje. Moji vršnjci su izgradili Bosnu poslije '45.,", poručuje Hasan i dodaje da su se Žepljaci borili i u Sarajevu i drugim mjestima.

Sejfo i Merka Kulovac su također jedna od povratničkih porodica u Žepu. Vratili su se prije pet godina, a kako kažu, Žepu opet svake godine napuštaju tokom zime jer je jako težak pristup do ovog mjesta, a kako su penzioneri u godinama, a nemaju ljekara, bolje je u nekom civiliziranijem mjestu.

I njihova kuća je bila u potpunosti zapaljena, a sada su je ponovo obnovili.

"Sve je bilo zapaljeno, ni šupa nije ostala. Bila je kuća sa poslovnim prostorom. Ovdje sam rođen. U Minhenu sam zaradio penziju. Sada bih volio da sam ovdje non - stop, ali teško je. Nemamo prodavnicu, prevoza, ljekara, svašta fali. Nema omladine da može raditi. Ima malo penzionera", ispričao je Sejfo.

Kako kaže, namirnice mu u Žepu dovoze djeca iz Sarajeva.

"Ne može mi nigdje biti kao ovdje. Meni je ovdje slađe i bolje. To je moje. Rođen sam ovdje. Volim Žepu, naš narod i običaje", poručio je Sejfo.

U ovom zaboravljenom mjestu se nalazi veliki broj historijskih znamenitosti, a jedna od njih je i Redžep-pašina kula iz 16. stoljeća koja je tokom proteklog rata u BiH, zapaljena kao i cijelo naselje.
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=56090

Ciljuge1
Član
Postovi: 157
Pridružen/a: 03 nov 2012 19:47

Re: R O G A T I C A

Post Postao/la Ciljuge1 » 02 jul 2015 22:47

hamza je napisao/la:Kako bi se ovim nasim ljudima mogla napraviti ambulanta?

Žepa, naseljeno mjesto na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u sastavu općine Rogatica, herojska enklava nad čijim stanovnicima je kao i nad Srebreničanima 1995. godine počinjen genocid dok su bili zaštićena zona Ujedinjenih naroda, danas je mjesto koje umire i u kojem nema života.

Prije dvije decenije je kao i Srebrenica bila u žiži svjetske javnosti, a danas je zaboravljena od svih. Povratnici preživljavaju od poljoprivrede i stočarstva, a rijetki su oni koji ih i posjete s vremena na vrijeme.

Nemaju ambulante, prodavnice, prevoza...

Od 800 prijeratnih porodica danas živi oko 200. Mještani su uglavnom stari, samo je jedan zaposlenik, a lokalno područno odjeljenje osnovne škole pohađa 15-tak đaka.

Najbliži grad je Han Pijesak, udaljen oko 20 kilometara od Žepe, a jedini kontakt sa vanjskim svijetom su privatna vozila ili privatni prevoz koji za Sarajevo vozi tek tri puta sedmično.

Žepe nema ni na putokazu

Ekipa Anadolu Agency odlučila je posjetiti zaboravljenu enklavu o kojoj je pisao i Ivo Andrić u svom romanu "Most na Žepi". Ime "Žepa" nema ni na jednom putokazu.

Ukoliko poznaješ put i dobro je, a ukoliko se prvi put voziš ka Žepi primoran si da pitaš mještane naselja kroz koje prolaziš i koji te sa čuđenjem gledaju kada upitaš za Žepu. Jedna grupa ljudi nam pokazuje prema šumskom, malte ne pa makadamskom putu i smije se... Vozimo se kroz šumu uskom cestom kojom niko osim nas i ne ide.

Nakon dugog puta ukazaše se i prve kuće kao i znak "Žepa". Nekoliko kuća u kotlini, a isto toliko i po okolnim brdima. Udaljeni od svih i prepušteni sebi... Većina kuća nije ni obnoljena, još uvijek su na njima podsjetici na težak period '90-tih godina.

Napokon nailazimo i na prvog čovjeka... Na velikoj temperaturi obavlja teške fizičke poslove.

Edhem Kačević rođen je u Žepi. Kao i mnogi njegovi rođaci, rodbina i komšije 1995. godine je bio primoran napustiti svoju kući i preko šuma otići do slobodne teritorije - Tuzle. U Žepu se ponovo vratio 2008. godine.

"Iz Žepe sam izašao '95. pod pritiskom. Svako zna kako sam izašao odavde. Međutim, definitivno sam se u Žepu vratio 2008. Sada živim ovdje. Bavim se poljoprivredom i stočarstvom, poslovima kojima se ljudi bave na selu", ispričao je Edhem.

Međutim, kako kaže, slika povratnika u Žepu je teška.

"To se vidi iz priloženog. Nema nigdje nikoga. Ovo mjesto je prije rata živjelo sa oko 6.000 stanovnika, a sada živi sa oko 150 porodica. Unazad pet-šest godina smo imali hitnu službu svakog petka sa Koševa iz Sarajeva. U posljednje dvije godine nemamo ni to. Znači, nemamo ljekara, kojeg smo imali, nemamo prodavnicu, nemamo ništa", priča Edhem o povratničkom životu u Žepu.

Kaže da se svako snalazi na svoj način, kako zna i umije. U Žepi danas žive uglavnom starci, ali Edhem kaže da ima i mladih ljudi koji na ovim prostorima pokušavaju zasnovati normalan život.

"Ima mladih ljudi koji ovdje zasnivaju porodice i koji se žive normalnim životom. U Žepi je izuzetno dobro živjeti samo da imamo malo podrške od koga. Imamo dosta stoke, proizvodi se dosta mesa, mlijeka, ima dosta voćarstva. Imamo prirodne resurse, samo nemamo podrške", ističe Edhem.
Žepljaci nemaju ni autobuske linije, pa tako da samo oni koji imaju privatne automobile mogu izaći iz Žepe i imati kontakt sa civilizacijom.
"Nemamo ni prevoza. Nemamo čak riješen ni prevoz za đake. U područnoj školi ima 15-tak đaka. Imamo samo privatnu liniju za Sarajevo i to voze tri puta sedmično", priča Edhem ogorčen na vlasti koje imaju ovakav odnos prema njima, preživjelim ljudima iz '95. godine.

Poručuje da je Žepa dala mnogo šehida. Žepa je Rezolucijom UN-a 16. aprila 1993. godine proglašena "zaštićenom zonom". Žepljacima je oduzeto naoružanje i Žepa je povjerena na čuvanje UN snagama. Međutim, 25. jula 1995. Žepu su bez otpora ukrajinskog bataljona okupirale srpske snage. U odbrani Žepe je poginulo 457 osoba.

"Ovo je ratna enklava koja je primaknuta uz samu obalu Drine. Ovdje smo mi imali dvije granice. Teško nam je bilo. Imali smo mnogo civilnih žrtava. Oko 60 posto Žepljaka je otišlo preko Drine, nisu imali drugog izlaza, predali se i bili u logoru u Mitrovom Polju. Ostali su se izvukli kako tako. Svako ko je prešao preko šume do Kladnja zna kako je prešao, teško. Neko je preko šume išao pet-šest dana, a neko i mjesec. Neko nije ni prešao, stradao je u putu", prisjetio se Edhem dana iz '95. godine kada su se borili za svoje živote.

Dok pričamo sa Edhemom u lokalnu džamiju pristižu malobrojni Žepljaci na namaz. Među njima je i 86-godišnji hadžija Hasan Halilović, inače mujezin u džamiji. Njegov otac je također, kako kaže za AA, bio mujezin više od 50 godina u istoj džamiji.

Zaboravljeni od svih

Hasan je najstariji povratnik u Žepu, a sa suprugom Vasvijom se u rodni kraj vratio 2000. godine.

"Sad sam najstariji povratnik. Vratio sam se sa ženom. Imam djecu u Sarajevu i Njemačkoj, ali hoću da budem na očevini. Ovdje sam uložio puno truda. Napravio sam i kuću. Kuća je bila potpuno izgorjela pa sam morao ponovo praviti", ispričao je Hasan.

Ovaj 86-godišnjak i danas vozi automobil, sije povrće u svojoj bašti, a sjeća se da nekada u "ovu kotlinu" nije stizao ni kilogram brašna nego su Žepljaci sve sami sebi proizvodili.

"Mi smo zaboravljeni, ali ja volim biti ovdje. Moji vršnjci su izgradili Bosnu poslije '45.,", poručuje Hasan i dodaje da su se Žepljaci borili i u Sarajevu i drugim mjestima.

Sejfo i Merka Kulovac su također jedna od povratničkih porodica u Žepu. Vratili su se prije pet godina, a kako kažu, Žepu opet svake godine napuštaju tokom zime jer je jako težak pristup do ovog mjesta, a kako su penzioneri u godinama, a nemaju ljekara, bolje je u nekom civiliziranijem mjestu.

I njihova kuća je bila u potpunosti zapaljena, a sada su je ponovo obnovili.

"Sve je bilo zapaljeno, ni šupa nije ostala. Bila je kuća sa poslovnim prostorom. Ovdje sam rođen. U Minhenu sam zaradio penziju. Sada bih volio da sam ovdje non - stop, ali teško je. Nemamo prodavnicu, prevoza, ljekara, svašta fali. Nema omladine da može raditi. Ima malo penzionera", ispričao je Sejfo.

Kako kaže, namirnice mu u Žepu dovoze djeca iz Sarajeva.

"Ne može mi nigdje biti kao ovdje. Meni je ovdje slađe i bolje. To je moje. Rođen sam ovdje. Volim Žepu, naš narod i običaje", poručio je Sejfo.

U ovom zaboravljenom mjestu se nalazi veliki broj historijskih znamenitosti, a jedna od njih je i Redžep-pašina kula iz 16. stoljeća koja je tokom proteklog rata u BiH, zapaljena kao i cijelo naselje.
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?rid=1&pid=56090
Ambulanta ima napravljena u Zepi samo sto u njoj niko ne radi.Znam da je prije Izvor SELSEBIL iz Zivinica,sa doktorom Mirsadom Sljivicem organizovali medicinske karavane za narod Podrinja,gdje su narodu djelili lijekove I pruzali im medicinsku pomoc.Evo kako je to prije izgledalo:
https://www.youtube.com/watch?v=YAn7nDSguMY

atif
Član
Postovi: 6224
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: R O G A T I C A

Post Postao/la atif » 03 jul 2015 12:20

Ambulanta ima napravljena u Zepi samo sto u njoj niko ne radi.Znam da je prije Izvor SELSEBIL iz Zivinica,sa doktorom Mirsadom Sljivicem organizovali medicinske karavane za narod Podrinja,gdje su narodu djelili lijekove I pruzali im medicinsku pomoc.Evo kako je to prije izgledalo:
https://www.youtube.com/watch?v=YAn7nDSguMY
A zasto nema vise te karavane?
Da li bi se mogla taka karavana ponovo organizovati i trajno rijesiti? A ako vec ima ambulanta onda bi se mogao odskolovati kadar da je opsluziva.

Ciljuge1
Član
Postovi: 157
Pridružen/a: 03 nov 2012 19:47

Re: R O G A T I C A

Post Postao/la Ciljuge1 » 04 jul 2015 09:22

hamza je napisao/la:
Ambulanta ima napravljena u Zepi samo sto u njoj niko ne radi.Znam da je prije Izvor SELSEBIL iz Zivinica,sa doktorom Mirsadom Sljivicem organizovali medicinske karavane za narod Podrinja,gdje su narodu djelili lijekove I pruzali im medicinsku pomoc.Evo kako je to prije izgledalo:
https://www.youtube.com/watch?v=YAn7nDSguMY
A zasto nema vise te karavane?
Da li bi se mogla taka karavana ponovo organizovati i trajno rijesiti? A ako vec ima ambulanta onda bi se mogao odskolovati kadar da je opsluziva.
Sve se to vrti oko novca.Dzaba ti je imati I volentere I jaku zelju ako nemas novca tesko mozes sta uradit.
Nazalost,svake godine je sve manje sponzora a mnoga dobra udruzenja su zatvorena ili su na izdisaju.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: R O G A T I C A

Post Postao/la ABen » 04 jul 2015 09:49

Federacija ili Kanton koji granici zu tu opcinu treba izdvojiti pare i financirati takve institucije. Sve drugo je samo sadaka.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: R O G A T I C A

Post Postao/la Bosni » 28 jul 2015 01:06

http://bportal.ba/nakon-20-godina-u-zep ... -genocida/
Nakon 20 godina: U Žepi prvi put obilježena godišnjica genocida

U zaboravljenoj enklavi nad čijim stanovnicima je kao i nad Srebreničanima 1995. godine počinjen genocid dok su bili zaštićena zona Ujedinjenih naroda (UN), danas je prvi put nakon 20 godina obilježena godišnjica genocida, javlja Anadolu Agency (AA).

Žepa je prije dvije decenije kao i Srebrenica bila u žiži svjetske javnosti, a danas su njeni stanovnici učenjem prigodnih poglavlja iz Kur'ana za duše šehida Žepe, te "Žepske dove", kao i sadržajima za generacije mladih rođene nakon 1995. godine, podsjetile na genocid koji se dogodio nad njihovim komšijama, braćom, najbližima.

"Žepskim stazama sjećanja" naziv je manifestacije koju organizira Medžlis Islamske zajednice Žepa, a na današnji dan prije 20 godina pripadnici VRS su, nakon potpunog egzodusa i nakon što je iz Žepe izašao posljednji autobus s civilima, zarobili komandanta odbrane Avdu Palića, predsjednika Ratnog predsjedništva Općine Žepa Mehmeda ef. Hajrića i komandanta Civilne zaštite Amira Imamovića.

Oni su učestvovali u pregovorima kojima je posredovao ukrajinski bataljon UNPROFOR-a. Naime, ubijeni su nakon što su na njihovom punktu predati VRS.

Prisutni na današnjem obilježavanju poručili su da su zbog toga odlučili da godišnjicu organizuju baš na ovaj dan. Od 800 prijeratnih porodica danas živi oko 200. Mještani su uglavnom stari, samo je jedan zaposlenik, a lokalno područno odjeljenje osnovne škole pohađa 15-tak đaka.

Najbliži grad je Han Pijesak, udaljen oko 20 kilometara od Žepe, a jedini kontakt s vanjskim svijetom su privatna vozila ili privatni prevoz koji za Sarajevo vozi tek tri puta sedmično.

Edin ef. Šljivar, glavni imam Medžlisa IZ Žepa govoreći o današnjoj situaciji u Žepi kaže da su posljedice genocida u Žepi vidljive i danas na svakom koraku.

"Čini mi se da ni na jednom drugom mjestu posljedice od genocida nisu tako vidljive kao u Žepi. U Žepi nema primarne ljekarske zaštite. U Žepi kada se dijete razboli, kada dobije temperaturu mora se voziti 27 kilometara do prve ambulante. U Žepi kada vam dijete zatraži čokoladu morate otići 27 kilometara da mu kupite tu čokoladu. Prošlu školsku godinu u kombiniranom odjeljenju od prvog do petog razreda završilo je devetoro djece", ispričao je Šljivar.

Pozvao je institucije da se uključe u uklanjanje posljedica od genocida u Žepi.

"Urađeni su određeni projekti, ali se u posljednje vrijeme stalo s tim projektima. Želim apelovati na sve nadležne institucije u ovoj državi da se ti projekti otkoče i da se posljedice genocida u zaštićenoj zoni UN-a što bržim intenzitetom smanjuju", poručio je Šljivar.

Esma Palić, supruga ratnog komandanta odbrane Žepe Avde Palića, čija je potraga za posmrtnim ostacima trajala godinama kazala je da da će uvijek biti "tuge i teških emocija i sjećanja na današnji dan".

"Međutim, moram priznati da poslije pronalaska posmrtnih ostataka i ukopa mog supruga sve te godišnjice, svi ti datumi za mene predstavljaju drugačiji doživljaj. Ovo obilježavanje godišnjiica sada ima drugu dimenziju, a to je dimenzija istine koja treba da živi za buduće generacije. Ono zbog čega današnji događaj smatram značajnim jeste da se čuva istina i da se prenosi budućim generacijama", istakla je Palić.

Poručila je da ukoliko u ovoj zemlji postoji mjesto u kojem je postojala čestita i čista borba i čisto ratovanje, da je to onda Žepa te da se oni nemaju čega stidjeti.

"Nemamo nikakve hipoteke i spremni smo da gledamo u svjetliju budućnost", dodala je Palić.

Među prisutnima je, između ostalih, bio i goraždanski muftija Remzija ef. Pitić.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Čajniče

Post Postao/la Abidaga » 06 aug 2015 21:11

mQUrtncqgSA

Avatar
krhan
Član
Postovi: 2278
Pridružen/a: 18 okt 2012 19:02

Re: Čajniče

Post Postao/la krhan » 07 aug 2015 00:19

Ovakve presude su ismojavanje i poniuavanje zrtve.

Kakvo je ovo sranje od sud, treba se prekontrolisati ko su te sudije i za ciji interes rade, dali rade za pravdu ili za zlocince. :vomit:
Rekao je Omer ibnul-Hattab, radijellahu anhu:"Nije rob (vjernik), nakon islama, dobio vece dobro od cestita brata, pa kada neko od vas primjeti ljubav od strane svoga brata neka ga se drzi."
:zastava: :mashallah:

Avatar
Drina
Moderator
Postovi: 7338
Pridružen/a: 20 okt 2012 19:53

Re: Čajniče

Post Postao/la Drina » 27 aug 2015 12:38

DgwW5msqCMg


POVRATNICI U ČAJNIČE (15 08 2015)
Biće onako kako Bošnjaci odluče

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Sokolačka regija

Post Postao/la Bosni » 03 sep 2015 02:46

http://www.slobodnaevropa.org/media/vid ... 47006.html
Kolosalno djelo

U mjestu Dobrun kod Višegrada podignuti su zasadi aronije, maline i jagode. Iza investicije koja bi za dvije godine trebala iznositi oko tri miliona maraka stoji Jasmin Hajdarević, porijeklom iz ovog mjesta, koje je napustio još kao dijete. U Danskoj, Jasmin je osam puta bio prvak ove države u disciplini „Strongman“. Postao je najjači čovjek Evrope, jedan od najsnažnijih u svijetu, ali zavičaj nije zaboravio.
Ima video na link-u iznad.

Avatar
noel malcolm
Član
Postovi: 3276
Pridružen/a: 18 okt 2012 21:50

Re: Višegrad

Post Postao/la noel malcolm » 09 sep 2015 19:32

Firma „Andrićgrad“ u većinskom vlasništvu Emira Kusturice mora da plati
1,2 miliona KM poreza na dodatnu vrijednost, jer je utvrđeno da su sve zgrade u „Andrićgradu“
pored Višegrada izgrađene bez građevinske dozvole,

http://freshpress.info/magazin/press-ki ... ke-dozvole
“Radimo kao da ce sto godina biti mir,
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Višegrad

Post Postao/la Bosni » 09 nov 2015 23:53

http://www.slobodnaevropa.org/media/vid ... 53350.html
Bačeni u kontejnere

Dvije decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji prognanicima garantira pravo na povratak i obnovu njihove imovine, brojne porodice žive daleko od obećanih uslova. Njih desetak u okolini Višegrada još jednu zimu čeka u kolibama i metalnim kontejnerima, bez struje i nade.
Ima snimak na stranici iznad. :cry:

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Čajniče

Post Postao/la Abidaga » 09 dec 2015 22:08

Pojedini putni pravci na dijelu općine Čajniče postali su pravo gradilište, a trenutne radove na rekonstrukciji putnog pravca Janjina-Sudići obišle su i delegacije zvaničnika iz BPK Goražde sa predstavnicima Općine. Za projekat rekonstrukcije ovog puta te još dva čija je sanacija planirana do kraja godine izdvojeno je oko 120.000 KM. Novac su zajednički osigurali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH, BPK te općine Centar Sarajevo i Čajniče. Nakon rekonstrukcije mosta bez bojazni se može preći preko rječice Janjine u lov ili obilazak mjesta, a do sela Sudići uskoro će biti uređen i makadamski drum. To je jedan od tri pravca do povratničkih mjesta na području Čajniča koji će biti popravljeni.
"Sanacijom puta do sela Sudići bit će osiguran bolji plasman proizvoda jer ovdje povratnici imaju nekoliko farmi krupne i sitne stoke, a nadamo se da će ovo ohrabriti i druge prijeratne stanovnike da se vrate na ove prostore", kaže Izet Alihodžić, predstavnik Općine Čajniče.

On ističe kako je cilj posjete upoznavanje sa situacijom u povratničkim mjestima te mogućnosti za pomoć povratnicima. Alihodžić tvrdi kako je obećano da će se u narednom periodu, ako vremenski uslovi budu dozvoljavali, pristupiti asfaltiranju još tri putna pravca.
"Gorući je problem elektrifikacija naseljenih mjesta. Nažalost, još dosta povratnika nema struju, a znamo kako je to kad se nema električne energije. Načelnik Čajniča Goran Karadžić danas je obećao da će u narednom periodu pokušati u saradnji sa institucijama RS iznaći mogućnost da povratnici konačnu dobiju struju, te tako riješe jedan od velikih problema", kaže Alihodžić. Ono što je pozitivno svakako je sigurnosna situacija, jer do sada nijedan povratnik nije imao problema prilikom povratka na svoje prijeratno ognjište.

Osim kvalitetnog mosta na Janjini i dva kilometra puta do sela Sudići mostarska firma do kraja godine bit će angažovana i na sanaciji puteva do sela Dužica i Vihnići. Iz ovog mjesta upućen je iapel zainteresovanim za povratak u Čajniče da obavezno apliciraju i na aktuelni javni poziv za obnovu stambenih jedinica. Predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH nedavno su potpisali ugovor sa čelnim ljudima Čajniča, ali i drugih lokalnih zajednica u kojima nije riješeno pitanje snabdijevanja električnom energijom u povratničkim mjestima. Ministrica Semiha Borovac najavila je tada da će ministarstvo na čijem je čelu aktivno raditi na stvaranju ambijenta za normalan život povratnika, a to podrazumijeva struju, puteve, škole i projekte samozapošljavanja. Dio obećanog se već ispunjava, no posla u ovom dijelu BiH neće manjkati ni za druge institucije.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/cajnice- ... /151208146

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Podrinje - Visegrad

Post Postao/la Abidaga » 14 jan 2016 17:40

Temi daj naziv Gornje Podrinje.

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40875
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Podrinje - Visegrad

Post Postao/la Jack » 14 jan 2016 18:29

Visegrad i Gorazde spoji uz Focu i daj naslov teme Gornje Podrinje
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Gornje Podrinje

Post Postao/la Abidaga » 03 feb 2016 22:34

02.02.2016
U okviru Regionalnog stambenog programa, kojim će se u devet opština i gradova RS donatorskim sredstvima izgraditi 252 stambene jedinice, opština Foča dobila je 35 stanova. Načelnik opštine Foča Radisav Mašić, koji je juče u Banjaluci prisustvovao sastanku predstavnika ovih devet lokalnih zajednica sa ministrom za izbeglice i raseljena lica RS Davorom Čordašem, rekao je da će se do kraja godine izgraditi dve zgrade sa 35 stanova za porodice koje se već 20 godina nalaze u alternativnom smještaju, kao i za porodice iz socijalnih kategorija izbeglog i raseljenog stanovništva.

“Vrednost projekta za Foču je oko 2,5 miliona KM, uz obavezu opštine da obezbedi infrastrukturu”, naveo je Mašić.

Na sastanku u Banjaluci dogovoreno je formiranje prvostepenih komisija koje će izvršiti izbor korisnika ovog projekta, koji se finansira posredstvom Ministarstva za izbeglice i raseljena lica RS i Ministarstva za ljudska prava i izbeglice BiH, sredstvima prikupljenim na donatorskoj konferenciji u Razvojnoj banci Saveta Evrope.

http://www.blic.rs/vesti/republika-srps ... ci/6lmley9

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Gornje Podrinje

Post Postao/la Abidaga » 09 feb 2016 10:17

Izgradnja spomen-kompleksa „Grebak“ trebala bi započeti u ovoj godini
http://bosnapress.net/izgradnja-spomen- ... oj-godini/
Projekat izgradnje spomen-kompleksa iniciralo je Udruženje demobilisanih boraca općine Foča (FBiH) još 2008. godine i do sada je obezbijeđeno zemljište, dozvole za gradnju, te je urađen sam projekat. Takođe, u završnoj fazi je i izgradnja spomen obilježja „Ledena kocka“ u okviru ovog kompleksa.

S ciljem intenziviranja aktivnosti na izgradnji ovog spomen-obilježja čija vrijednost se procjenjuje na oko 382.000 KM, u oktobru 2015. godine formiran je Građevinski odbor u čijem sastavu su, osim ministra Radeljaša, i ministri za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Kantona Sarajevo, premijer Bosansko-podrinjskog kantona Emir Oković, general Armije RBiH Hamid Bahto, načelnik Općine Foča (FBiH) Zijad Kunovac, zastupnik u Skupštini Opštine Foča (RS) Lutvo Šukalo, te Zuhdija Ožegović iz Udruženja demobilisanih boraca Ustikolina.

Sam projekat iniciran je kako bi se ukazalo na značaj Grepka kao puta spasa za stanovnike ovog područja tokom ratnih godina 1992-1995. i kako bi se na dostojanstven način obilježilo herojstvo, ali i stradanje i patnja ljudi koji su u potrazi za hranom i lijekovima prolazili ovim putem i sa kojeg se stotine njih nikada nisu ni vratile. Planirano je da se projekat realizuje dijelom iz budžetskih sredstava, a dijelom iz donacija građana, a sama realizacija planirana je u nekoliko faza. Prema riječima minsitra Eseda Radeljaša, u tu svrhu otvoren je poseban podračun za ovaj projekat koji glasi na Udruženje demobilisanih boraca iz Ustikoline.

Otvoren je i devizni račun za uplate iz inostranstva, kao i broj telefona čijim pozivom se doniraju 2 KM za izgradnju spomen-kompleksa „Grebak.“

Uplata sredstava u konvertibilnim markama može se izvršiti na žiro-račun broj: 1322602016197114 otvoren kod NLB Banke, filijala Goražde, sa naznakom za izgradnju spomen-obilježja „Šehidska kapija“ i Memorijalni centar „Grebak.“

Uplate iz inostranstva mogu se izvršiti na sljedeći način:

F56: Intermediary Bank/ Banka posrednik: Nova Ljubljanska Banka d.d. Ljubljana, SWIFT: LJBASI2XXXX

F57: Beneficary Bank/ Banka korisnik: SI56029130253424382, NLB Banka d.d. Sarajevo, Džidžikovac br. 1, 71000 Sarajevo, SWIFT: TBTUBA22XXX

F59: Beneficiary Customer/ Korisnik: Spomen obilježje „Šehidska kapija“ i Memorijalni centar „Grebak“, Ustikolina bb, IBAN: BA391320010581258250, partija: 105812582.

Prema riječima ministra Radeljaša, izvođač radova na izgradnji spomen kompleksa bit će izabran putem javnog poziva.
– Mislimo da bi radovi trebali da počnu u ovoj godini. Sredstva za projekat će izdvojiti i Ministarstvo za boračka pitanja BPK-a, jer mi znamo šta znači Grebak, da je to put spasa, odnosno put kojim su građani Goražda išli po hranu i ostalo što im treba i to je put koji je spasio Goražde – kazao je on.

Odgovorite