☑ Pravila foruma i savjeti

Bošnjaci iz regiona

Moderator/ica: Drina

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 28 mar 2015 06:27

http://www.info-ks.net/vijesti/reportaz ... u-kosova#1
Bošnjaci na krajnjem sjeveru Kosova

U opštini Leposavić živi oko 1.200 pripadnika bošnjačke zajednice, mahom u selima poput Kaljina, Rvatske, Jove i Vračeva.

Njihovo glavno zanimanje je stočarstvo i poljoprivreda, međutim i pored solidnih uslova za život, mladih je sve manje.

Selo Rvatska nalazi se na petnaestak kilometara od Leposavića, i spada u red sela u kojima je stanovništvo različite etničke strukture, među kojima su i Bošnjaci.

Prije nekoliko godina je do sela Rvatska urađen asfaltni put, izgrađen je vodovod ali i džamija. U planu je da se asfaltira još nekoliko putnih pravaca, da se poploča plato oko džamije i da se izgradi kulturni centar za potrebe stanovništva u ovom multietničkom selu.

Ipak, ovo je ruralni kraj, u kome se ljudi mahom bave stočarstvom.

Nazim Islamović je poznati stočar koji ovim domenom želi ozbiljno da se bavi, jer mu je to osnovni izvor prihoda.
"Moj plan je da držim 18-20 krava, ali nemam uslova da pripremim nov dio objekta... Živimo u nadi da ćemo jednog dana doživjeti više, da seljak sve što proizvede proda, po boljoj cijeni”, kaže on za program na bosanskom, Radio Kosovo 2.

Međutim, Nazim spada u one koji žele da eksperimentiraju, i u poljoprivredu uvodi nove kulture, ovoga puta je to borovnica.

Naglašava da je njihovo uzgajanje veoma zahtjevno, da je to preskupa investicija, ipak ako se radi, od ovoga može i dobro da se živi, zaključuje Nazim.

“Moj cilj je bio da pokušamo da imamo zdravu hranu”, ističe on.

Rizvan Ejupović je jedan od mlađih koji planira da ostane, iako s velikom mukom zarađuje za parče hljeba. Teška socijalna situacija ga je navela da poljoprivreda bude njegovo glavno zanimanje.

Dodatni problem je što on ne obrađuje svoju ličnu zemlju, nego je uzima pod zakup, plaća njeno korišćenje, i sve to da bi mogao da prehrani svoju desetočlanu obitelj. Jedini sigurni novčani prihod u ovo domaćinstvo je oko 40 eura penzija koju prima njegova majka.

“Mora da se živi. Zima ne pita može li ili ne, nego mora da se radi”, kaže on.

Selo Rvatska, i pored nekoliko mlađih mještana, trpi trend iseljavanja. Ostala su mahom staračka domaćinstva, i kako stvari stoje, sve je manje onih koji planiraju da tu i ostanu.

Nana Rabija Đerlek pamti selo iz vremena kada se nije imalo ni osnovnih uslova za život, no i pored toga, rado se prisjeća da je selo bilo puno, a i kako kaže, ljepše se i živjelo. Danas, tužno naglašava, svega ima, ali mladih nema.

“Sada je sve lakše, ali, nema mladih. Ranije je sve bilo drugačije”, kaže nam ona.


To potvrđuje i djed Milutin Premović.

On kaže da uspjeva da se bavi poljoprivredom, iako su djeca napustila selo.

"Ja i baba smo sami ovdje, a sinovi i unuci su u Lešku, dolaze redovno…”, ističe on. “Svi mlađi su otišli, uglavnom ovdje žive starci, po dva člana u kući i tako…”, dodaje.

Ne može se pričati o Rvatskoj, a da se ne pomene i suživot Bošnjaka i Srba, koji je vjekovima ispunjen prijateljstvom i susjedskom suradnjom, pomalo sjetno se prisjećaju djed Milutin i nana Rabija.

“Mi smo mešavina ovdje, ali smo uvijek pomagali jedni druge. Nikada nismo imali problem, i živjeli smo kao jedna kuća. Odazivali smo se i na radost i na žalost”, kaže djed Milutin.

“Nikada nismo imali probleme što se tiče Srba i Bošnjaka ovdje. Dosta se poštujemo i čuvamo“, kaže nana Rabija.

Mihret Salković, odbornik u općini Leposavić, govori nam o teškoj materijalnoj situaciji mještana Rvatske, kojima je potrebna bilo kakva pomoć. Općinski budžet je mizeran, a samim tim, ured za zajednice ne može izaći u susret i pomoći tim ljudima. Mihret nam kaze da većina mještana plaća iznajmljenu zemlju, da bi mogli da je obradjuju i prehrane svoju obitelj, što je i njegov slučaj, jer drugačije se ne može opstati.

"Imamo 5-6 slučajeva koji su ispod ivice siromaštva, i za čudo je kako preživljavaju“, kaže on.

Navodi da ima dosta socijalnih slučajeva, kojima je pomoć preko potrebna, a rješenje vidi u nekim višim instancama.

Smatra da našim institucijama ne bi prestavljalo neki veliki problem da obnove 2-3 kuće, ili pak pomognu u poljoprivrednim mašinama, da bi tim ljudima pružili mogućnosti da sami zarađuju i osiguraju životnu egzistenciju.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Slovenije

Post Postao/la Bosni » 08 apr 2015 17:14

http://bportal.ba/uzalud-vam-diplome-bo ... nja-posla/
‘Uzalud vam diplome Bošnjaci': Ahmed emigrirao iz Slovenije nakon dvije godine neuspješnog traženja posla

Nakon dvije godine neuspješnih pokušaja da dobije posao, iz Slovenije je ponovo emigrirao 39-ogodišnji Ahmed Pašić, doktor socijalne antropologije, koji je lani tek u drugom krugu izbora izgubio na izborima za gradonačelnika Jesenica, gradića u kojemu je rođen u bošnjačkoj porodici rodom iz Sanskoga Mosta.

"U Sloveniji nikako nisam uspijevao dobiti posao, najčešće su mi odgovarali da sam previše obrazovan i da ne mogu zaposliti doktora nauka na plaću od samo 750 eura", kazao je Pašić prije ukrcavanja u avion za Singapur, gdje su prije toga već otišli njegova supruga, rodom Malezijka, s dvoje njihove djece.

Pašić se u Sloveniju s porodicom ponovo doselio pretprošle godine, došavši iz Singapura u kojem je prije toga 6 godina radio za jednu američku korporaciju koja ga je sada pristala primiti natrag, nakon samo jednog e-maila, bez primjedbi na njegovo obrazovanje.

Pašić je lani, nakon kandidiranja za gradonačelnika u gradiću s trećinom bošnjačke populacije, postao jedan od najpoznatijih ljudi, a više ga je medija kandidiralo za osobu godine jer se intenzivno volonterski bavio različitim društvenim radom i humanitarnom pomoći, prenosi Fena.

Uz to je bio aktivan u bošnjačkim ustanovama, a nakon što je doktorirao u Ljubljani u mlađim je danima napisao pet knjiga, uglavnom o temama kulturološkog sadržaja, na temu islama u Evropi, a pisao je i za mnogo novine i časopise u Sloveniji i BiH.

"U dvije godine boravka u Sloveniji, gdje smo se vratili misleći da je to bolje zbog djece, ni ja ni supruga, koja je profesorica engleskog jezika, nismo uspjeli naći posao", kazao je Pašić, svjestan da dijeli sudbinu mnogih mladih Slovenaca koji ne uspijevaju naći posao, unatoč kvalifikacijama i obrazovanju, pa se mnogi zadnjih godina krize odlučuju za odlazak u inostranstvo. Najčešće su to evropske države, ali neki sreću traže i u Australiji, Kanadi, SAD-u i drugim prekomorskim zemljama.

Pašić kaže da vjeruje da će, unatoč njegovom odlasku iz Slovenije, preživjeti njegova nevladina organizacija "Za ljepše Jesenice", koju je osnovao kad se kandidirao za gradonačelnika, kao i brojne inicijative do kojih je njegovim angažmanom i naporom prijatelja došlo na uređenju rodnog grada.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Abidaga » 20 apr 2015 17:07

GdtETFxeHl0

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la Abidaga » 31 maj 2015 23:00

9dq9tmi6bDU

Avatar
Drina
Moderator
Postovi: 7333
Pridružen/a: 20 okt 2012 19:53

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Drina » 05 jul 2015 20:14

Ramazanska tradicija u Gornjem Orizareu

slika

Selo Gornje Orizare kod Velesa, najveće je bošnjačko mjesto u Republici Makedoniji.

Naime, u Gornje Orizare živi oko tri hiljade Bošnjaka, koji su ostali dosljedni svojoj kulturi i tradiciji. Mještani ovog sela za Anadolu Agency, govorili su o svome rodnom mjestu, o načinu života i lijepoj ramazanskoj tradiciji.

"Ranije sam u džamiju išla dok sam bila mlađa i zdravija, sada mi zdrastveno stanje ne dozvoljava. Imam problem sa šećerom. Ovdje se oduvjek klanjala teravija, ima puno džemata, i ljudi i žena, posebno mladih ljudi što mi je doista drago", kaže nena Behuna.

"Lijepo je kada je mjesec ramazan, tada smo više u ibadetu. Ranije smo najviše pripremali naše tradicionalno jelo – pitu, a sada pripremamo razna jela, sada omladina mijenja način ishrane, hrani se modernije, ustvari brže. No, mi stariji nastojimo očuvati tradicionalnu bošnjačku kuhinju i u tome uspijevamo. I sada pripremamo sva ta jela koja sam pomenula, kao i slatkiše, tatlije", izjavljuje nena Behuna iz sega Gornje Orizare kod Velesa, govoreći o ramazanskoj tradiciji i bošnjačkim nacionalnim jelima. "Kuhinja je tradicionalno i kulturno blago jednog naroda, zato je trebamo očuvati", dodaje ona.

Jedna od mlađih domaćica koja je uspjela očuvati bošnjački tradicionalni način ishrane jeste Mirsada.


"Naš mentalni sklop Bošnjaka ovdje je takav da hrana bude što jača. Skoro se ne može zamisliti jelo u kojem nema mesa, bijelih pečiva, raznovrsnih pita, mantije."

"Sjećam se ramazana još dok sam bila dijete. Moj rahmetli babo je govorio da se bez pite ne može postiti, jer je pita hrana koja nas može držati da ne budemo gladni sve do vakta iftara. Zato se u našoj tradicionalnoj bošnjačkoj kuhinji zadržala pita i poznate mantije, iako danas mladi vole da eksperimentiraju s ishranom, ima i onih koji su ostali doslijedni svojoj tradiciji, posebno je to izraženo o u ovim ramazanskim danima, kada hrani posvjećujemo puno pažnje, pozivamo našu rodbinu i prijatelje na iftare, organiziramo ramazanske večeri i razne svečasnosti", govori domaćica Mirsada, želeći da dočara ramazansku tradiciju i atmosferu za vrijeme iftara.

- Gornje Orizare: Mjesto koje više nije atraktivno za mlade

Selo Gornje Orizare je stopostotno naseljeno Bošnjacima koji su se u ovom mjestu počeli naseljavati pedesetih godina prošlog vijeka iz Sandžaka, želeći da otputuju za Tursku. Mještani kažu da je Orizare nekad bilo tursko selo, koje je nakon pedesetih godina XX vijeka postalo bošnjačko. Selo je dobilo ime Orizare, što bi u slobodnom prijevodu značilo ljudi koji obrađuju pirinčna polja.

"Udruženje građana 'Glas Orizara' zalaže se za afirmaciju sela, omladine i kadra iz ovog mjesta, u smislu pomaganja školovanja mladih, organiziranje društvenih aktivnosti koje imaju za cilj podizanje sveukupnog kvaliteta mjesta gdje živimo. Radimo na afirmaciji sporta, naše kulture i tradicije, a svakako organiziramo i humanitarne aktivnosti. Nastojimo približiti ljude, jer smo u zadnje vrijeme svjedoci da se po raznim osnovama ljudi međusobno dijele i udaljuju", izjavljuje Enver Kartalović, predsjednik Udruženja građana "Glas Orizara".

"Ovo Udruženje se vodi motivom da kreira određene politike kako bi pokušalo poboljšati uslove života u ovom mjestu, ali podaci su alarmantni", kaže Kartalović.


"Naše je Udruženje napravilo jedan lokalan popis stanovništva, te smo pomoću ove statističke operacije utvridili naše faktičko brojčano stanje. Rezultati kažu da u Gornjem Orizaru ima 531 kuća, ukupno 2.885 mještana, od kojih 1.611 živi ovdje, a ostatak, odnosno 1274 u dijaspori, ili procentualno, više od 40% stanovništva živi u zemljama zapadne Evrope, ponajviše u gradu Beču. Upoređujući podatke s popisom iz 2002 godine, utvrdili smo da je od tada do sada, naše mjesto trajno napustilo više od 400 osoba. Pomenuću podatak da u našem selu živi oko dvije stotine ljudi preko 70 godina starosti, a samo 200 djece do 18 godina. Više se naše djece rodi u Beču, nego ovdje u Gornjem Orizaru, što jasno oslikava naše demografsko stanje", komentariše Enver Kartalović, podatke dobijene popisom lokalnog stanovništva .

Ljudi se većinom bave poljoprivredom i stočarstvom. Ima nekoliko trgovaca, privatnih poduzetnika koji upošljavaju po nekoliko radnika. Problema je mnogo, a sela su sve manje privlačnija za život mladih, koji svoju budućnost ne vide na selu.

"Nažalost, sela više nisu atraktivna za mlade, kojih je sve manje, a i omladina koju imamo bolji život traži u gradovima. Brojni su razlozi za to, a najglavniji je svakako ekonomski, tačnije pitanje egzistencije, kao i stil života. Sve dok postoje ljudi, biće i problema", ističe predsjednik Udruženja građana Enver Kartalović.

U Gornjem Orizaru se još uvjek sluša sevdalinka, nosi tradicionalna bošnjačka nošnja, pripremaju tradiconalna jela. Turska kao želja, a Makedonija kao određenje, muhadžirska je sudbina ovih Bošnjaka.

U Makedoniji žive, a Bosnu, Sandžak i Tursku, kažu, neizmjerno vole.

Na pitanje: "Zašto?" najčešće odgovaraju suzama.


(Anadolu Agency)
Biće onako kako Bošnjaci odluče

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Abidaga » 07 okt 2015 19:31

07.10.2015
Prema zadnjem popisu stanovništva u Istri živi 6.146 Bošnjaka, mada se prema procjenama ta brojka kreće u rasponu od deset do petnaest hiljada. U samom gradu Puli nastanjeno je 2.011 Bošnjaka. Zvanični brojevi govore da na bošnjačku manjinu otpada nekih 3% ukupne istarske populacije, ali se sa stasavanjem novih generacija može očekivati rast tog postotka.

..Na pitanje o broju Bošnjaka u Istri i u Puli, Pršić odgovara da se „između posljednjih dvaju popisa u Hrvatskoj broj Bošnjaka na ovom području povećao za 50%. To, naravno, ne znači da je došlo do imigracijske eksplozije, doseljavanje je čak i umanjeno u odnosu na jugoslovensko razdoblje, već da je nacionalna svijest doživjela svoje buđenje. Izjašnjavanje kao Musliman svedeno je na minimum, ali još uvijek ima onih koji se, iz njima znanih razloga, izjašnjavaju kao Hrvati ili su jednostavno indiferentni prema tom pitanju. No, i takvih je sve manje. Generacije koje pristižu ne posrću pod teretom dvojbi svojih očeva.“

Razgovor o brojevima dovodi nas i do veoma bitnog pitanja za život bošnjačke zajednice u Istri. „Birački popis nije podudaran s popisnim rezultatima“, kaže Pršić. „Samo 2.100 Bošnjaka ima pravo glasa u Istarskoj županiji pa županijske vlasti taj broj uzimaju kao polazni argument kad se povede riječ o poboljšanju položaja bošnjačke manjine. To, naravno, ne znači da je naš položaj ovdje loš, riječ je o tome da uvijek ima prostora za neki napredak. U polušali znam reći da ovdje imamo više prava nego Bošnjaci u Bosni i Hercegovini“, dodaje Pršić zajedno s komplimentima na račun lokalnih vlasti s kojima se ostvaruje neprekidna suradnja i koje podržavaju djelovanje NZBI.

Prof. dr. Jusuf Šehanović, istaknuti naučni i prosvjetni djelatnik i donedavno redovni profesor pulskog Fakulteta za ekonomiju i turizam te potpredsjednik NZBI, nešto je suzdržaniji u svojim ocjenama: „Narod je u Istri miroljubiv. Skorojevićka politika deklarativno ide tragom te miroljubivosti, ali ne djeluje dovoljno u praksi. Kao argument se koristi to što ova županija prednjači po mnogo čemu u odnosu na druge, ali ne može se čekati da jedan Vukovar dođe na razinu Pule i Istre pa da se onda opet krene naprijed. Potpore ima, ali ona često zastaje na verbalnoj i deklarativnoj razini, dok finansijska, dakle ona koja je potrebnija i koju od vlasti očekujemo, zna i izostati. Država traži partnera. Da bismo mogli biti partner, moramo biti organizirani. I tu dolazimo do glavnog problema – nacionalne se zajednice u Republici Hrvatskoj formiraju po Zakonu o udrugama, što znači da su dovoljna tri čovjeka za registraciju neke manjinske nacionalne zajednice. To jeste naizgled demokratično, no to ujedno otvara prostor za razne manipulacije......“

http://faktor.ba/stav-bosnjaci-u-istri- ... tegracije/

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Bosni » 29 okt 2015 07:03

http://faktor.ba/bosnjaci-makedonije-na ... bosnjacki/
Bošnjaci Makedonije: Naš jezik je bosanski, a ne bošnjački

Inicijativa za podršku bosanskog jezika i kulture podnijela je dvije predstavke za upotrebu bosanskog jezika u saglasnosti sa Ustavom i zakonima, u obrazovnom procesu i MUP-u Makedonije.

- Inicijativa je rezultat nezadovoljstva Bošnjaka Makedonije. Suglasno izmjenama iz 2001. godine, u kojim je bošnjački narod priznat kako konstitutivan narod sa svim pravima koja uživaju pripadnici zajednica koje žive u Makedoniji, tražimo od institucija Republike Makedonije da usaglasi obrasce, pravilnike i cjelokupnu dokumentaciju koju posjeduju za evidentiranje stanovništva Republike Makedonije, sa slijedećim ispravnim terminima: Etnička pripadnost- Bošnjak, jezik: Bosanski – izjavio je Džemil Bektović, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice, koji je govorio u ime svih građanskih organizacija koje su podržale inicijativu.

– Zahtijevamo i eksperimentalni program bosanskog jezika u osnovnom obrazovanju, koji traje predugo, da se unaprijedi u Redovnu nastavu na bosanskom jeziku – piše u saopćenju za javnost koje je danas dostavljeno relevantnim institucijama koje trebaju razmatrati zahtjev nevladinih bošnjačkih organizacija, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz inicijative za bosanski jezik reaguju, ukazujući da se predmet Jezik i kultura Bošnjaka ne prezentira roditeljima i učenicima Bošnjacima u mnogo škola, tražeći da se osiguraju odgovarajući udžbenici na bosanskom jeziku kako bi se nastava odvijala normalno.

– Za nas je veoma važno da institucije poštuju naša ustavno zagarantirana prava, a to je slobodno izražavanje nacionalne pripadnosti i pravo na obrazovanje na maternjem jeziku. Nismo Bosanci, već Bošnjaci, i naš jezik nije bošnjački, već bosanski – navodi se u saopćenju bošnjačkih nevladinih organizacija.

Predstavnike bošnjačkih nevladinih organizacija u Makedoniji koje stoje iza ove inicijative primio je narodni pravobranitelj Idžet Memeti, koji je kazao da će učiniti sve što je u njegovoj nadležnosti da se maksimalno ispoštuju prava koja prema Ustavu i zakonima pripadaju građanima.

Inicijativu za podršku bosanskog jezika i kulture podržalo je šest nevladinih bošnjačkih organizacija u Makedoniji: Edu Nisa, Bošnjačka kulturna zajednica u Makedoniji, Mekteb, Glas Orizara, Šadrvan i Divan, kao i desetine intelektualaca i aktivista, piše Anadolu Agency.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 07 nov 2015 03:25

http://www.dw.com/bs/dati-bo%C5%A1njaci ... 87-html-cb
Dati Bošnjacima predstavnika u Saboru?

Bošnjačka nacionalna manjina druga je po veličini u Hrvatskoj, odmah iza srpske. Usprkos tome što čine 0,78 posto stanovništva, njihova „vidljivost“ je u društvu puno veća, ali ne i u politici i tijelima javne uprave.

U Hrvatskoj žive deseci Bošnjaka koji su ostvarili zavidan uspjeh u kulturi, sportu, umjetnosti ili gospodarstvu. Njihova „politička vidljivost“ je manja, ali može biti presudna, kao i sva manjinska mjesta u Saboru, s obzirom na to da se u postizbornom koaliranju svi "vrte“ oko predstavnika nacionalnih manjina.

Usprkos tome što su, kako sami kažu, dobro integrirani u hrvatsko društvo, ima još puno prostora za poboljšanje njihovog položaja. Taj prostor se osvaja u Hrvatskom saboru gdje će Bošnjaci na izborima u nedjelju izabrati svog predstavnika. No, u činjenici da Bošnjaci dijele izbornu jedinicu s Albancima, Makedoncima, Slovencima i Crnogorcima već vide neravnopravnost s obzirom na to da Srbi kao najbrojnija manjina imaju tri mjesta u Saboru, a Bošnjaci kao drugi po brojnosti "dijele" saborsku stolicu s još četiri manjine.

Kandidat Stranke demokratske akcije Hrvatske Mirsad Srebreniković kaže kako Bošnjaci ipak osjećaju da imaju to pravo tražiti jer su bili u velikom broju sudionici Domovinskog rata. "Preko 25 tisuća Bošnjaka je sudjelovalo u tom ratu, a više od 1.100 ih je poginulo. Mislim da su to razlozi zbog kojih Bošnjaci zaslužuju imati izbornu jedinicu", kaže Srebreniković.

Bošnjaci dijele sudbinu s Hrvatima

Kao kandidat za mjesto predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, Makedonaca i Slovenaca kaže da mu je jasno da tko god bude izabran na to mjesto mora voditi računa o svih pet nacionalnih manjina, pa zato i stavlja naglasak na zajedničke probleme poput veće kulturne autonomije manjina, ali i osjetljivog pitanja nezastupljenosti u tijelima javne i državne vlasti prema reciprocitetu po zastupljenosti u broju stanovnika. "Zalažemo se za ukidanje nepravedne podzastupljenosti Bošnjaka i ostalih pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i jedinicima lokalne samouprave", kaže Srebreniković.

Iako sjede u zakonodavnoj vlasti, manjinski predstavnici uvijek imaju jasan fokus na vanjsku politiku, jer je svima stalo da veze između Hrvatske i njihovih matičnih zemalja budu što kvalitetnije.

"Treba nedvosmisleno artikulirati politiku savezništva između RH i BiH, tješnje veze između političkog Zagreba i političkog Sarajeva, što uključuje afirmaciju ideja koje osnažuju prijateljstvo između bošnjačkog i hrvatskog naroda, ali i neumorno zagovaraju samostalnost, nedjeljivost i cjelovitost Bosne i Hercegovine", kaže Srebreniković.

Bošnjaci u Hrvatskoj dijele sudbinu s Hrvatima i najviše ih ima u velikim gradovima: Zagrebu, Rijeci, Puli, Dubrovniku, a jedna veća skupina živi u Gunji koja je prošle godine stradala u poplavama. Mogu li predstavnici u zakonodavnoj vlasti biti od pomoći svojim sunarodnjacima u takvim, konkretnim, životnim situacijama, pitali smo i Nedžada Hodžića iz Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske koji je u Saboru predstavljao bošnjačku manjinu tijekom prošlog mandata.

Fenomen koji bi trebalo istražiti

"Pomagali smo i stranka je davala donacije, radili smo koliko smo mogli. Kontaktirao sam sa izvršnom vlasti, ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš koja se odazivala na naše zamolbe. Učinjeni su veliki napori i, gledano u cjelini, mislim da je država pozitivno odradila svoj posao. Istina je da ima ponešto nezadovoljnih nakon obnove, ali to je više zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, u cjelini gledano, mislim da su ljudi zadovoljni", kaže Nedžad Hodžić kojeg također tišti što Bošnjaci nemaju samo svoju izbornu jedinicu.

"Po zakonskim rješenjima, trebalo bi nas biti 1,5 posto na popisu stanovništva. Danas kad se vrlo često ističu zasluge iz Domovinskog rata, treba reći da ako je itko zaslužio imati svog zastupnika mimo svih drugih u Saboru, onda su to Bošnjaci, s obzirom na činjenicu da je osam ili čak devet posto, prema nekim procjenama, ukupnih žrtava u Domovinskom ratu bilo iz redova Bošnjaka. To je ogroman nesrazmjer u udjelu stanovnika. Po tom kriteriju bilo bi moralno i politički odgovorno te ljude izdvojiti iz ove grupacije i po tom kriteriju ja mislim da su Bošnjaci zaslužili prisutnost, rekao bih vječnu, u temeljima Hrvatske", kaže Hodžić koji tvrdi da je ovaj nesrazmjer čak jedan "fenomen kojeg bi trebalo istražiti“.

I on napominje problem zastupljenosti u tijelima javne uprave, ali svjestan je da to nije problem koji se može riješiti preko noći te da je riječ o procesu.

Pitanje razvoja građanskog društva visoko je na ljestvici prioriteta bošnjačke, ali i svake druge manjine, jer su upravo manjine jedan od najboljih indikatora razine do koje je građansko društvo napredovalo u nekoj državi.

"Jasno je da je ovo hrvatska država u kojoj su većina katolici i Hrvati, ali razvoj građanskog društva u kojemu će svi biti ravnopravni neovisno o vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti je stvar na kojoj moramo raditi. Događaji na Poljudu, samo 29 dana nakon potpisavanja Deklaracije o etnocentričnosti, pokazali su da smo bili u pravu kada to pitanje stavljamo u fokus", kaže Hodžić.

atif
Član
Postovi: 6215
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la atif » 09 nov 2015 10:02

koliko vidim bosnjaci su izgubili mjesto nacionalnih manjina u saboru hrvatske. Podjelili su se na 8 partija
i Albanci su pobjedili. Ali se vidi da bosnjaci nisu ni izasli na glasanje, svega 17,8% je izaslo glasati.
Broj obrađenih redovitih biračkih mjesta: 6566 od ukupno 6574 (99,88 %) *
* - objavljeni rezultati sadrže i podatke s posebnih biračkih mjesta te s biračkih mjesta u inozemstvu
XII. IZBORNA JEDINICA
ALBANSKA, BOŠNJAČKA, CRNOGORSKA, MAKEDONSKA I SLOVENSKA UKUPNO
broj birača na obrađenim biračkim mjestima 26.751
pristupilo glasanju 4.762 17,80 %
glasovalo birača ( prema glasačkim listićima ) 4.751 17,76 %
broj važećih listića 4.702 98,97 %
broj nevažećih listića 49 1,03 %
Prikaži sve predlagatelje
Ispis
Kandidati Broj glasova Postotak
1. ERMINA LEKAJ PRLJASKAJ, dipl. iur. 992 21,10
2. IDRIS SULEJMANI 989 21,03
3. NEDŽAD HODŽIĆ, dipl. ing. 755 16,06
4. MIRSAD SREBRENIKOVIĆ, dipl. iur. 711 15,12
5. JONUZ ALITI 375 7,98
6. ALEN DŽOMBA 306 6,51
7. ALIJA AVDIĆ, dipl. krim. 176 3,74
8. SABINA KOŽELJ-HORVAT, ing. 143 3,04
9. SENAD PRŠIĆ, struč. spec. oec. 128 2,72
10. LUTVIJA GRACA, dipl. ing. str. 52 1,11
11. SULEJMAN TABAKOVIĆ 45 0,96
12. SUAD SALKIĆ 30 0,64
http://www.izbori.hr/140zas/rezult/1/nrezultati.html

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la Bosni » 19 jan 2016 16:25

http://www.info-ks.net/bosnjaci/aktualn ... vestiranju
Da Turska pomogne u lobiranju za bošnjačke opštine i u investiranju

Posjeta predsjednika turske opštine Şanlıurfa, Mehmeda Ekincija, Demokratskoj stranci Bošnjaka (DSB) još jedna je u nizu posjeta koja doprinosi uspostavljanju dobre saradnje turskog naroda i bošnjačke zajednice na Kosovu, ali i dvije države na političkom, ekonomskom, kulturnom i obrazovnom planu.

Visokog gosta iz Turske u sjedištu stranke u Prizrenu primio je ministar bez portfelja u Vladi Kosova Rasim Demiri sa suradnicima, te i najvišiim rukovodiocima DSB-a.

Ministar Demiri je istakao da je posjeta predsjednika opštine Şanliurfa početak saradnje dvije opština, posebno sa bošnjačkom zajednicom.

"Mi smo obišli bošnjačke sredine Župu i Podgor i zaključili smo da ove regije imaju šansu u razvoju seoskog, planinskog turizma i u poljoprivredi. S’ toga smo se dogovorili da na sljedećem sastanku učestvuju i turski i naši bisnismeni radi ulaganja u opštini Prizren i u bošnjačkim sredinama. Župa i Podgor su mjesta u kojima mogu turski biznismeni investirati“, kazao je Demiri.


Gost je u više navrata istakao da mu je drago što se nalazi u bratskoj i prijateljskoj državi, te da on dolazi iz svetog mjesta - pejgameberovog grada Şanlıurfa u kojem po zadnjem popisu živi oko 363 hiljade stanovnika i još oko, zbog blizine granice sa Sirijom, 200 hiljada izbjeglica.

Generalno, sama opština Şanlıurfa, na čijem je čelu Mehmed Ekinci, broji oko milion i 800 hiljada stanovnika na površini duplo većoj od površine Kosova. Jedna je od najstarijih naseobina Mesopotamije, sa bogatim kulturnim nasljeđem, što potvrđuje i prvi Islamski Univerzitet na svijetu, koji je na listi svjetske kulturne baštine UNESCO. Još se smatra da je ‘grad pejgambera’, jer su poštovaoci monoteističkih religija živjeli u njemu, uključujući tu i pejgambere poput hazreti Ibrahima, Alije, Jakuba i drugih.

Gost iz turske je upoznao domaćine da je u Şanlıurfaeu „jedna od tri največih hidroelektrana u svijetu, da je na 12 hiljada kilometara kvadratnih pod pšenicom, kukuruzom, pamukom i drugih poljoprivrednih kultura, te da je devet hiljada kilometara kvadratnih pod vodom“.

Da je ova turska opština na jugoistoku zemlje zaista velika i bogata, govori podatak da ona donosi 40 odsto proizvodnje pamuka u Turskoj i 75 odsto ukupne proizvodnje lješnjaka.

"Zbog toga Urfa je kod nas poznat kao glavni grad za poljoprivredu. I ova odlika čini naš grad posebnim i svakim danom se sve više razvija“, kaže predsjednik Şanlıurfe Mehmed Ekenci, dodavši da je u njegovoj opštini sa 78 glasova osvojila AK partija.

"Stvaranjem AK partije, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan je počeo uspostavljati mostove saradnje sa prijatlejskim zemljama, pa tako i sa Kosovom. Kosovo je mlada država sa mladim stanovništvom. Šetajući gradom osjećao sam kao da šetam nekim gradom u Anadoliji“, kaže Enekci pa je dodao:

"Za naše biznismene Kosovo je atraktivno za ulaganje, jer se ono nalazi u Europi i lakši je put doći do tržišta u Europi. I sve što je do nas mi ćemo krenuti sa ulaganjima u vašoj zemlji i u bošnjačkim sredinama. Želimo da našu snagu podijelimo sa nama bratskim državama. To je naš ponos, jer Turska ne radi samo za sebe već i za druge države u cilju zajedničke budućnosti, što je i dokaz da je naša vladina agencija „Tika“ dosta ovdje ulagala. S’ toga ćemo ovaj most, koji je započeo ministar Demiri, još više ojačati “, istakao je gost iz Turske.

Također, bilo je riječi i o saradnji u obrazovanju, kada su u pitanju Bošnjaci, potencirajući da u Turskoj živi veliki broj sunarodnika koji su uspješno integrirani i da se mnogi nalaze na najvišim funkcijama u toj zemlji.

Zastupnica i zamjenica predsjedavajućeg Skupštine Kosova Duda Blaje je izrazila „nadu o uspostavljanju dublje saradnje između dvije zemlje“, istakvaši, što se tiče bošnjačke zajednice, „da oni imaju cijelokupnu najljepšu prirodu na Kosovu, što je šansa za ulaganje investitora iz bratske Turske“.

Govoreči o dobrim odnosima sa Turcima na Kosovu, zastupnik u Kosovskom Parlamentu Ćerim Bajrami je visokom gostu predočio "da bošnjačka zajednica već 15 godina traži svoje opštine na Kosovu, ali da se zahtjevi ignorišu“.

"Iskreno očekujemo pomoć od Turske. Da bismo dobili tu opštinu trebamo ulagati i u ekonomiju i u infrastrukturu. Naravno, ta pomoć može da bude i interesno kada je ekonomija u pitanju. Do sada smo od Turske imali samo moralnu podršku, ali smo ipak i zahvalni jer smo mogli ostati i bez nje. I mi iskreno očekujemo od Turske da nam pomogne u našim naporima“, istakao je zastupnik Bajrami i dadao da očekuje dobru suradnju i na kulturnom planu sa opštinom Şanlıurfa.


Fasciniran površinom zemljišta pod poljoprivrednom kulturom u opštini Şanlıurfa, odbornik u SO Prizren Muso Salihi je bio mišljenja da se “prirodna ljepota u Župi, sa čuvenom Šar planinom, uvrsti u turističke destinacije Turske, isto kao što je uvršćen grad Prizren, da se u njoj izgrade hoteli za prihvat turista iz Turske”.

“Kosovo je između dvije velike prijateljske države Njemačke i Turske. Mi kažemo; Njemačka nam je prijateljska zemlja, dok nam je Turska stariji brat”, dodao je odbornik Salihi.

O dobrim odnosima sa Turskom govorio je i bivši predsjednik DSB-a i bivši zastupnik u Skupštini Kosova - Džezair Murati. On je dodao da “Bošnjaci Kosova Bosnu doživljavaju kao svoju majku, a Tursku kao “majku svoje majke”.

"To se vidi u svakom susretu i na svakom koraku. Turska nas je zaštitila nakon rata. Da nije bilo turskog KFOR-a - mnogo manje bi danas Bošnjaka bilo na Kosovu. Mi znamo da je Genocidna rak rana u Bosni, ali isto tako treba da znate da mi u Turskoj, poslije 16 godina, vidimo svoj spas za period koji nam dolazi. S’ toga, tražimo od vas da lobirate. Da nam ekonomski, politički i na svaki drugi način pomognete da i Bošnjaci na Kosovu dobiju svoje opštine”, istakao je Murati, dodavši da se “nedobijanjem opština Bošnjaci osjećaju diskriminisani, što i jesu”.

"To i nije nikakva sadaka Turske, ili međunarodne zajednice, to je ono što nama pripada”, pojasnio je Murati.


Dvije delegacije su se usaglasile da se na sljedećem sastanku razmotre pitanja o podizanju veće suradnje na političkom, ekonomskom, obrazovnom i kulturnom planu, kao i investiranja u bošnjačkim sredinama.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la Abidaga » 23 jan 2016 23:46

Hrvatska dobila novu Vladu: Ministar kulture Zlatko Hasanbegović
http://bosnapress.net/hrvatska-dobila-novu-vladu/

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la ABen » 24 jan 2016 08:20

Abidaga je napisao/la:Hrvatska dobila novu Vladu: Ministar kulture Zlatko Hasanbegović
http://bosnapress.net/hrvatska-dobila-novu-vladu/
Vecina ovih muslimana ili ovih sa muslimanskim imenima u Lipoj su se asimilirali u rvatsko cvijece.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la Abidaga » 24 jan 2016 09:59

ABen je napisao/la:
Abidaga je napisao/la:Hrvatska dobila novu Vladu: Ministar kulture Zlatko Hasanbegović
http://bosnapress.net/hrvatska-dobila-novu-vladu/
Vecina ovih muslimana ili ovih sa muslimanskim imenima u Lipoj su se asimilirali u rvatsko cvijece.
E ovaj nije:
WTwdblUNBUU
lmYDodtwK_k
Yjuk4j4rO5k

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la Bosni » 30 jan 2016 04:52

http://faktor.ba/zivot-bosnjaka-na-kord ... rije-foto/
Život Bošnjaka na Kordunu u Hrvatskoj: Iz Bosne nas sunce grije (FOTO)

slika
slika

Oblast Hrvatske uz granicu s Bosnom ili Kordun, posljednje pola stoljeća je prepoznatljiv po manjinskoj zajednici Bošnjaka koji su naselili ovaj dio. Čim se spomene Maljevac, mjesto na Kordunu, gdje je međunarodni granični prijelaz, prva asocijacija su Bošnjaci, bošnjačka sela, džemat, hodža…

-Maljevac je nekako više poznat nego druga mjesta okolo i svi iz okolnih mjesta kada govore odakle su, kažu da su iz Maljevca. Deset je sela u kojima su Bošnjaci u većini i još pokoje selo u kojima žive ali nisu većina – priča za Faktor Admir Muhić, glavni imam Medžlisa Islamske Zajednice Karlovac i vjeroučitelj u Osnovnoj školi “Cetingrad“.

Nezaposlenost

Cetingrad, Vojnić i Topusko su tri pogranične općine sa 1.500 Bošnjaka. Većina ih je rođena u Hrvatskoj a njihovi su se doselili iz Velike Kladuše, Bužima i Cazina. U tri mjesne zajednice predsjednici mjesnih odbora su Bošnjaci, a zamjenik načelnika općine Cetingrad je Ferid Krak, porijeklom iz Jajca, koji nam govori da je nezaposlenost najveći problem naših ljudi.

– Pretežno se bave poljoprivredom, stočarstvom i voćarstvom. Rijetko ko da radi u nekoj firmi. Samo jedan Bošnjak radi u komunalnom pogonu. Nacionalnih problema nije bilo i to nas krasi. Mi smo mirni ljudi – objašnjava nam Krak.

Jedan dio djece osnovnu školu pohađa u Cetingradu, Vojniču, Topuskom a određeni broj roditelja uprkos velikim gužvama i svakodnevnim višesatnim čekanjima na granici, djecu vode u vrtić i školu u Veliku Kladušu.

– U posljednje vrijeme sve je više onih koji se odlučuju za fakultete. Imamo deset mladih koji su završili fakultete. Od mlijeka su ih roditelji školovali. To je uspjeh – priča nam Muhić.

Stari običaji

Kako navodi Muhić, sačuvani su svi običaji iz BiH. Sijela, druženja za ramazan, iftari su obavezni. Ezan se čuje iz Kladuše, kaže. Za Bajram u Maljevcu škola ne radi. Proslavljaju državne praznike obje države. U sklopu kulturnog djelovanja Bošnjaka osnovano je Bošnjačko kulturno umjetničko društvo “Una“.

Kupili su zemljište za džamiju i Islamski centar, a već rade na projektu za prvu džamiju, koja bi trebala biti sagrađena odmah uz granicu, stotinjak metara od BiH. Započeli su, govori nam, i izgradnju spomen-parka na mjestu gdje je oboren helikopter u kojem je bio rahmetli dr. Irfan Ljubijankić, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH.

-Ferid i ja smo inicijatori raznih kulturnih događanja, brojnih druženja, kako na području općine, tako i na području županije. Nastojimo da što više okupljamo naše ljude – objašnjava nam Muhić.

Žale se da često imaju osjećaj da su zaboravljeni i prepušteni sami sebi ali, kažu, da iako su izašli iz BiH, ona nije izašla iz njihovih srca.

-Mi u Hrvatskoj kada se ujutro budimo, iz Bosne nas sunce obasjava i grije. Bosna je naša ovodunjalučka kibla – zaključuju oni.
:zastava:

Avatar
The Destroyer
Član
Postovi: 277
Pridružen/a: 22 jan 2016 00:46

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la The Destroyer » 08 feb 2016 00:23

Abidaga je napisao/la:
ABen je napisao/la:
Abidaga je napisao/la:Hrvatska dobila novu Vladu: Ministar kulture Zlatko Hasanbegović
http://bosnapress.net/hrvatska-dobila-novu-vladu/
Vecina ovih muslimana ili ovih sa muslimanskim imenima u Lipoj su se asimilirali u rvatsko cvijece.
E ovaj nije:
WTwdblUNBUU
lmYDodtwK_k
Yjuk4j4rO5k
Čujem da se SDP u Rvackoj buni protiv ovog jer hoće da uvede u HV pozdrav za vojsku "ZDS", tako da mi se čini pravo pro-ustaški nastrojen :D

Avatar
kosarkas
Član
Postovi: 1205
Pridružen/a: 26 dec 2012 10:59

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la kosarkas » 08 feb 2016 19:52

Svjetski savez Bošnjaka: Cilj ujediniti 14 milijuna Bošnjaka
A.M. | 08.02.16 | 19:15 | Fena
Svjetski savez Bošnjaka: Cilj ujediniti 14 milijuna Bošnjaka
U Podgorici je danas održana inicijalna sjednica Svjetskog saveza Bošnjaka u Crnoj Gori s ciljem povezivanja Bošnjaka u intelektualnom i ekonomskom pogledu u svim zemljama gdje oni žive.

Na inicijalnoj sjednici donesena je odluka da se u naredna dva mjeseca konstituira Skupština, Predsjedništvo kao i ostali organi Saveza u Crnoj Gori.

Sjednici je nazočila i potpredsjednica Svjetskog bošnjačkog kongresa Mevlida Rovčanin koja je naglasila da Bošnjake očekuje naporan i dug put kako bi zaživjela ta, kako je navela "plemenita ideja", čiji je cilj da se ujedini svih 14 milijuna Bošnjaka.

Naglasila je da izaslanici iz 28 zemalja vrijedno rade na osnivanju struktura saveza te da postoji veliki interes Bošnjakinja i Bošnjaka za aktivno sudjelovanje u njegovu radu.

Gost je bio i predsjednik SSB-a Turske Refik Akova koji je prenio pozdrave od mnogobrojnih Bošnjaka iz Turske te ponudio podršku i poželio uspjeh u radu, prenosi Tanjug.

JuzniDoboj
Član
Postovi: 689
Pridružen/a: 03 apr 2014 22:57

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la JuzniDoboj » 08 feb 2016 20:10

O7jHNcooKc\5JTK>Tc\~<WOuca)VrF
Zadnja izmjena: JuzniDoboj, dana/u 06 maj 2020 13:46, ukupno mijenjano 1 put.
GT su stvorili genocidom, etničkim čišćenjem, urbicidom i kulturocidom, patentirali koncept sekundarnih/tercijarnih grobnica, spaljivali žive ljude, silovali žene i djecu, rušili i pljačkali sve što je palo pod ruke.

Avatar
kosarkas
Član
Postovi: 1205
Pridružen/a: 26 dec 2012 10:59

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la kosarkas » 08 feb 2016 21:07

JuzniDoboj je napisao/la:Koji crni 14 milion Bosnjaka? :lool:

Meni bi bilo super da nas ima i 4 miliona, a kamo li 14 miliona.
Bošnjaci Amerike,Evrope,Turske,Albanije,Makedonije,Kosova,Crne Gore,Srbije i naravno Bosne i Hercegovine.
Ukupno 14 miliona!

JuzniDoboj
Član
Postovi: 689
Pridružen/a: 03 apr 2014 22:57

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la JuzniDoboj » 08 feb 2016 21:28

O7jHNcooKc\5JTK>Tc\~<WOuca)VrF
Zadnja izmjena: JuzniDoboj, dana/u 06 maj 2020 13:45, ukupno mijenjano 1 put.
GT su stvorili genocidom, etničkim čišćenjem, urbicidom i kulturocidom, patentirali koncept sekundarnih/tercijarnih grobnica, spaljivali žive ljude, silovali žene i djecu, rušili i pljačkali sve što je palo pod ruke.

Avatar
The Destroyer
Član
Postovi: 277
Pridružen/a: 22 jan 2016 00:46

Re: Bošnjaci iz regiona

Post Postao/la The Destroyer » 08 feb 2016 21:47

JuzniDoboj je napisao/la:
kosarkas je napisao/la:
JuzniDoboj je napisao/la:Koji crni 14 milion Bosnjaka? :lool:

Meni bi bilo super da nas ima i 4 miliona, a kamo li 14 miliona.
Bošnjaci Amerike,Evrope,Turske,Albanije,Makedonije,Kosova,Crne Gore,Srbije i naravno Bosne i Hercegovine.
Ukupno 14 miliona!
Ni blizu.

Amerika ~ 300,000
Evropa ~ 600,000
Turska ~ 100,000 koji jos cuvaju identitet Bosnjaci
Albanija ~ Nemam pojma, ali sigurno nije velik broj
Makedonija ~ 20,000
Kosova ~ 30,000
Crna Gora ~ 80,000
Srbija ~ 200,000
BiH ~ 2,000,000

Sad saberi i reci mi da li je to 14 milijona Bosnjaka?
U pravu si, nismo mi retardirani Svrbi pa da govorimo da nas ima 100 miliona. Bošnjaka na planeti ima jedno 4 miliona, 5 miliona u vrh glave.

Odgovorite