☑ Pravila foruma i savjeti

Bošnjaci iz regiona

Moderator/ica: Drina

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Bosni » 01 okt 2014 16:41

http://sandzakpress.net/bosnjaci-makedo ... n-bosnjaka
Bošnjaci Makedonije prelijepom svečanom manifestacijom obilježili Dan Bošnjaka

Makedonija – U organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice Republike Makedonije prigodnom manifestacijom kulturno-umjetničkog i svečanog karaktera obilježili su nacionalni praznik Dan Bošnjaka – 28-mi sepmtebar.

Manifestacija je započela promocijom knjige ,,Soba Alaturka’’, autora Šefkije Borančića, najplodotvornijeg bošnjačkog pisca u Makedoniji. I ovoga puta, tema i motiv autora su hisorijski kontinuitet mehaničkog kretanja Bošnjaka- migracija, odnosno muhadžerska sudbina Bošnjaka.

Promotori knjige bili su profesor dr. Zećir Ramčilović i profesor Dževad ef. Hot, koji su govoreći o liku i djelu pisca Šefkije Borančića istakli da је knjiga ,,Soba Alaturka’’ i autobiografsko djelo, no i sudbina svih nas i naših predaka, zato je i muhadžerluk kao tema izazovna svim znanstvenicima.

Brojna publika, projavila je interes za ovo novo književno djelo koje otkriva još jednu tešku sudbinu bošnjačke muhadžirske porodice. Nakon promocije knjige,uslijedilo je otvaranje izložbe slika mladih bošnjačkih umjetnika. Izložbu je otvorio akademik Fehim Husković istakavši da mi kao narod moramo poštovati umjetnike i njihov rad, ali se za njih i mora pobrinuti država, kako ovi mladi ljudi ne bi bili iskorišteni od ostalih razvijenih evropskih zemalja.

Poslije promocije pomenute knjige i otvaranja izložbe mladih bošnjačkih umjetnika održala se svečana akademija povodom Dana Bošnjaka. Uvodnu riječ u ime domaćina imao je prof.d-r Džemil Bektović ,koji je pozdravio mnogobrojne prisutne goste iz Makedonije i strane delegacije. On je istakao da Bošnjačka kulturna zajednica već treći put zaredom organizira svečanu proslavu 28-og septembra, Dana Bošnjaka Republike Makedonije.

,,Veoma je važno da svi Bošnjaci kao i svi ostali narodi u našoj zemlji i šire znaju zašto upravo na ovaj datum obilježavamo svoj nacionalni praznik.To je dan, kada smo nakon teške borbe, povratili nepravedno oduzeto pravo , da sebe nazivamo onako kako mi želimo i da budemo ono što jesmo –BOŠNJACI. Bošnjaci Makedonije će uvjek obilježavati ovaj datum, sačuvati ga od zaborava, graditi mostove prijateljstva, suradnje i suživota sa svojim sugrađanima bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost. Bošnjaci kao konstitutivan narod Republike Makedonije, dali su veliki doprinos na mnogim poljima i borili se da ova država bude ono što jeste danas ’’, izjavio je između ostalog
predsjednik BKZ-a Makedonije Džemil Bekotović.


Manifestaciji su prisustvoali brojni gosti iz zemlje, regije i svijeta, delegacija iz Sandžaka, predvođena predsjednikom BKZ-a Sandžaka Admirom Muratovićem i potpredsjednikom BDZ-a Sandžaka Seadom Šaćirovićem, koji su se obratili Bošnjacima Makedonije, čestitali nacionalni praznik, sa željom za puno prosperiteta i uspjeha na svim poljima.

Ovogodišnjem obilježavanju Dana Bošnjaka prisustvovali su i gosti iz sandžačkog grada Tutina, ovu delegaciju predvodio je mladi Fahrudin Muminović. On je također Bošnjacima Makedonije uputio čestitku povodom obilježavanja njihovog nacionalnog blagdana.

Dženis Šaćirović, magistrant na pravnom fakultetu na otsjeku za kriminalistiku pri IUNP-u, jedan od koautora knjige „Misli Sandžačke omladine“ i kolumnista brojnih portala u regiji i šire, prisustvovao je na priređenoj svečanosti i obratio se Bošnjacima Makedonije rekavši im da je neizmjerno sretan i ponosan na svoj narod ma gdje god bili.

Svečanoj akademiji prisustvovao je i predsjednik BANU-a Ferid Muhić, koji je u svom sadržajno bogatom izlaganju još jednom potsjetio na historijski kontinuitet postojanja Bošnjaka i bosanskog jezika.


Akademik Muhić, prepoznatljiv po njegovom stilu i načinu besjeđenja, održao je lekciju o važnosti i svijesti za pripadnost nekome i nečemu, posebno kada je u pitanju bošnjačka nacija.

Nakon govora predstavnika zvaničnih institucija i organizacija uslijedila je čestitka, jednog od napopularnijih pjevača na Balkanu, Dina Merlina, povodom nacionalnog dana Bošnjaka.

,,Ja želim da čestitam ovaj lijepi praznik Bošnjacima Makedoniije ,kao i svim građanima te lijepe zemlje, sa željom za jedan bolji i ljepši svjet, a on je onakav, kakav mi želimo, zato potrudimo se da nam bude i bolji i ljepši’’ , rekao je Dino Merlin, u intervju za Makedonski radio, programu na bosanskom jeziku.

U kulturno umjetnikom programu pristuni su mogli uživati u recitatorskim sposobnostima Fatime Škrijelj, koja je recitovala poemu ,,Na pravi put sam ti majko zašao’’ od autora Skendera Kulenovića, kao i odabrane stihove od pjesnika Maka Dizdara.

Pravi užitak za sve ljubitelje opere bila je studentica 4-te godine, na muzičkoj akademiji u Skoplju, na otsjeku za solo pjevanje Varisa Hajdarpašić, koja je nakon izvođenja pjevajući insert iz opere ,, Boemi“ istaknutog italijanskog kompozitora Đakoma Pučinija, izazvala gromoglasne aplauze prisutne publike u sali i zaslužila svaki gest poštovanja za izvanrednu interpretaciju i uljepšavanje svečane akademije povodom Dana Bošnjaka. Varisu je nastupila uz pridružbu mladoga pijaniste Denisa Najdoskog.

Manifestaciju su vodili voditelji Amira Eminović i Admir Fazlagić, voditelj emisija na bosanskom jeziku Makedonskog radija.

Priređena manifestacija bila je kulturno-umetničkog i akademskog karaktera, onakva kakvu zaslužuju Bošnjaci i svi oni koji vole Bošnjake.

BKZ Makedonije se još jednom pokazala kao izvanredan i jedan i jedini organizator bošnjačkih aktivnosti kulturnog i društvenog karaktera.

Informativna služba BKZ-a Makedonije

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 01 okt 2014 16:49

http://www.info-ks.net/bosnjaci/aktualn ... i-u-praksi
Prava Bošnjaka samo na papiru, ne i u praksi

Postoji velika razlika između ustavom proklamovanih prava Bošnjaka i sprovođenja tih prava u praksi, a jedan od primjera je i nesprovođenje zakona o zapošljavanju manjina u javnim institucijama gdje skoro da nema Bošnjaka, rekla je poslanica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi u emisiji Razgovor, na RTK2.

U nedjelju 28. septembra u Prizrenu je obilježen Dan Bošnjaka Kosova. Bošnjačkim saborom u Sarajevu 27. septembra 1993. godine odlučeno je da se tadašnji naziv muslimani, preimenuje u Bošnjaci. Iako su Bošnjaci ustavotvorna kategorija na Kosovu i zajednica koja ima svoju tradiciju, vjeru, i svoj jezik, većina predstavnika ove zajednice saglasna je da nisu u dovoljnoj mjeri integrisani u kosovsko društvo.

Poslanica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi ističe problem zapošljavanja koji za posljedicu ima migracije bošnjačkog stanovništva sa Kosova.

“Svaki put kada bi se neki konkurs otvorio, uvijek bi se nešto našlo da Bošnjak ne ispunjava kriterijume da bi se zaposlio. Da ne govorimo uopšte o zaposlenosti na centralnom nivou. U ministarstvima nemamo ni jednog zaposlenog Bošnjaka. Možda smo tu nešto djelimično promijenili, ali zaposlenost naših ljudi nije onakva kakvu bismo željeli, a to se reflektuje velikim migracijama našeg stanovništva u posljednje dvije godine”, smatra Emilija Redžepi.

Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu i član koalicije VAKAT je upozorio da pored problema slabe zastupljenosti u institucijama Kosova, veliki problem predstavlja zapošljavanje tzv. „lažnih Bošnjaka.“

“Nekakva istraživanja govore da je do dva odsto Bošnjaka zaposleno u centralnim institucijama, a to je apsolutno netačno i mi ćemo u narednom periodu insistirati da se to do kraja razriješi. To nije nikakva istraga, jednostavno da se fizički izvrši uvid u svakom ministarstvu, ne samo prosta administrativna evidencija, nego da se kaže na kom je položaju dotična osoba zaposlena.

Predstavnik nevladinog sektora Zaim Elezi dijeli mišljenje svojih prethodnika da su Bošnjaci danas nedovoljno integrisani, ali skreće pažnju na problem asimilacije Bošnjaka kao posljedice lošeg ekonomskog položaja.

„Vrši se selektivno i partijsko zapošljavanje, a ljudi traže razne načine kako bi svoj položaj poboljšali. To što neki roditelji upisuju djecu na nastavu na albanskom jeziku je njihovo pravo, ne možemo to nikome da osporimo. Mene tišti što naši učenici upisuju turski i albanski, jer tako iz dana u dan gubimo naše učenike“, rekao je Elezi u emisiji Razgovor na RTK2.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 02 okt 2014 20:01

http://sandzakpress.net/arif-haliti-sre ... kom-jeziku
Arif Haliti: Sretan sam i ponosan zbog štampanja pomoćnih udžbenika na bosanskom jeziku

Kosovo – Novinarska ekipa ,,Gora-press“ neta juče posjetila osnovnu školu ,,Lek Dukagjini“ u Prizrenu te bila prijatno iznenađena početkom nove školske godine u nastavi na bosanskom jeziku ali i novim udžbenicima koji će pomoći onim najmlađim učenicima da lakše izuče gradivo na pomenutom jeziku.

Arif Haliti spada u red poznatijih i viđenijih Bošnjaka u regionu Prizrena, profesor je razredne nastave, autor mnogih planova i programa za potrebe nastave na bosanskom jeziku, koautor i autor udžbenika na bosanskom jeziku, književnik, dobitnik niz priznanja iz oblasti pisane riječi i bivši urednik jednog od najpopularnijeg školskog lista na bosanskom jeziku ,,Đulistan“ na Kosovu. Na poziv nekoliko roditelja onih najmlađih učenika, tj đaka-prvaka koji su ove godine krenuli u prvi razred osnovne škole ,,Lek Dukagjini“ gdje uvaženi profesor Haliti sa uspjehom godinama radi juče je novinarska ekipa posjetila odjeljenje đaka-prvaka te porazgovarala sa profesorom Halitijem o početku nove školske godine ali i o novim udžbenicima na bosanskom jeziku koji su se ove godine pojavili u osnovnim školama širom Kosova gdje ima bošnjačkih učenika. Ekskluzivno za ,,Gora-press“ profesor Arif Haliti, između ostalog, ističe:

Najprije selam vama i vašim čitaocima i hvala što ste nas posjetili i što često pratite naše aktivnosti u obrazovanju na bosanskom jeziku, ovdje u osnovnoj školi ,,Lek Dukagjini“ u Prizrenu. Recimo da sam izuzetno zadovoljan i izuzetno sretan ali i ponosan što je po prvi put u historiji nastave na bosanskome jeziku došlo do štampanja pomoćnih udžbenika a radi se o Slovnici-1 koji je udžbenik za prvi razred osnovne škole, dakle udžbenik početnog čitanja i pisanja a onda su tu i nastavni listovi za drugi i treći razred osnovne škole. Na vašu konstataciju u vašem pitanju da sam ja jedan od aktera uvođenja nastave na bosanskom jeziku nakon ratnih zbivanja na Kosovu mogu vam reći da je taj proces obrazovanja proces koji dugo traje i koji će trajati i ubuduće. Dakle, ja sam na tu činjenicu ponosan iz dva razloga, najpre jer sam autor osnovnih udžbenika za prvi, drugi, treći, četvrti i peti razred osnovne škole ili da budem precizniji koautor u tom poslu a od ove školske godine tu sam kao autor spomenutih udžbenika koje sam ja pripremio i koje je Ministarstvo Nauke i Tehnologije (MONT) u Vladi Kosova prihvatilo te dalo svoju saglasnost i konačno nakon nekoliko godina ti udžbenici su se pojavili u osnovnim školama gdje ima učenika koji pohađaju školu na svom maternjem, bosanskom jeziku. Recimo i to da se na ovaj način ,,skida“ jedna teza o nemogućnosti posjedovanja posebnih udžbenika u nastavi na bosanskom jeziku.

Dakle, moj stav je po tom pitanju kristalno jasan – nećemo stati, ne smijemo stati i dakako da nemamo moralno pravo da stanemo u tom procesu. Niko i ponavljam – niko od predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja ne smije stati u tom procesu sve dok naši učenici u nastavi na bosanskome jeziku ne budu imali sve udžbenike i sve prateće materijale po istom principu kao što imaju učenici u nastavi na albanskom jeziku. Kompleks niže vrijednosti mora biti skinut jer Bosna i Hercegovina jeste naša matična država i ja iskreno volim Bosnu i Hercegovinu i svu moju braću Bošnjake ali nastava u Bosni i Hercegovini izvodi se po planu i programu republike Bosne i Hercegovine dok se nastava na bosanskom jeziku na Kosovu izvodi po planu i programu republike Kosovo i to je suštinska razlika te samim tim Bošnjaci na Kosovu moraju učiniti sve da, ponavljam, već od predškolskog pa do visokog obrazovanja imaju validne udžbenike, dakle štampane i pripremljene od domaćih autora normalno uz saglasnost pomenutog Ministarstva i izdavačke kuće – istakao je profesor razredne nastave u osnovnoj školi ,,Lek Dukagjini“ u Prizrenu, Arif Haliti.

Na nama je da profesoru Halitiju, njegovim učenicima ali i svim učenicima koji pohađaju školu na svom maternjem, bosanskom jeziku poželimo što uspješniji početak nove školske godine a onim najmlađima sretan početak školske godine uz nove udžbenike na svom jeziku. Još da nam je malo više ovakvih književnih i visoko obrazovanih entuzijasta kod Bošnjaka Kosova poput profesora Arifa Halitija gdje bi na bio kraj…
:respekt:

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 03 okt 2014 22:31

http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=53740
VRIJEME JE ZA NOVE BOŠNJAČKE SNAGE

Ferid Krak rođen je u Jajcu, 16.06. 1971. godine. U rodnom gradu je okončao osnovno i srednje obrazovanje. Istovremeno, trenirao je nogomet u jajačkoj "Elektrobosni". U Hrvatsku, tačnije Maljevac koji je smješten na području općine Cetingrad, doselio se s obitelji 2000.g. Od te godine je kao nogometaš branio boje NK "Cetingrad" u kome je 2004. godine okončao svoju nogometnu karijeru. Ljepotu rekreacije pronalazi u igranju u Ligi veterena NK "Cetingrad". Sportska druženja na terenu, ali i izvan terena, uvijek su bila oaza u kojoj je pronalazio drage ljude, poznanike, kasnije i prijatelje.

Nakon dolaska na područje općine Cetingrad, uključio se u rad Bošnjačke nacionalne zajednice Karlovačke županije. Jedan je od aktera osnivanja "Vijeća bošnjačke nacionalne manjine" Općine Cetingrad, te je s ponosom obnašao dužnost dopredsjednika Vijeća u dva mandata. Na žalost, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja pronalaska posla u Hrvatskoj godine 2006. otišao je u Njemačku.

Danas je u burnom političkom životu, zamjenik je načelnika općine Cetingrad. Iskoristit ćemo ovaj razgovor da više saznamo o Bošnjacima općine Cetingrad i Karlovačke županije.

O da, Ferid je oženjan, otac je dvoje djece, sina od 19 i kćerke od 15 godina.

Bošnjaci.Net: Gospodine Krak, molimo vas da u ovom predbajramskom razgovoru ukratko predstavite Cetingrad, život i rad Bošnjaka u ovoj općini?

Ferid KRAK: Sa zadovoljstvom. Općina Cetingrad u Hrvatskoj, graniči sa općinama Cazin i Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini. Svojim položajem obuhvata područje od rijeke Gline do Korane na 140km/2. Jedinstvena je to općina u cijeloj Hrvatskoj.

Vjerujem da će se mnogi upitati - po čemu?! Naime, općina Cetingrad je jedina općina u Hrvatskoj u kojoj djeluju dva džemata, Maljevac i Bogovolja, koji okupljaju 700-800 džematlija s područja tri općine i dvije županije i to općine Cetingrad, Vojnic u karlovačkoj županiji i općine Topusko u Sisačko moslavačkoj županiji. U Cetingradu je nastanjeno, sudeći prema posljednjem Popisu stanovništva, blizu 500 Bošnjaka. Nastavu u OŠ "Cetingrad" u školskoj 2013/2014 godini, pohađalo je 166 učenika, a od tog broja 60 bošnjačke djece. Također, od 1998.godine, prema školskom planu i programu, predaje se i islamska vjeronauka. Nastavnik islamske vjeronauke je Admir ef. Muhić, imam džemata Maljevac, ali i glavni imam Medžlisa IZ Karlovac. Inače, Islamska zajednica u Hrvatskoj okuplja najveći broj Bošnjaka koji su izuzetno aktivni, unapređujući svoj život kroz brojna djelovanja. U sklopu kulturnog djelovanja Bošnjaka, 2012. godine, osnovano je Bošnjačko kulturno umjetničko društvo "Una". Društvo broji oko 40 članova, uglavnom djece i omladine iz tri općine. To su Cetingrad, Vojnić i Topusko. Do sad je BKUD "Una" imao niz uspješnih nastupa kako u RH tako i u susjednoj BiH. Zadnje gostovanje bilo je 06.09. na Smotri folklora u Busovači, BiH.

Bošnjaci.Net: Pomenuli smo u uvodu da ste 2006. zbog posla otišli u Njemačku, sada ste aktivan političar i donačelnik Općine Cetingrad?

Ferid KRAK: Baš tako, ali da bude jasnije, nakon objave rezultata Popisa stanovništva iz 2011. godine, gdje je općina Cetingrad zabilježila 15,49% Bošnjaka. Znajući da je Ustavom RH i Zakonom o nacionalnim manjinama RH, garantirano mjesto zamjenika načelnika općine ispred bošnjačke nacionalne manjine, izražena je potreba za kandidatom koji će pristupiti izborima, te nakon njih predstavljati i zastupati interese bošnjačke nacionalne manjine. U to vrijeme, vrijeme predizborne groznice, došao sam iz Njemačke u Hrvatsku na godišnji odmor. Svjestan položaja bošnjačke populacije koja je nastanjena na području Općine Cetingrad, osjetio sam potrebu pomoći u odabiru kandidata. S tom željom krenuo je niz razgovora, razmjene mišljenja, nizali su se prijedlozi. Tokom razgovora sa mojim sugrađanima o samom toku izbora, ali i mogućnostima koje nude, doživio sam ugodno iznenađenje slušajući ih kako žele da se kandidiram za tu poziciju. Razmišljao sam o njihovom prijedlogu, svjestan odgovornosti koju ću imati. Moja krajnja odluka zasnovala se na koncu na interesima Bošnjaka, na njihovom ugodnijem životu u mjestima gdje su nastanjeni. Moja odluka o kandidaturi značila je da ću se kandidirati kao neovisni kandidat ili kandidat Grupe birača, i to na poziciju zamjenika načelnika Općine Cetingrad gdje sam izabran 19.05.2013. godine.

Bošnjaci.Net: Skoro ste godinu i pol na toj poziciji, možete li nam reći koliko ste obećanja ispunili, odnosno koliko ste poboljšali život svojim sugrađanima?

Ferid KRAK: Nakon godinu i pol dana moga djelovanja kao zamjenika načelnika, sjećam se jasno svoje misli koja me pratila u to vrijeme predizborne kampanje: "Ne obećavam ništa osim da ću se truditi". Ta misao se svakako odnosila na moju želju da pokušam učiniti sve kako bih svojim radom unaprijedio kvalitet života bošnjačke populacije ali i svih građana naše općine.

Želim navesti još jedan od razloga moje kandidature. Naime, u južnom dijelu općine Cetingrad, nalazi se zaseok Bogovolja. Tu su šezdesetih godina prošlog stoljeća stanovnici susjednih općina Cazin i Velika Kladuša počeli naseljavati taj lijepi dio sadašnje općine Cetingrad.

S ponosom mogu navesti da je to doista divno mjesto sa divnim ljudima. Međutim, dolazimo do riječi «ali»! Iza te riječi «ali» nalazi se sjena koja godinama prekriva mogući idiličan život mojih sugrađana, a predstavlja nedostatak pitke vode u njihovim domovima. Smatrao sam prioritetom u svom djelovanju da se problem s vodom u naselju Bogovolja u kome je 62 domaćinstva, ili blizu 100% bošnjačke populacije, nema riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom, da se taj veliki problem napokon riješi.

Trenutno se koriste bunari, takozvane "čatrnje" koji u ljetnim mjesecima potpuno presuše. Ako uzmemo u obzir da se veliki dio mještana bavi stočarstvom i poljoprivredom, možemo naslutiti s kakvim poteškoćama se suočavaju, posebno u sedmom, osmom i devetom mjesecu, kada promatramo kako se kolone cisterni nalaze na cesti, odlazeći do rijeke Korane da bi opskrbili svoju stoku sa potrebnom vodom. Ne treba zaboraviti da je rijeka Korana udaljena 2-4 kilometra, u ovisnosti od samog polazišta.

Odlaziti po vodu danima, sedmicama, mjesecima, godinama, i to po nekoliko puta dnevno, doista je ponižavajuće u ovom trenutku življenja. A neki se ponose s tim kako je ''lijepa naša", dostojna članica EU. Hm,...
Dakle, nakon opsežnih analiza, brojnih upita, od jedinica lokalne samoprave, županije, potom i Hrvatskih voda, na koji način riješiti pitanje dovoda vode u Bogovolju, na sastanku sa mještanima prenio sam dva moguća plana i to: Plan A, koji podrazumijeva i dalje čekanje potencijalnog investitora ili Plan B, koji bi omogućio suradnju sa Općinom i općinskim strukturama, te općinskim načelnikom s kojim sam uspio dogovoriti izradu projektne dokumentacije u vrijednosti od skoro 300 000 KN, što podrazumijeva koja će biti plaćena iz proračuna Općine, kompletne radove vršit će djelatnici Komunalng poduzeća općine Cetingrad, s tim da se priključak za vodu neće naplatiti. Nametnulo se i pitanje, da li postoji volja, ali i želja da se realizira i ubrza plan izgradnje vodovodne mreže koja je udaljena 3 kilometra od Bogovolje, uz učešće samih mještana Bogovolje. Kako sam i očekivao, mještani Bogovolje uputili su jednoglasnu podršku, uz odluku da pomognu osobnim iako skromnim, financijskim sredstvima kojim bi kupili potrebni materijal za dužinu trase od 6500 metara.

Sada s ponosom mogu navesti da je u tijeku izrada projektne dokumentacije, te se iskreno nadam da će do kraja ove godine biti uspješno okončana kako bi na proljeće startali s finalnim radovima.
Sama misao da će u lijepo izgrađene kuće u Bogovolji poteći pitka voda, čini me kao čovjeka nevjerovatno sretnim i ispunjenim zadovoljstvom. Ovim putem, pozvao bih sve one koji mogu pomoći ovu humanu akciju jer većinski dio mještana Bogovolje je nezaposlen i bez ikakvih primanja.
(Poslat ću broj računa na koji se mogu uplatiti sredstva za kupovinu vodovodnog materijala).

U proteklih 365 dana, uz podršku općinskih strtuktura i pomoć stanovništva, dosta toga smo uradili što je od koristi Bošnjacima koji žive u ovom dijelu Hrvatske. U tijeku su iznalaženje mogućnosti za asfaltiranje nerazvrstanih (općinskih) cesta na području općine Cetingrad.

Bošnjaci.Net: Pored ovih aktivnosti, čujemo da ste inicijator brojnih kulturnih događaja u općini ali i Županiji?

Ferid KRAK: Drago mi je da ste čuli i za to. Mene zaista raduje to što sam imao tu mogućnost da budem inicijator kulturnih događanja, kao što su, promocije knjiga na kojima sam imao ulogu promotra, kao i inicijator brojnih druženja, kako na području općine, tako i na području naše Županije.

Bošnjaci.Net: Navedite nam nekoliko autora čije knjige ste promovirale?

Ferid KRAK: Navest ću promociju knjige novinara i književnika Bajre Perve, Salema Šehovića, Elhana Karadžića, te generala u mirovini Nedžada Ajnadžića, Admira ef. Muhića…

Bošnjaci.Net: Organizirali ste niz manifestacija i komemoracija?

Ferid KRAK: Da, mnogobrojne kulturne manifestacije, s ponosom i poštovanjem obilježavamo Dan državnosti BiH, Dan neovisnosti BiH ali komemoracije Dan bijelih traka, 11.juli - Dan sjećanja na Bošnjake žrtve genocida u Srebrenici i cijeloj BiH. Ujedno redovno obilježavamo Dan sjećanja na pogibiju visoke državne delegacije koju je na svom posljednjem putovanju predvodio ministar vanjskih poslova RBiH dr. Irfan Ljubijankić.


Bošnjaci.Net: Nakon genocidne agrersije i stradanja našeg naroda u BiH, dogodile su se poplave koje su nanijele ogromne štete stanovništvu koji je tek uspio da se skući. Pozvali ste građane i organizacije da priskoče u pomoć, kakav je bio odziv?

Ferid KRAK: Na žalost, tokom mjeseca maja/svibnja, dogodile su se katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji koje su nanijele ogromne štete, ali i nedaće već napaćenom bosansko-hercegovačkom narodu. Gledajući i slušajući brojne radio-televizijske izvještaje, gledajući snimke te vodene stihije koja je odnijela brojne kuće i raselila hiljade i hiljade stanovnika Bosne i Hercegovine, slušajući vapaje onih koji su morali napustiti svoje razrušene kuće sa tek nekoliko potrebnih stvari za njihovu djecu, osjetio sam beskrajnu tugu gledajući te nepregledne kolone ljudi koji nisu ni znali kamo da pođu, ostavljajući u razrušenim kućama sve što su godinama stvarali za sebe i svoju obitelj. Ta nevjerovatna snaga poplava nije birala čiju će kuću uništiti, čiju kuću će preplaviti muljem, ne pitajući se da li je to bošnjačka, hrvatska ili srpska kuca ili avlija. Poplava je imala nevjerovatnu snagu, ali nije bila snažna kao narod koji je ujedinio svoje prste na rukama, stvarajući snažnu solidarnost i potporu koja je rušila sve dosadašnje barijere, podjele, granice entiteta, međudržavne granice jer pomoć se slijevala sa svih strana, prelazeći granice, odlazeći neznanim ljudima kojima je pomoć bila neophodna.

Kaže stara mudrost, komšija/susjed ti je kao brat i kao takvom mu se obraćaj. Sjećam se toga petka, 16.05.2014. godine, kada sam pozvao Crveni križ koji djeluje u Karlovcu. Također, pozvao sam radijske i televizijske postaje u Županiji, brojne portale, želeći uz pomoć plemenitih ljudi pomoći poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini. U tim momentima bilo je potrebno sve, od odjeće, obuće, hrane, sredstava za higijenu.

Odziv građana Karlovca, Cetingrada, Vojnića, bio je izuzetan. Time su ponovno pokazali svoje nesebično srce.
Tokom dva dana prikupili smo značajna sredstva za pomoć stradalima. U nedjelju, 18.05. krenuli smo s kamionom robe iz Karlovca, te ga predali Crvenom križu Velike Kladuše koji je prikupljenu pomoć proslijedio najugroženijim i najpotrebnijim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Na žalost, ubrzo nakon toga, poplave su nastavile svoj razorni put ka Slavoniji. U Gunji, gdje živi veliki broj Bošnjaka, ali i moj prijatelj Idriz efendija Bešić, dogodilo se ono što se dogodilo u brojnim gradovima širom Bosne i Hercegovine. U suradnji sa BNZ-om Karlovačke županije, organizirali smo odmah akciju prikupljanja pomoći za građane Gunje. Prvu pošiljku robe za Gunju odvezli smo 29.maja / svibnja. Nakon uvida u katastrofalno stanje u Gunji odlučili smo nastaviti sa skupljenjem pomoći. Druga pošiljka hrane, odjeće, obuće i sanitarija predata je mještanima Gunje prvi dan mubarek mjeseca Ramazana, točnije 28.06. na dan kad se ujedno otvarala i Pučka kuhinja, kojoj je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović.

U tim danima iskušenja, svako ljudsko srce osjeti sreću, zadovoljstvo, ponos pred spoznajom da ljudi nisu nijemi promatrači nesreće koja je druge zadesila. Nesebično su otvorili svoje srce i uputili potrebnu pomoć. I ovoga puta se pokazala snaga solidarnosti, nesebičnosti, snaga želje da se unesrećenima olakša, da im se pruži i riječ utjehe i saznanje da nisu ostali sami. I upravo ta solidarnost je naše ogledalo. U njemu ćemo vidjeti svoj lik ili ne. Kaže jedna svevremena mudrost: "Sretan li je onaj čovjek koji osjeti potrebu da daruje osmijeh tužnom čovjeku". Smatram se sretnim čovjekom jer sam kao otac dvoje djece, svjestan svoje odgovornosti za njihove živote. Stoga, bio sam svjestan koliko je potrebna pomoć jednom nepoznatom ocu da se i njemu i njegovoj djeci, njegovoj obitelji, olakša život kada je samo u jednom trenutku izgubio sve ono sto je u teškim uvjetima stvarao godinama. Ovi primjeri humanosti na dijelu daju do zaključka da su ljudski, međunacionalni ali i vjerski odnosi na zavidnom nivou. Pomoć su skupljali svi ljudi srca velikoga. Bez obzira kako se oni zvali i kojoj konfesiji pripadali. Nije se ni pitalo kome pomoć ide. To je ujedno dokaz da nas nevolja zbližava i da najbolje funkcioniramo kao zajednica dobrih ljudi uz dužno poštovanje onih "drugih i trećih".

Bošnjaci.Net: Da se vratimo Bošnjacima i intelektualnom kadru u našem narodu, organizacijama, kako dalje?

Ferid KRAK: Želim se osvrnuti ali na djelovanje bošnjačke intelektualne elite u Hrvatskoj. Bošnjaci i dalje traže svoje mjesto u Hrvatskoj, želeći aktivno učešće na političkoj sceni, sa jasnom mišlju, da se unaprijedi život Bošnjaka u Hrvatskoj kao zemlji koju su odabrali za mjesto svoga življenja, kao zemlju u kojoj će osnivati svoje obitelji, donositi na svijet svoju djecu, obrazovati se, zasnivati radni odnos, djelovati, angažirati se, unapređivati svoju životnu okolinu. Smatram kako je ovo idealno vrijeme za nove bošnjačke snage koje ne zaboravljaju prošlost, uvažavajući sadašnjost i cijeneći budućnost, koje stavljaju ispred veličine svoje pozicije interese naroda, stoga je neophodno pristupiti reorganizaciji bošnjačkih asocijacija. Vrijeme je za višeslojne promjene koje će donijeti željeni prosperitet, uz odabrane životne prioritete koje stvaraju jasnu viziju i misiju koje su pokretačka snaga svakog čovjeka koji je svjestan snage promjene koja će prednost dati toleranciji i razumijevanju pred netolerancijom i nerazumijevanjem, uzvišenim ciljevima pred sebičnosti i slabošću onih koji nemaju ni znanje, niti želju vidjeti, kako to naš narod mudro kaže, dalje od sopstvenog nosa. Udaljili smo se jedni od drugih, ne znajući da nas to odvodi u osobnu samoizolaciju, sopstvenu tamu, koja nije plodno tlo čak ni za osobni napredak. Potrebna je promjena, upravo kako nas uči i Sveta Knjiga Kur'an: "Bog neće promijeniti stanje jednog naroda sve dok taj narod ne promijeni sam sebe". Vjerujem u nas, našu snagu, našu želju za uspjehom i životom koji je dostojan čovjeka.

Bošnjaci.Net: U subotu je Kurban bajram, vama i vašim najdražim, kao i svim Bošnjacima u Cetingradu i Republici Hrvatskoj želimo Bajram šerif mubarek olsun!

Ferid KRAK: Allah razi olsun. Da, baš tako, bajramski dani su pred nama. Najveći blagdan muslimana, Kurban bajram sa radošću se očekuje u Hrvatskoj. Svojim sugrađanima ali i svim muslimanima svijeta želim da bajramski dani koji su pred nama budu dani sreće, ljubavi, mira i tolerancije a nova hidžretska godina bude godina zdravlja, radosti i berićeta.
Bajram šerif mubarek olsun!
Općina Cetingrad:
Bošnjaci u OŠ "Cetingrad" (2013/2014): 60/166 (36.14%)
Islam (2011): 418 (20.62%)
Bošnjaci (2011): 314 (15.49%)
Bosanski jezik (2011): 319 (15.74%)

Evo ovdje je spisak djece za sve razrede u OŠ "Cetingrad": http://os-cetingrad.skole.hr/skola/razredi

U Maljevcu, Bošnjaci skoro 100%.

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40874
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Jack » 04 okt 2014 12:33

Općina Cetingrad:
Bošnjaci u OŠ "Cetingrad" (2013/2014): 60/166 (36.14%)
Islam (2011): 418 (20.62%)
Bošnjaci (2011): 314 (15.49%)
Bosanski jezik (2011): 319 (15.74%

Postoje vece sanse da ce se neki nas covjek asimilirati u vecim Hrvatskim gradovima tipa Zadar,Zagreb ili Osijek.Nego u Cetingradu.Taj kraj se naslanja na Cazinsku Krajinu i veca nase sela tipa Trzacka Platnica,Ponikve.Velika Kladusa,Sturlic...itd.To je odmah preko granice.Asimilacije je uvijek manje po selima nego u gradovima

Ps Maljevac 3 prvacica:2 Bosnjaka
Ps Maljevac 11 osnovaca:10 Bosnjaka


1 razred osnovne skole Cetingrad:25 Prvacica i 10 Bosnjaka,citaj 40%
1 Razred s Ps Maljevac 28 prvacica:12 Bosnjaka,vise od 40%


:rofll:

Ovo je normalno da imas broj djece u osnovnim skolama.Zamisli da imas takav spisak u Jajcu.Busovaci pa cak i Mostaru.Pa one ustashe bi srcane dozivljavali.Prava dominacija
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40874
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Jack » 31 okt 2014 18:53

Bas mi je drago.Malo nas je ali se drzimo

Gledam malo ovu statistiku 2013:

Makedonija 23 138 rodjenih

Makedonci 11 550
Vlasi 17
Srbi 120

Namjerno sam ove tri grupe izdvojio jer su manje-vise pravoslavne vjere.Svi Albanci ili 97% su Muslimani,ima nesto oko Struge ili Ohrida Katolika Albanaca,ali to je malo.Romi su 80-90% Muslimani,ostali su ateisti..itd

Znaci te tri tradicionalno pravoslavne grupe:11 687 Rodjenih

Imamo tu jos i Muslimanske grupacije tipa

Albanci 8137
Turci 1104
Romi 1554
Bosnjaci 248.Znatno bolje,sjecam se nekad ni 200 nije bilo.Bosnjaka ima duplo vise rodjenih od Srba

Kad saberes te tri grupe dobijes 11 043.Ili cirka 640 manje od Muslimanskih grupacija

Imas tu jos i

Ostale njih 396 te nepoznatih 12

Analizirajmo malo ovo zacas

Kakvo je stanje u Skoplju?Gdje ima najvise ''ostalih''.Sta mozemo misliti kakva je vjerska struktura rodjenih?Kakvo je stanje Bosnjaka?Gdje ih najvise ima?.Kakvo je stanje u nekim gradovima.Necu prepisivati bezveze znaci svako selo ili opcinu.Samo vece gradove



Skoplje 6715 rodjenih:
Makedonci 3422
Albanci 2370
Turci 98
Bosnjaci 89
Romi 614
Srbi 44

Tradicionalno Pravoslavni 3470
Tradicionalno Muslimani 3171

Cirka 300 vise Muslimana.Procent Muslimana u Skoplju rodjenih vise od 47%


Cair 1069 rodjenih:117 Makedonaca,799 Albanci,42 Turci,42 Bosnjaci
Suto Orizari 478 zivorodjenih:16 Makedonaca,130 Albanci,4 Turci,328 Romi
Aracinovo 240 zivorodjenih:7 Makedonaca,232 Albanci
Butel 463 zivorodjenih:211 Makedonaca,207 Albanci,12 Turci,11 Romi,14 Bosnjaci
Saraj 690 zivorodjenih:16 Makedonaca,651 Albanci.3 Turci
Debar 235 zivorodjenih:23 Makedonaca,128 Albanci,11 Turci
Gostivar 808 zivorodjenih:135 Makedonaca,504 Albanci,97 Turci,
Dolneni 204 zivorodjenih:32 Makedonaca,92 Albanci,41 Turci,35 Bosnjaci
Jegunovce 110 zivorodjenih:43 Makedonaca,66 Albanci
Kicevo 273 zivorodjenih:120 Makedonaca,61 Albanci,37 Turci
Kumanovo 1278 zivorodjenih:718 Makedonaca,432 Albanci
Petrovec 127 zivorodjenih:41 Makedonci,39 Albanci,36 Petrovec
Struga 682 zivorodjenih:234 Makedonci,301 Albanci,11 Turci
Tetovo 1182 zivorodjeni:181 Makedonci,917 Albanci,19 Turci
Caska 165 zivorodjenih:38 Makedonci


U Petrovcu mi pravo dobro stojimo.Rame uz rame s Albancima

Zakljucak za Skoplje
Muslimani ne cine vecinu izvan Skoplja vidi pod Saraj.Nego prvi put cine jasnu apsolutnu vecinu i u Butelu.Nekad je samo Cair imao Muslimansku vecinu.Cine skoro 50% Zivorodjenih,zapravo 47%



Okrenimo se malo na Ostale zivorodjeni.Od 395 ostalih njih je najvise u

Skoplju 63
Debru 48 .90% Muslimanska opcina+
Struga 124.Ahhh

Najveci dio tih ''ostalih'' su Muslimani.Sve Muslimanske opcine.



Od 19 208 umrlih:
Makedonci 14 219
Albanci 3230
Bosnjaci 140
Turci 441
Romi 493
Srbi 400

Od 4732 umrlih Skoplja

Makedonci 3519
Allbanci 665
Turci 62
Romi 207
Bosnjaci 69
Srbi 144


Makedonija vitalna statistika po narodima

Makedonci 11 550/14 219
Albanci 8137/3230
Bosnjaci 248/140
Srbi 120/400
Romi 1554/493
Turci 1104/441

Makedonci i Srbi 11670/14 619 ili -3000 skoro,cirka -2950.Kad dodas Vlahe koji su izrazito NEGATIVNI.Ide na skoro -3000

Albanci+Bosnjaci+Turci+Romi 11 043/4304

U jednoj godini imas manje-vise +10 000 Za Muslimane.


Sto se tice samog grada Skoplja

Makedonci 3422/3519
Srbi 44/144
Bosnjaci 89/69
Romi 614/207
Turci 98/62
Albanci 2370/665

Pravoslavni -200
Muslimani + 2200
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Musa Kesedzija
Član
Postovi: 53
Pridružen/a: 09 dec 2012 00:44

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Musa Kesedzija » 01 nov 2014 02:46

Kako stvari stoje u Europi je bilo do sada samo 2 drza ve sa Muslimanskom vecinom to jest Albanija i Kosovo a odsada ce biti jos 2 BiH i Makedonija :mashallah: .

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40874
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Jack » 01 nov 2014 07:21

Realno.Matematika a ni vitalna statistika nije na strani Makedonaca.Gledajuci ove cifre.Tamo negdje oko 2030 vjerujem da ce Muslimani biti vecina u Makedoniji
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 18 dec 2014 06:26

http://bosnapress.co/muslimani-u-karlov ... e-mezarje/
Muslimani u Karlovcu dobijaju svoje mezarje

Hrvatska ̶ Zahvaljujući dobrom odnosu Medžlisa Islamske zajednice Karlovac i tvrtke Zelenilo, muslimani u Karlovcu dobit će svoje mezarje. Ovaj projekt najavljuje se već neko vrijeme, a grobna mjesta predviđena za muslimanske vjernike bit će na Jamadolu.


Jedan dio polja 16 koje se na Jamadolu uređuje već neko vrijeme bit će rezerviran za ukope muslimanskih vjernika, dio grobnih mjesta već je završen, a drugi bi trebao biti gotov tijekom iduće godine. Radovi su vrijedni oko 480 tisuća kuna, a bit će 40-ak ukopnih jednostrukih mjesta na kojima će biti pokopani muslimani.

Ovo nije prvo groblje za muslimane u Karlovačkoj županiji, prema islamskim pravilima vjernici se pokapaju na području općina Cetingrad i Vojnić, ali je važno da su i u Karlovcu konačno dobili dugo očekivano groblje.

Cijela Karlovačka županija može biti primjer svojim odnosom prema muslimanima i mnogim većim sredinama kaže glavni imam medžlisa Islamske zajednice Karlovac Admir Muhić i dodaje kako je predviđeno uređenje spomen obilježja poginulim braniteljima Bošnjacima u sklopu uređenja mezarja, kako bi postojalo mjesto na kojem se svi mogu pokloniti žrtvi koju su Bošnjaci podnijeli u Domovinskom ratu.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Abidaga » 26 dec 2014 21:04

Turbe posljednje bosanske princeze Emine Tomašević Kotromanić:
slika
NUf8weY-8xs

JuzniDoboj
Član
Postovi: 689
Pridružen/a: 03 apr 2014 22:57

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la JuzniDoboj » 26 dec 2014 21:37

1HqI)&iNbINTZUJs
Zadnja izmjena: JuzniDoboj, dana/u 02 maj 2020 17:40, ukupno mijenjano 1 put.
GT su stvorili genocidom, etničkim čišćenjem, urbicidom i kulturocidom, patentirali koncept sekundarnih/tercijarnih grobnica, spaljivali žive ljude, silovali žene i djecu, rušili i pljačkali sve što je palo pod ruke.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la Abidaga » 26 dec 2014 21:58

Ne postoje pouzdani dokazi da ti nisi zeljan bana.

JuzniDoboj
Član
Postovi: 689
Pridružen/a: 03 apr 2014 22:57

Re: Bošnjaci Makedonije

Post Postao/la JuzniDoboj » 26 dec 2014 22:57

1HqI)&iNbINTZUJs
Zadnja izmjena: JuzniDoboj, dana/u 02 maj 2020 17:39, ukupno mijenjano 1 put.
GT su stvorili genocidom, etničkim čišćenjem, urbicidom i kulturocidom, patentirali koncept sekundarnih/tercijarnih grobnica, spaljivali žive ljude, silovali žene i djecu, rušili i pljačkali sve što je palo pod ruke.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 24 jan 2015 21:47

GzJi4bd-nu4

marli
Član
Postovi: 847
Pridružen/a: 25 okt 2012 22:58

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la marli » 30 jan 2015 09:34

Evo brojke za skolsku 2012/2013., za nastavu na bosanskom jeziku.

Osnovne skole: 4358
Srednje skole:1072

Prizren 2188/857

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 30 jan 2015 19:57

http://www.info-ks.net/bosnjaci/aktualn ... vasu-pomoc
Porodica Radončić iz Skenderaja treba vašu pomoć

Novinar Radio Kosova 2 - Programa na bosanskom jeziku Fadil Redžepi, posjetio je 17-članu porodicu Radončić u Skenderaju, jedinu bošnjačku porodicu koja ovdje živi.

Na Izeta Radončica naišli smo u centru grada. On je svakog dana na ulicama Skenderaja, trudeći se da proda što više paklica cigareta, ne bi li prehranio svoju mnogočlanu obitelj.

Život ovu, inače jedinu obitelj Bošnjaka u gradu, nimalo nije mazio. Pošto su prognani iz Švedske, vratili su se u Skenderaj, u svoju staru kuću, koja datira još od prije Drugog svjetskog rata.

Stara kuća je bila premala za ovako mnogoljudnu obitelj, tako da im je uz donaciju UNHCR-a, pored te stare, sagrađena jedna manja. Medjutim, prihodi obitelji Radončić su mizerni, jer po Izetovim riječima, na paklicu cigareta zarađuje 10 centi.

Izet ima i brata, koji ponekad gurajući sa pijace kolica, nekada nešto zaradi, ali je to rijetko, jer kako nam reče Izet, brat mu je psihicki oboljeo. Ostaje jos socijala koju prima njihova stara majka.

Izet je tu rođen, porastao i ostaje tu, nadajući se u neko bolje sutra. Bez obzira što ga je pritisla ova muka, dok smo razgovarali, mogao se steći dojam da se ovaj čovjek ipak nada, i bori za neko bolje sutra.

"Rođen sam, porastao i evo i dalje sam tu, živim u Skenderaju. Moj djed je došao prije više od 70 godina iz Gusinja, i ostali smo ovdje. Eto, ja malo radim sa cigarama, ništa drugo. Nema posla, nema ništa, ja neznam šta je ovo. Nemam nikoga vani da mi pomogne, samo sa ovim cigarama. Imamo i socijalu od 55 eura, oženjen sam, ali nemam dijece. Živimo u zajednici, nas Radončića je 17- oro, a inače sa nama je i moj brat koji je oboljeo psihički. Živjeli smo u jednoj staroj, trošnoj kući, ali nam je UNHCR sagradio jos jednu. Pokušavali smo da u općini nadjemo posao, ali na nas nisu obraćali paznju", kaže Izet.

Međutim, dodaje, da zna da nije to problem samo nevećinskih zajednica, ili njegove obitelji, nego svih u Skenderaju.

"Eto, ipak smo mi jedina bošnjačka porodica ovdje, samo malo neko da nam pomogne. Poslje rata sam očekivao da će biti bolje, ali ništa…. Evo gledam na televiziji, mnogo ljudi odlazi vani, ne znam sta je sve ovo. Ipak, moja nada je da bude bolje, da ide nagore, ne nadole. Nema kud više, ništa ne radi, ni poljoprivreda, nema ni fabrika, treba da se otvori neka, da se radi, da ljudi rade, a ne da žive ovako, grehota je to! Po selima ima još ljudi koji žive pod šatorima, kuće su im srušene, nemaju ništa, a djeca treba da jedu. Ne znam šta da radim, ne znam. Ja bih molio samo malo, malo, neko od Bošnjaka ako moze da nam pomogne. Stvarno nam je puno teško, mnogo teško se živi!"

Bio je ovo klasični vapaj, vapaj jednog čovjeka, bez obzira koje je nacije, vjere, iskreni vapaj čovjeka, koji iako hramlje, po cijeli dan je na ulicama Skenderaja, i u maloj kartonskoj kutijici, ima desetak paklica cigareta koje pokušava da proda, ne bi li nešto zaradio.

Poslje razgovora sa Izetom Radoncicem, posjetili smo opštinski ured za zajednice i povratak, da bi obavili razgovor sa njenim dužnosnikom Fatmirom Balaj.

On nam kaže da su upoznati sa teškom situacijom ove obitelji, ali da oni pomažu onoliko koliko je to u njihovim mogućnostima, i svjestan da to nije neka velika pomoć, ali ovaj ured ce nastaviti da je pruža i u budućnosti.

"Da, upoznati smo sa činjenicom da u Skenderaju živi jedna, samo jedna obitelj Bošnjaka, koja ima mnogo clanova, preko 15, imali su jednu staru kuću, a po povratku Safeta Radoncica, njegove supruge i cetvoro dijece, iz Švedske koja ga je deportovala, napravljena im je još jedna kuca. Po našem programu oni su dobili paket hrane za godinu dana, i dobili su još jedan za drugu godinu, otkako su se prijavili. Zatim su dobili 5 metara drva, tj. novčanu kompenzaciju u vrijednosti od 200 eura. Mi smo im pomogli i da renoviraju onu staru kuću."

"Ured je otvoren za sve zajednice, a što se tiče nevećinskih zajednica, najvise imamo iz srpske zajednice. Riječ je o oko 450 do 500 obitelji srpske nacionalnosti, i to u dva sela, Banja i Suho Grlo. Ova sela su mješovita, znači žive zajedno Albanci I Srbi, a međuljudski odnosi su odlični”, zaključuje Fatmir Balaj.

Ako postoji neko ko bi mogao i imao volje da pomogne obitelji Radončić, može kontaktirati redakciju na bosanskom jeziku Radio Kosova 2 na [email protected], i dobiti broj telefona Izeta Radiončića.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 30 jan 2015 20:05

http://www.info-ks.net/bosnjaci/aktualn ... redinama#3
Rana udaja u ruralnim bošnjačkim sredinama

Rana udaja u ruralnim bošnjačkim sredinama, posebno u Župi, tema je radionica koje su održane u Planjanu, Rečanu Gornjem i Donjem Ljubinju, Organizator ove akrtivnosti je nevladina organizacija Ozon, a projekat je podržala Ambasada Kanade u Zagrebu i Kosovska civilna fondacija iz Prištine.

U okviru projekta “Rana udaja u selima podno Šar-planine”, nevladine organizacije “Ozon”, koji je podržala Ambasada Kanade u Zagrebu, u Osnovnoj školi “25. maj” u Donjem Ljubinju održana je radionica, na kojoj su prisustvovale učenice osmog i devetog razreda ove škole.

Prema riječima predsjednika ove organizacije Seida Abazija, cilj projekta je dodatna edukacija i upoznavanje djevojaka sa izazovima i problemima sa kojima se mogu suočiti njihovom ranom udajom, fenomenom koji je veoma izražen u bošnjačkim ruralnim sredinama prizrensko-dragaškog kraja.


Učesnice radionice i njihove predavače je posjetila ambasadorica Kanade u Hrvatskoj Louise LaRocque koja je istakla da je dodatno obrazovanje žena jedan od prioriteta ambasade Kanade.

“Ovo je dobra prilika da jednim razumnim razmišljanjem budete neizostavni dio društva i da vašim obrazovanjem, znanjem i vještinama date veći doprinos izgradnju vaše zajednice”, rekla je učenicama kanadska ambasadorica.

Predavač na ovim radionicama je nastavnica engleskog jezika Fadija Huduti, koja je na osnovu četiri održane radionice u Župi mišljenja da se o ranoj udaji veoma malo govori u porodici, te da je ova pojava još uvijek tabu tema.

Aktivisti nevladine organizacije OZON anketirali su učenice viših razreda u župskom kraju, kao i roditelje, a rezultati ove ankete će uskoro biti publikovani.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 03 mar 2015 22:07

http://www.akos.ba/beta/kultura-tradici ... m-omerikom
U Dubrovniku obilježen Dan nezavisnosti BiH: Književno večer sa mr. Nusretom Omerikom

U povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Dubrovniku je priređen program Književno večer sa mr. Nusretom Omerikom. Svečanost su priredile organizacije Vijeće nacionalnih bošnjačkih manjina Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeće nacionalnih bošnjačkih manjina Grada Dubrovnika, te Medžlis IZ Dubrovnik.

Program je održan 28. februara 2015. godine, u prostorijama Hotela „Petka“, a otpočeo je sevdalinkom, koju je izveo Duo „A&S“, koji je još jednom prelijepom izvedbom sevdalinke i zatvorio svečanost. Književna večer bila je prilika za druženje i upoznavanje sa djelima mr. Nusreta Omerike, dugogodišnjeg profesora Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“, a danas savjetnika za Bosanski jezik i književnost pri Pedagoškom zavodu Mostar.

O djelima mr. Omerike govorio je prof. Meadin Mrndžić, predstavivši djela u kojima se autor bavio istraživanjima usmene književnosti i određenih motiva koji su zastupljeni u toj književnosti. Posjetioce je prof. Mrndžić upoznao sa karakteristikama i odlikama djela: „Biserna školjka“, „Od zlata jabuka“, „Cvijeće mi polje prekrilo“ i „Kad izvoru se vratiš“. Pomenuta djela su svojevrsne antologije bošnjačke usmene poezije, jer u sebi sadrže motive iz usmenih lirskih pjesama, sevdalinki, balada, romansi, otkrivajući nam neki novi svijet, pomalo zaboravljen i otrgnut od naše kulturne baštine.

Mr. Nusret Omerika u svom izlaganju posebno se osvrnuo na značaj očuvanja kulturne tradicije Bošnjaka, te razloge koji su ga naveli da se uveliko posveti istraživanjima na polju usmene književnosti. On je u svojim djelima istražio motiv cvijeća, islamske motive u bošnjačkim usmenim lirskim i lirsko-epskim pjesmama, ali je svoju pažnju posvetio i mostarskim književnicima koji su pisali na jednom ili više orijentalnih jezika: arapskom, turskom i perzijskom. Pažnji Nusreta Omerike nisu izmakli ni alhamijado pjesnici i prozni pisci Mostara, ali ni ciklus ciganskih pjesama, koje se svojom sadržinom i pjesničkim izrazom uklapaju u zadatu temu.

Autor je kazao kako je posebno zanimljiv veliki broj djevojaka i žena Mostara, koje su opjevane u najljepšim usmenim lirskim pjesmama, sevdalinkama, baladama i romansama, te se tim imenima i prilikama u kojima su opjevane pozabavio u djelu „Od zlata jabuka“.

Omerikino kazivanje o usmenoj književnosti Bošnjaka izazvalo je posebnu pažnju prisutnih, koji su u toku samog obraćanja autora otvorili ugodnu diskusiju sa njim i iznijeli određena razmišljanja o toj temi. Bilo je vidljivo da je jedan takav sadržaj bio pun pogodak za Bošnjake koji žive u Dubrovniku.

Književnoj večeri su prisustvovali i mladi Islamske zajednice Republike Hrvatske, koji su tokom tog vikenda imali Susrete mladih i Književna večer je bila jedan od ugodnih i korisnih sadržaja tih susreta.

Promocija djela mr. Omerike bila je i medijski propraćena, te će se zapis o njoj moći čuti i na talasima Radija HRT Dubrovnik.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci u Hrvatskoj

Post Postao/la Bosni » 08 mar 2015 09:29

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u- ... og-centara
U Puli nisu protiv muslimana, ali je sporna lokacija islamskog centara

Mještani naselja Valmada kažu kako bi, umjesto islamskog centra, na toj lokaciji trebalo izgraditi vrtiće, parkirna mjesta...

Ne treba nam islamski centar, treba nam infrastruktura za koju se to zemljište može bolje iskoristiti, trebaju nam vrtić, pošta, parkirna mjesta - poručuju stanovnici prigradskog pulskog naselja Valmade. U tom se naselju, na parceli na kojoj su sada posađene masline i vinova loza, planira izgradnja islamskog centra - džamije s pripadajućim i dodatnim sadržajima.

I doista, u ovom naselju, u kojem živi 400-tinjak ljudi, kako smo se uvjerili pri posjetu, infrastrukturnih sadržaja očito nedostaje. Dio mještana smatra da bi spomenuta lokacija, za koju je potrebno provesti i javni natječaj, trebala biti iskorištena upravo za navedene svrhe, koje bi im olakšale svakodnevicu.

"Ovo je posljednja parcela u vlasništvu grada s kojom mi možemo raspolagati. Tako da ostaje jako malo ili ništa prostora za one namjene za koje mi želimo, a to je igralište, pošta, dječji vrtić, dvorana, mjesni odbor ili tako nešto. Nešto od gradskih sadržaja i s ove strane obilaznice, a ne samo u centru", kaže mještanin Zdravko Juran.

Juran i njegovi istomišljenici smatraju da je Grad Pula u odluci o prenamjeni zemljišta napravio grešku - da nije bilo javne rasprave te da nisu pitali nikoga u nadležnom Mjesnom odboru, niti građane ili vijećnike što oni misle. Nemaju, kaže Juran, ništa protiv izgradnje novog islamskog centra u Puli. Dapače, smatra kako bi to bilo dobro za Islamsku zajednicu.

Ipak, Juran ne vidi islamski centar u Valmadama, jer su potrebe mještana, kao i potrebe stanovnika naselja koja Valmadama gravitiraju, da imaju sadržaje koji bi im omogućili "pravi urbani život".

Muslimanskih vjernika 5.000

Cijela je priča počela prije godinu i pol, kada su građani Pule pozvani da iznesu svoja mišljenja oko Generalnog urbanističkog plana.

"U tome svemu smo i mi iznijeli svoje mišljenje, odnosno zatražili smo od Grada da jednu lokaciju odredi za vjerske namjene, odnosno da bi mi htjeli izgraditi islamski centar. Iznijeli smo sve činjenice - od broja djece, vjernika... i oni su udovoljili tim našim zahtjevima. Jedna je parcela, ili jedna lokacija, u samom Gradu Pula označena takozvanom zonom D8, odnosno mjestom gdje se može graditi isključivo vjerski objekat", kaže Esad Jukan, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Puli.

Islamska zajednica u Puli djeluje više od 40 godina. Vjernika muslimanske vjeroispovijesti na širem području grada ima više od 5.000, a djeluju i klanjaju u zgradi u središtu grada, koja je premala i neadekvatna, budući da, kako kaže Jukan, oko 2.500 vjernika redovito dolazi u džamiju. Za bajrame, naravno, još i više.

Vjeronaukom je obuhvaćeno 560 djece, a imaju samo jednu malu učionicu.


Grad kao partner

Da se radi o neadekvatnom prostoru te da bi Islamska zajednica trebala dobiti novi islamski centar smatra i gradonačelnik Pule Boris Miletić. Zato je normalno da se ovaj grad koji je, kaže on, na zavidnoj razini multikulturalnosti, multietničnosti, otvorenosti za različitosti i toleranciju, postavio kao partner koji u cijeloj stvari surađuje.

"Ono što sigurno u našem gradu njegujemo to je upravo naša otvorenost, naša multikulturalnost i uvažavanje različitosti... Ono što mene, kao čovjeka u izvršnoj vlasti, sigurno obvezuje je da prema svim građanima vodim računa, uključujući i potrebe vjernika, koji danas apsolutno u neadekvatnim prostorima, površinom neadekvatnim prostorima, nemaju mogućnosti zadovoljenja svojih vjerskih potreba", rekao je Miletić.

I u Gradu, i u Islamskoj zajednici naglašavaju da su prije početka bilo kakvih konkretnih aktivnosti željeli mještanima Valmada predstaviti projekt, u kojem su i vizualno, kaže Miletić, uvažene neke istarske specifičnosti. Stoga je organizirana prezentacija projekta, jer se, napominje on, uvijek radi o osjetljivom pitanju kad je riječ o izgradnji vjerskih objekata, neovisno koje vrste, te smatra da je neophodno postići širi konsenzus i otkloniti predrasude i dezinformacije.

Osjetljivo pitanje

"Mislim da je to iskorak u otvorenosti, u demokratičnosti, u transparentnosti, da se prije bilo kakvih konkretnih poduzimanja porazgovara s mještanima. Ono što je mene obradovalo je činjenica da je na tom razgovoru, gdje je bilo prisutno više od 80 ljudi u Gradskoj vijećnici, sam projekt, njegov izgled i njegova namjena kao takva nikome nije zasmetala. Čak štoviše, mislim da su bile pohvalne riječi upravo o samom vizualu navedenog objekta", kazao je Miletić.

Islamska zajednica je također inzistirala da se idejno rješenje prije daljnjih koraka iznese pred na uvid lokalnoj zajednici.

"Čak smo napravili prezentaciju prije nego što smo išta kazali svojim vjernicima. Onda smo im htjeli pokazati šta bi mi htjeli na toj parceli, odnosno na toj lokaciji, graditi i htjeli smo saslušati njihova razmišljanja. Nakon prezentacije, oni su bili oduševljeni samim projektom, međutim, nisu oduševljeni lokacijom, odnosno infrastrukturom koja je na tom području. Onda su iznijeli neke zamjerke, koje nisu upućene Islamskoj zajednici, nego Gradu", ukazuje imam Jukan.

Islamska zajednica im je, kaže Jukan, željela izaći ususret, pa su obećali u dijelu u kojem mogu izgradnjom islamskog centra poboljšati infrastrukturu - urediti igralište, dio parkirnih mjesta dati na besplatno korištenje, a planirana je i izgradnja vrtića za svu djecu, koji bi bio dan na raspolaganje Gradu.


Dio rješenja problema

"U svemu tome ja ne vidim smisao samoga prosvjeda. Naravno, mi ne možemo, ne znam, otvoriti banku, nismo to u mogućnosti, ali ono što smo mi u mogućnosti i možemo napraviti, to smo im obećali da ćemo uraditi, od vrtića, od multimedijalne dvorane i drugih sadržaja. Oni su samo, kad pogledamo u konačnici, na dobitku", rekao je Jukan.

I gradonačelnik, koji izražava razumijevanje mještana u vezi stanja infrastrukture, kaže kako bi islamski centar pridonio rješenju dijela problema, a k tome obećava da bi sva sredstva dobivena izgradnjom islamskog centra bila uložena u razvoj naselja.

"Ukoliko se desi izgradnja jednog ovakvog centra, svi prihodi od prodaje zemljišta, od komunalnog doprinosa i svih drugih davanja na tom području, upravo će se uložiti u to naselje", kaže Miletić.

No, neki mještani i dalje negoduju. Juran na to odgovara kako je Grad već dobio novac od izgradnje građevinskih objekata i komunalija na tom području, ali da ništa od onoga što traže nije napravljeno.

"Sad bi se oni s izgradnjom islamskog centra izvukli iz toga, a Grad je to već trebao izgraditi", kaže Juran.


Alternativne lokacije nema

Pulski gradonačelnik sve strane poziva na daljnji razgovor - prezentaciju projekta smatra "nultim korakom". Nada se postizanju dogovora i tvrdi da se pritom nikome ništa neće nametati.

U međuvremenu Islamska zajednica ima problem, jer, kako kaže imam Jukan, alternativne lokacije nemaju. Valmade su im nužne jer zbog Generalnog urbanističkog plana nemaju izbora.

"Zato što je to jedina lokacija u Gradu Puli koja je označena s tzv. D8 zonom, znači zonom u kojoj se može raditi isključivo vjerski objekat. Druga ne postoji. Nama su se ljudi odmah javili, čim smo prezentirali svoj centar, da oni imaju zemljište za nas i slično, ali nemoguće je graditi, uređeno je tako da ne možeš graditi centar gdje ti želiš, nego gdje je struka odredila da bi on najbolje odgovarao", navodi imam Jukan.

Muslimani su s udjelom u stanovništvu od oko 10 posto druga po brojnosti vjerska zajednica u Istri.

Centar spajanja, a ne razdvajanja

Glavni imam stoga smatra da bi trebali dobiti ovakav centar te se nada da će ga na kraju i oni koju su prosvjedovali prihvatiti i ponositi se njime kada shvate što sve uz njega ide. Kao što se, kaže, dogodilo u Zagrebu i Rijeci. U 45 godina djelovanja tamošnje Islamske zajednice, naglašava on, nisu imali nikakvih neugodnosti. I žele da tako ostane.

"Centar koji trenutačno imamo, ovdje u centru Pule, bio je centar zbližavanja, a ne razdvajanja ljudi. I zato budući islamski centar u Puli neće biti centar u kojem će se razdvajati ljudi, nego samo centar u kojem se mogu ljudi spajati, bez obzira koje vjere bili, bez obzira kojeg porijekla bili", zaključuje Jukan.
Popis Hrvatske (2011);
Istra:
Istra = 208,055 (100%)
Muslimani = 9,965 (4.79%) (iznad navode da su Muslimani oko 10% stanovništva Istre)

Grad Pula:

Pula = 57,460 (27.61%)
Muslimani = 3,275 (5.69%) (iznad navode više od 5,000, što vjerovatno uključuje okolne općine)

Djeca u Puli:
Djece u Puli (osnovna i srednja škola) = 5,910 (10.28%)
Djece u Islamskoj vjeronauci = 560 (9.47%) (neznam da li je ovo samo Pula ili i okolina)

Djeca među muslimanima u Puli:

Muslimani = 3,275 (5.69%) (iznad navode više od 5,000, što vjerovatno uključuje okolne općine)
Djeca sa brojem od 3,275 = 17.09%
Djeca sa brojem od 5,000 = 11.20%

U HR ukupno, što se tiče vjere, nije se izjasnilo 2.17% ljudi i 0.29% je nepoznato. U Istri, 4.82% se nije izjasnilo i 0.49% je nepoznato. Ovdje vjerovatno ima više muslimana nego što je popis pokazao.
Zadnja izmjena: Bosni, dana/u 20 apr 2015 17:29, ukupno mijenjano 1 put.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Bošnjaci Kosova

Post Postao/la Bosni » 18 mar 2015 18:40

http://www.info-ks.net/bosnjaci/aktualn ... -bosanskom
Sve manje đaka u nastavi na bosanskom

I pored činjenice što se nastava na bosanskom jeziku izvodi u šest opština na Kosovu, postoje slučajevi kada bošnjački roditelji djecu upisuju u nastavama na drugim jezicima.

Takvih slučajeva je najviše u onim opštinama gdje živi mali broj Bošnjaka, gdje se djeca upisuju na turskom ili albanskom jeziku.

Safet Muhović iz Prištine roditelj je troje djece koju je upisao u nastavi na turskom jeziku. U izjavi za Radio Kosova 2, program na bosanskom jeziku, on kaže da se na taj korak odlučio iz razloga što se nastava na bosanskom jeziku u Prištini izvodi u kombinovanim odjeljenjima, ali je prvenstnevo želio da njegova djeca nauče još jedan jezik, u ovom slučaju turski.

"Prevashodno sam se rukovodio idejom da moja djeca nauče još jedan jezik više u životu. Uz svo poštovanje prema prosvjetnim radnicima na bosanskom jeziku, jednostavno nisam mogao i nisam želio da pošaljem djecu na bosanskom jeziku zato što je riječ o kombinovanim odjeljenjima, gdje u jednom odjeljenju prva klupa predstavlja prvi razred, druga klupa drugi, i tako redom. Znajući kakav kavalitet nastave može da bude u takvim odjeljenjima, naravno da kao i svaki roditelj koji svojoj djeci želi sve najbolje, nisam želio da djecu upišem u nastavi na bosanskom jeziku. Ali to nikako ne umanjuje njihov osjećaj pripadnosti bošnjačkom narodu, a sa druge strane takođe smatram da sam učinio pozitivnu stvar, jer sam im poklonio još jedan jezik u životu. Ali nije stvar samo u turskom jeziku, moja djeca perfektno govore i bosanski jezik. Možete li da shvatite sa kakvom prednošću moja djeca stupaju u život znajući četiri jezika (turski, bosanski, albanski i engleski) u odnosu na drugu djecu, koja znaju samo svoj maternji jezik ili još i jezik sredine. Znači, da nikada i ne završe ni jedan fakultet sa znanjem četiri jezika na vrhunskom nivou one već imaju tri fakulteta”, ponosno ističe Muhović.

Kada je riječ o opštini Peć, za sada ne postoje zvanični podaci da li i u toj opštini ima slučajeva da bošnjačka djeca pohadjaju nastavu na drugim jezicima. Direktor direktorijata za obrazovanje u Peći, Besim Avdimetaj, kaže da ne zna da li ima takvih slučajeva, ali po njemu, sigurno da postoji primjera.

"Smatram da su razlozi za to različiti, počevši od mješovitih brakova, gdje je otac Albanac a majka Bošnjakinja, pa djeca pohađaju nastavu na albanskom, ili može da se desi da je u pojedinim školama nastava na albanskom jeziku kvalitetnija u odnosu na nastavu na bosanskom. Uostalom, to je želja samih roditelja na kom će jeziku upisati djecu”, kaže za Radio Kosova 2, direktor direktorijata za obrazovanje, Besim Avdimetaj.

U prizrenskom regionu pored 3,800 učenika koji se školuju u nastavi na bosanskom jeziku, u bošnjačkim sredinama u Župi i Podgoru, u župskom Mušnikovu i podgorskim selima Skorobišti i Ljubiždi, djeca pojedinih Bošnjaka nastavu pohađaju na albanskom jeziku.

Razlog tome je taj što oni i nemaju drugih mogućnosti, odnosno što u tim mjestima ne postoji nastava na bosankom jeziku.


Direktor direktorijata za obrazovanje u opštini Prizren, Nexhat Qoqaj, kaže da je pravo svakog da se školuje na maternjem jeziku, ali da je za tako nešto potreban i zahtijev kako od strane roditelja, tako i od strane političkih predstavnika, ali kako ističe, do sada nisu primili nikakv zahtijev za otvaranje nastave na bosanskom u tim mjestima.

"Sve to zavisi od roditelja djece. Do sada nismo imali zahtjeva a bez zahtjeva mi ništa ne možemo učiniti. Ali svako ima pravo da se školuje na maternjem jeziku, ali opet naglašavam da to opet zavisi od samih roditelja i djece”, naglašava Qoqaj.

Šefica divizije za obrazovanje manjinskih zajednica u Ministartvu obrazovanja, nauke i tehnologije, Enesa Kadić, kaže da sada ne bi trebalo da postoji primjera upisa bošnjačke djece na ostalim nastavama, jer, kako ističe, nastava na bosanskom jeziku je dosta napredovala u odnosu na njen početak, te se u njoj dosta ulaže.

"Nastava na bosanskom jeziku sada ima kvalifikovani nastavni kadar, a zahvaljujući funkcionisanju Edukativnog fakulteta u Prizrenu, gdje postoje mnogi programi koji zadovoljavaju potrebe nastave na bosanskom jeziku. Sada se ne možemo požaliti da nemamo kvalifikovani kadar, a što je bio slučaj na početku formiranja nastave. Smatram da je jedan od faktora koji utiče na to da neki roditelji, posebno u opštinama sa malim brojem Bošnjaka, djecu upisuju u nastavi na albanskom jeziku, nedovoljna informisanost roditelja da u tim opštinama postoji i nastava na bosasnkom jeziku. To može biti slučaj u Prištini ili Mitrovici. Roditelji su ti koji su odgovorni sa obrazovanje i vaspitanje svoje djece i imaju to pravo da biraju jezik na kom će se njihova djeca školovati. Isto tako, kod pojedinih roditelja postoji i zabrinutost upravo što je u nekim učionicama u nastavi na bosanskom jeziku mali broj učenika, pa smatraju da taj mali broj učenika ne djeluje motivirajuće i nema dovoljne konkurencije za njihovu djecu, a što se može odraziti na uspjeh u njihovom školovanju. Ali, ovim putem im poručujem da ne oklevaju jer se u nastavu na bosanskom permanentno ulaže i da tu mogućnost ne bi trebalo da propuste”, kazala je Enesa Kadić, šefica divizije za obrazovanje manjinskih zajednica pri MONT-u.

Nastava na bosanskom jeziku se odvija u šest opština na Kosovu – u Prizrenu, Dragašu, Peći, Dečanima, Istoku, Mitrovici i Prištini.

Odgovorite