☑ Pravila foruma i savjeti

Hrvatska

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40874
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Hrvatska

Post Postao/la Jack » 15 jan 2015 17:56

Turska sve veca i jaca.Rat u Ukrajini krenuo

1900 je bilo 200 Miliona Muslimana i 650 miliona Krscana
2015 imas cirka 1.7 mijardi Muslimana i 2.2 milijardi Krscana

Ukrajina vidim ovi se zestoko mlate za Donetsk.Ako navale sad na Bosnu.To ce biti lagani kraj.Jesi vidio sta Viktor Orban prica o Eu.A,Grcima je bolje samostalno,nego Njemci da im pokupuju ostrva.Ili jos gore

Svaka godina je sve gora za njih.Europska unija nema
Gasa,nafte,nema nikakvih resursa.

Turska bi mogla da ima sve to.Uskoro.Nadjene su velike kolicine tamo.Par drzava svijeta je samostalno ovako.Europska unija bi mogla da nahuska skutore,ali sumnjam.Ovaj papa nije ksenofob kao Racinger.Skutori nece dobiti toliku podrsku kakvu su imali za Racingera.A,Europska unija ima

Sve vise nezaposlenih,sve vise ljudi koji zele da idu svojim tokom.Madjarska.Grcka

I sad jos rat krenuo ponovo u Ukrajini

Treba Eu spustiti na zemlju.Ne znam koja budala bi isla u tu propalu nakazu.Fakat

Eu
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 21 jan 2015 02:33

KepOFdFW9e0

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 23 jan 2015 23:03

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/to ... ih-manjina
Tomašić za ukidanje nacionalnih manjina

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašić poručila je da bi trebalo ukinuti status nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Prema njenom mišljenju, pripadnici manjina koji imaju državljanstvo politički su Hrvati, a oni bez državljanstva su gosti.

Tomašić je rekla da ukoliko se ukine status manjina, nikome ne može biti ni bolje, ni gore, zato što je manjina ili pripadnik većinskog naroda.

Smatra da bi u tom slučaju svi bili ravnopravni, navodeći primjer kako predstavnici manjina ne bi glasali po preporuci nekoga iz Srbije ili druge strane države, već bi u Saboru branili interese Republike Hrvatske i svih njenih građana.

Pupovac: Neukost i naopakost

Predstavnici manjina oštro su reagirali na prijedlog Ruže Tomašić.

"Na djelu je s jedne strane neukost, a s druge strane je na djelu naopakost, koja proizlazi iz naopakosti političkih ideja koje su dovele do toga da u Hrvatskoj od 1941. pa naovamo imamo preko milijun i pol manje pripadnika manjina različite vrste.

Ako je to način ukidanja manjina, onda gospođa Tomašić i mi nećemo nikada razumjeti istu ideju političke nacije u državi u kojoj živimo", poručio je Milorad Pupovac iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

Goran Beus Richembergh iz Hrvatskog narodnog saveza je kazao ako na ''takve ispade i skandale'', kao što je to ranije bio slučaj, predsjednik Hrvatske demokrazske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko reagira tvrdnjom da se radi o nezgodnom izražavanju, ''onda ja nemam ništa drugo reći osim da je gospođa Tomašić trbuhozborac HDZ-a i gospodina Karamarka".
U Bosni su za konstitutivnosti, a u Hrvatskoj nemogu ni manjine. A i ovaj srbin je ogromni licemjer, kao da nezna šta se dešavalo 90-ih.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 05 feb 2015 22:19

hl4aO6a0c4I

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 28 feb 2015 03:44

http://bportal.ba/porast-broja-osoba-ko ... adane-bih/
Porast broja osoba koje traže azil: Hrvatska zbog EU uvodi vize za građane BiH?

Evropska unija zabrinuta je zbog velikog porasta broja građana iz država zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil.

Iako rijetko ko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država, piše Jutarnji.

Prema izvještaju Evropske komisije, objavljenom jučer u Bruxellesu, broj građana ovih država koji su tražili azil u EU tokom 2014. godine povećao se za čak 40 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je to više od 50.000 ljudi, a sve to EU vidi kao “zloupotrebu vizne liberalizacije” i traži oštre mjere tih država da se takva praksa spriječi.

– Koristi od vizne liberalizacije doista se vidljive kada je riječ o jačanju kontakta između ljudi i poslovnim mogućnostima. Ali zloupotreba bezviznog režima onih koji traže azil u EU se mora riješiti – izjavio je u Bruxellesu Dimitris Avramopulos, povjerenik za unutrašnje poslove i migracije.

On je najavio da će već početkom marta posjetiti Kosovo i Srbiju, države iz kojih dolazi najveći broj azilanata u EU s područja Balkana.

U ovom izvještaju nije uključen i fenomen masovnog ilegalnog prelaska građana s Kosova na teritorij EU, koji ulaze preko srbijansko-mađarske granice jer se radi o građanima države koja nema viznu liberalizaciju. Ali i to je zabrinulo Evropsku uniju, a Njemačka i Austrija već su počele vraćati takve emigrante.

U isto vrijeme stopa prihvaćanje zahtjeva za odobravanje azila znatno je pala. Najveća grupa onih koji traži azil u EU dolazi iz Srbije, više od 40 posto ukupnog broja građana država zapadnog Balkana. Slijede Makedonija, Albanija, BiH, a najmanji broj je iz Crne Gore.


Evropska unija predlaže državama regije da ojačaju informativnu kampanju da bi građanima objasnili da u EU gotovo da nemaju šanse dobiti azil.

Isto tako traže od njih da sarađuju u borbi pritiv grupa organiziranog kriminala koje organiziraju, a u slučaju kosovskih građana i krijumčare ljude u EU s lažnim obećanjima da mogu dobiti azil.

Evropska unija pojednostavila je procedure uvođenja viza i, ako su neke države članice, poput Njemačke, Austrije, Holandije, Belgije i Francuske, najavile da bi mogle predložiti odluku u vraćanju viznog režima, i Hrvatska bi kao članica EU – iako nije članica Schengena – morala slijediti tu odluku i uvesti vize za građane Srbije i BiH.

Takva mjera je nepoželjna sa stajališta država članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku, ali jedini je način da se smanji broj onih koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju da bi u EU tražili politički azil.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 01 mar 2015 08:18

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ ... lema-u-bih
Karamarko: Bez riješenja hrvatskog pitanja, nema ni rješenja niti ostalih problema u BiH

U toku je zasjedanje Hrvatskog narodnog Sabora, a njemu nije mogao prisustvovati predsjednik HDZ-a Hrvatske Tomislav Karamarko te je uputio pismo, prenosi NAP.

Karamarko: Hrvatska, kao država, ima legitiman interes u održanju stabilnosti Bosne i Hercegovine

On je u svom pismenom obraćanju dao punu podršku Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH u njegovoj retorici u kojoj čak traži i reustroj BiH na četiri federalne jedinice.

Trenutna pozicija Hrvata u Bosni i Hercegovini daleko je od, kako, ustavnopravne tako i institucionalne i stvarne ravnopravnosti.
Hrvatski narod, uostalom kao i drugi narodi, jedan je narod koji sada, u najvećem broju živi u svojoj državi, Republici Hrvatskoj , ali je njegova država i Bosna i Hercegovina i nikada se neće odreći svoga prava na BiH kao svoju drugu domovinu i državu. Hrvati u Bosni i Hercegovini za sebe ne traže ništa više, ali neće i ne mogu pristati niti na ništa manje, nego što imaju druga dva konstitutivna naroda – kazao je Karamarko.

On je dodao da su Hrvati u Bosni i Hercegovini jesu najmalobrojniji narod, ali nisu manjina, nego su jedan od tri konstitutivna naroda.

- A aktualne političke tendencije u Bosni i Hercegovini i ponašanje prema Hrvatima, je ispod razine kakvu imaju pojedine nacionalne manjine u nekim državama. Institucionalna neravnopravnost Hrvata u BiH je prepoznata i od strane svih važnih međunarodnih čimbenika, a nadam se da je prepoznaju i politički predstavnici druga dva konstitutivna naroda. To je problem koji mora biti riješen, jer je hrvatski identitet jedan od temelja identiteta Bosne i Hercegovine.

Ustavnopravna i institucionalna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda uvjet je opstanka BiH kao jedinstvene države – naveo je Karamarko.

Odugovlačenje rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH ne ide u prilog euroatlanskoj integraciji BiH kao države, zaprijetio je Karamarko dodajući da se time narušava i stabilnosti cijelog jugoistoka Europe.


- Bez rješenja hrvatskog pitanja, nema ni rješenja niti ostalih problema u BiH. Hrvatska, kao država, ima legitiman interes u održanju stabilnosti Bosne i Hercegovine i imamo pravo reći što mislimo o položaju Hrvata u BiH, jer o stabilnosti BiH ovisi i stabilnost Hrvatske.

Hrvatska je postala punopravna članica EU i u interesu joj je da to postane i BiH, ali prvi i nezaobilazan uvjet, kao što sam već istakao, za ubrzanje procesa pristupanja BiH u EU i Nato je rješavanje hrvatskog pitanja u BiH – kazao je Karamarko dodajući da je došlo vrijeme da legitimni politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH konačno sjednu i započnu, ili, bolje rečeno, nastave ozbiljne razgovore o održivom ustavnopravnom uređenju BiH kao višenacionalne države tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana.
Izgleda da nema ništa od BiH u EU...

Avatar
sarajlija
Član
Postovi: 875
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:07

Re: Hrvatska

Post Postao/la sarajlija » 02 mar 2015 10:38

Ne sekiram se ja za to, cim bi im zavrnuli malo na ekonomskom planu sve ce biti ok.
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la ABen » 03 mar 2015 11:41

POTPORA “NOVOM PRISTUPU” Parlament EU-a ‘odustao’ od federalizacije BiH
http://dnevni-list.ba/web1/potpora-novo ... acije-bih/

SARAJEVO – Hrvatski narodni sabor usvojio je deklaraciju kojom se poziva na federalizaciju BiH. Ukratko, trebao bi se sazvati Dayton II i na njemu BiH podijeliti u četiri jedinice (republike?) te bi se tako provela decentralizacija zemlje i riješila nacionalna pitanja, a zemlja bi trebala biti funkcionalnija.
Dok se hrvatski političari na čelu s HDZ-om BiH pozivaju na prošlogodišnju rezoluciju Europskog parlamenta o BiH, srpski i bošnjački dužnosnici oštro su se usprotivili ovoj ideji, svaki iz svojih razloga. Potpora je, naravno, stigla od HDZ-a Hrvatske.
- Napominjemo važnost slijeđenja principa federalizacije i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao daljnji put BiH – navodi se u točki 2. prošlogodišnje rezolucije Europskog parlamenta o BiH.

Konkretne reforme

U vrijeme donošenja te rezolucije zastupnici iz Hrvatske u Europskom parlamentu tvrdili su kako od ideje Vesne Pusić, hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, o novom pristupu Europske unije prema BiH neće biti ništa. Međutim, ona se u međuvremenu pretvorila prvo u britansko-njemačku, a potom i zajedničku inicijativu EU-a kojoj su ekonomske i društvene reforme s fokusom na rad i zapošljavanje na prvome, a ustavne promjene i “Sejdić-Finci” na drugom kolosijeku prema EU-u.
Prema toj inicijativi su hrvatski političari, neki potiho, drugi glasno kazali kako su skeptični, prije svega jer se njome, kako kažu, ne rješava “hrvatsko pitanje”, makar su je prihvatili kroz usvajanje zajedničke izjave koju je prema instrukcijama iz Bruxellesa skrojilo Predsjedništvo BiH. Uskoro nam stiže i nova rezolucija Europskog parlamenta gdje je fokus na europskoj, britansko-njemačkoj inicijativi, federalizacija se ni ne spominje, a ustavne promjene nalazimo “u tragovima”.
Nova rezolucija, kako se vidi u nacrtu, usredotočila se na novi britansko-njemački, europski pristup i reforme na koje su se i naši izabrani dužnosnici na svim razinama vlasti obvezali. Odmah na prvome mjestu je sporazum za rast i zapošljavanje koji uključuje bolne reforme, od reformi radnog zakonodavstva (ukidanje i izmjene kolektivnih ugovora), preko poreznih reformi (doprinosi i ostala davanja koja opterećuju gospodarstvo), revizije invalidnina, izjednačavanja i bolje raspodjele socijalnih primanja… a koja kao osnovni uvjet za nastavak financiranja zahtijevaju i međunarodne kreditne institucije na čelu s MMF-om. Nakon plana i početka/nastavka tih reformi razmotrila bi se aplikacija/zahtjev BiH za članstvo u EU-u, no u rezoluciji se ističe kako bi Europska komisija “posebnu pozornost trebala posvetiti provedbi presude ‘Sejdić i Finci’ kad Europsko vijeće od nje zatraži sastaviti mišljenje o toj prijavi BiH za članstvo”.
Kako se navodi u nacrtu rezolucije, EU bi trebao ujediniti sve donatore financijskih sredstava i to koristiti kao “polugu” te tako “poslati jasnu poruku čelnicima u BiH na svim razinama što se od njih očekuje”. Pozdravlja se i “obveza u pisanom obliku” koju su usvojili Predsjedništvo i Parlament BiH, a potpisali svi politički čelnici od kojih Europski parlament traži da se “slože s planom EU-a o opsežnom i uključivom programu reforme za napredak zemlje”. Kao četvrta točka se ističe “djelotvoran i učinkovit mehanizam koordinacije”, oko kojeg se naši izabrani čelnici ne mogu godinama dogovoriti.
“Bez takvog mehanizma proces pristupanja EU-u će ostati na mrtvoj točki jer trenutačna organizacija zemlje je prekomjerno neučinkovita i nefunkcionalna”, navodi se u nacrtu rezolucije, a posebno se dodaje kako nadležni i to na razini države moraju dogovoriti strategije “posebno u oblasti prijevoza, energetike, okoliša i poljoprivrede”.

Politizacija, diskriminacija…

Nacrt je urađen početkom veljače, a rezolucija bi se trebala usvojiti tek idućih mjeseci, no vidljivo je kako su europski parlamentarci vidoviti, budući da se u njoj poziva na hitnu uspostavu novih parlamentarnih tijela i vlada na svim razinama, na što još uvijek čekamo. Što se tiče pravosuđa i borbe protiv korupcije, pohvaljeno je nekoliko rezultata poput zakona o zaštiti “zviždača”, no izmjene zakona o sukobu interesa su ocijenjene kao korak unatrag s “povećanim rizikom od političkog uplitanja”, četiri pravosudna sustava su ocijenjena kao “neučinkovita”, a navodi se političko uplitanje u sudske postupke. Ništa boljim nije ocijenjena ni javna uprava koja je “rascjepkana, politizirana i nefunkcionalna te financijski neodrživa”. Europski parlament je zabrinut i jer se u nekim izjavama preispituje legitimnost presuda Haaškog suda. Napominje se kako je u BiH danas još oko 84.500 interno raseljenih osoba i 6853 izbjeglica. Po pitanju diskriminacije, osim nacionalnih manjina i građana koji se ne mogu kandidirati na izborima, navodi se i diskriminacija LGBT osoba, politički i financijski pritisak na medije, politička, financijska i institucijska ovisnost javnih televizija i RAK-a kao medijskog regulatora.
“Europski parlament i dalje je zabrinut zbog podjele na temelju etničke pripadnosti u javnim školama u određenim županijama u FBiH te poziva nove čelnike zemlje da promiču uključiv i nediskriminirajući obrazovni sustav” navodi se, između ostalog, u rezoluciji. Treba na kraju kazati i kako su sve rezolucije Europskog parlamenta u suštini neobvezujuće, no da one dijelom usmjeravaju i rad Europske komisije kao svojevrsne “europske vlade”.

Kolinda Grabar-Kitarović između Bruxellesa, Mostara i Sarajeva
Hoće li hrvatska predsjednica iznositi privatna ili mišljenje EU-a?
Danas u Sarajevu očekujemo nedavno izabranu predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović koja, kako je i obećala, dolazi u svoj prvi državnički posjet u BiH. Tko će sve biti u njezinom izaslanstvu, nije poznato, no već je vidljivo kako tijekom posjeta nećemo čuti ništa o konkretnim problemima između dvije zemlje o kojima bi ona i tročlano Predsjedništvo BiH, kao (su)kreatori vanjske politike svojih zemalja, trebali razgovarati.
A nije da ih nemamo, počevši od graničnih prijepora pa sve do najnovijeg spora oko (tradicionalne) trgovine između BiH i Hrvatske, odnosno prijelaznog sporazuma između BiH i EU-a kojem prijeti suspenzija 1. siječnja 2016. Danas možemo očekivati “naslikavanje” državnika, osmijehe i izjave potpore europskom i NATO putu naše zemlje, dok će se problemi ostaviti za “nekad kasnije”. Jer osim granice i još nekih sporova proizišlih iz raspada bivše Jugoslavije, sva hrvatsko-bosanskohercegovačka pitanja danas se i to na zahtjev Hrvatske rješavaju u Bruxellesu.
Makar hrvatska vanjska politika ima pravo na neka “odstupanja”, čitav odnos Zagreba prema Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci danas je jednak odnosu koji zauzimaju Europska komisija kao izvršno tijelo EU-a te Europski parlament kao zakonodavno tijelo. Hrvatska vanjska politika dio je zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike utjelovljene u visokoj predstavnici Federici Mogherini, ali i zajedničke politike NATO-a čija je Hrvatska također članica.
Jedino neugodno pitanje koje bi se moglo danas postaviti moglo bi biti novinarsko, o mišljenju hrvatske predsjednice o deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora i pozivu na federalizaciju BiH, kad bi morala razdvojiti mišljenje Kolinde Grabar-Kitarović kao privatne osobe (ili eventualno bivše HDZ-ovke) i predsjednice Hrvatske kao članice EU-a i NATO-a. Ili se ne miješati u unutarnju politiku BiH i ostaviti predstavnicima triju konstitutivnih naroda (i ostalih građana) da se dogovore.
Vanjska politika BiH je posebna priča. U nacrtu rezolucije Europskog parlamenta o BiH se navodi kako je “vanjska politika BiH i dalje pod utjecajem različitih stajališta, što rezultira niskom stopom usklađenosti sa stajalištima EU-a (52 posto)”.
“Europski parlament je zabrinut zbog posljedica odbijanja Rusije da prihvati standardni jezik Vijeća za provedbu mira (PIC) o teritorijalnom integritetu BiH i zbog ruskog negativnog opisa težnji BiH za pristupanje EU-u”, ističe se u nacrtu rezolucije. P.Z.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 05 mar 2015 21:14

http://bportal.ba/hrvatska-1-jula-aplic ... i-plovila/
Hrvatska 1. jula aplicira za Schengen: Granicu sa BiH će nadzirati helikopteri i plovila

Vlada je danas na sjednici prihvatila prijedlog da Hrvatska započne sa evaluacijom za ulazak u Schengen. Hrvatska za ulazak u Schengen može aplicirati prvog jula ove godine, što je europsko pravilo o pravu na zahtjev za pristupanjem nakon dvije godine članstva, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).

Nakon prijave, započinje po prvi put hrvatski proces evaluacije kojega prolaze sve zemlje članice Schengena iznova svakih pet godina. Datumom prijave Hrvatska neće biti spremna za ulazak u Schengen, no postupak evaluacije će trajati oko godinu, godinu i pol dana što je period u kojem će biti vremena za dodatnu pripremu, kazao je ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić.

Europska unija je Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura koji su namijenjeni poboljšanju standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice, a moraju se iskoristiti do jula 2016. godine.

Ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić najavio je kako će ta sredstva iskoristiti u tehničko opremanje, te u edukaciju službenika MUP-a i službenika Ministarstva vanjskih poslova (MVEP).

"Hrvatska ima velike vanjske granice, samo sa BiH ima preko 1.010,9 kilometara granice", kazao je Ostojić.

Hrvatska će nadzirati vanjsku granicu iz zraka helikopterima, zatim plovilima na Dunavu, Savi i Uni, a na državnu granicu sa Srbijom postavit će se dodatni stupovi sa nadzornim kamerama.

Svaki ploveći objekt na moru mora biti vizualno identificiran do te mjere da se mora vidjeti natpis, tj. ime i oznake plovila.

Radari i kamere velikog dometa bit će postavljene na južnu morsku granicu prema Otrantskim vratima, a granica sa Italijom postat će dio Schengena i time neće trebati pojačan nadzor.

Ostojić je istaknuo kako ostvarenje samo tehničkih preduvjeta neće značiti ulazak Hrvatske u Schengen, nego je potrebno urediti upravljanje granicom, vize, migracije i azil, urediti policiju i sigurnost, schengenski informacijski sustav, carinsku suradnja, zaštitu osobnih podataka, pravosudnu suradnju i brojne druge elemente primjene pravne schengenske stečevine.

Ministar Ostojić izjavio je kako će ulazak Hrvatske u Schengensku zonu omogućiti nesmetano kretanje hrvatskih građana po čitavom schengenskom prostoru i otvoriti Hrvatsku za ljude iz tih zemalja.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 05 mar 2015 21:35

http://www.klix.ba/vijesti/bih/hrvatski ... /150305146
Hrvatski zastupnici u EP-u traže ravnopravnost naroda u BiH

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podnijeli su niz amandmana na izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine, kojima pozivaju na institucionalne reforme koje bi osigurale ravnopravnost konstitutivnih naroda i da se pri tome slijede načela federalizma aludirajući na uspostavu jednakopravnosti Hrvata.

U izvještaju o napretku koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu, rumunski zastupnik Cristian Dan Preda, 14 amandmana podnijeli su zastupnici HDZ-a i HSS-a, sedam amandmana podnio je Tonino Picula te 14 amandmana skupina liberalnih zastupnika, među njima Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, javila je Hina.

U amandmanu koji potpisuju zastupnici EPP-a Andrej Plenković, Ivana Maletić, Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica (svi iz HDZ-a) i Marijana Petir (HSS) izražava se nada da će "bosanskohercegovački čelnici pokrenuti i ubrzati institucionalne, ekonomske i socijalne reforme kako bi se omogućio napredak na putu prema članstvu u EU i osigurao jednakopravan status sva tri konstitutivna naroda i ostalih".

Hrvatski zastupnici ne spominju u svojim amandmanima da misle na Hrvate u BiH, ali su ranije opetovano tražili uspostavljanje jednakopravnosti Hrvata sa Srbima i Bošnjacima u BiH, podsjeća Hina.

U prethodnoj rezoluciji Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, prihvaćenoj u veljače 2014. istaknuto je da je važno slijediti "načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put BiH-a u EU" što su pozdravili bosanskohercegovački Hrvati koji traže ravnopravnost s druga dva naroda.

To načelo nije spomenuto u nacrtu koje je pripremio izvjestitelj Preda, ali je zastupnik Tonino Picula podnio amandman u kojem se "pozivaju novi čelnici da slijede načela federalizma".

Picula u svom amandmanu predlaže da se u tekst izvještaja uvrsti rečenica da Bosna i Hercegovina "neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU-u dok ne uspostavi odgovarajuće institucionalne uvjete za potpunu jednakost svih građana i konstitutivnih naroda".

Hrvatski zastupnici iz skupine EPP-a u jednom amandmanu naglašavaju da je sadašnja organizacija zemlje neefikasna, "uključujući posebice asimetrične proračunske alokacije između kantona u Federaciji BiH".

Oni također traže da se u tekst uvrsti i potreba da se osigura medijski pluralizam i radiotelevizijski servis na jezicima svih konstitutivnih naroda. Također pozivaju čelnike zemlje da promiču "uključiv i nediskriminatoran obrazovni sustav, koji će jamčiti svim konstitutivnim narodima obrazovanje na njihovom jeziku te da potiču suradnju preko kulturnih, vjerskih i etničkih crta".

Sličan prijedlog vezan uz pravo svih konstitutivnih naroda na pristup javnom radio-televizijskom servisu na svim službenim jezicima podnio je i zastupnik Picula.

Picula u svom amandmanu naglašava da je "ustavna reforma preduvjet da bi BiH postala u potpunosti funkcionalna i uključiva zemlja" te poziva na pojednostavljenje institucionalne strukture, kako bi se osigurao uravnoteženije predstavljanje svih konstitutivnih naroda i građana, eliminirala etnička diskriminacija, racionalizirali troškovi i država učinila funkcionalnijom.

U jednom amandmanu Picula predlaže da se u tekstu izrazi zabrinutost zbog izvješća o "rastućoj radikalizaciji među mladim ljudima u BiH, koji se u relativno velikom broju pridružuju terorističkim borcima ISIL-a".

I hrvatski zastupnici iz EPP-a i Picula te skupina liberalnih zastupnika predlažu da se čelnici BiH pozovu da iskoriste novi pristup EU-a prema njihovoj zemlji kako bi dovršili postupak stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma, uzimajući pri tom u obzir ulazak Hrvatske u EU i načelo zadržavanja tradicionalnog opsega trgovine.

Liberalni zastupnici traže da se ukine smrtna kazna koja je još uvijek na snazi u Republici Srpskoj.

Oni također pozivaju sve razine vlasti, posebice vlasti srpskog entiteta da ubrzaju proces povratka prognanika i izbjeglica.

Liberali u jednom amandmanu izražavaju zabrinutost zbog "segregacije djece u javnim školama na temelju etničke pripadnosti" i traže od vlasti da primjene uključiva obrazovna načela u pogledu djece s posebnim potrebama te da bez odgode donesu nove zakone o uključivom obrazovnom sistemu kako bi se na taj "okončala ta antidemokratska praksa u oba entiteta i u distriktu Brčko".

Rasprava o amandmanima predviđena je na sastanku Odbora za vanjsku politiku 13. travnja, a nakon izglasavanja na Odboru, izvješće se kao prijedlog rezolucije upućuje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta koji će o tom glasovati krajem travnja.

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 26 mar 2015 23:48

uHYiGR6x8-g

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 28 mar 2015 06:10

VATHsGn9RY4

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Bosni » 13 apr 2015 01:39

dVWR010eSFA

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 13 apr 2015 01:45

pbpYxh43oWk

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Hrvatska

Post Postao/la ABen » 24 apr 2015 14:57

Hajdaš Dončić: Pelješki most koristit će se besplatno
http://www.vijesti.ba/vijesti/regija/26 ... latno.html
A. A. 24/04/2015 11:58:00

DUBROVNIK - Pelješki most koristit će se besplatno, sufinancirat će se EU sredstvima u visini od 50 do 80 posto, a mogao bi biti gotov do 2018. ili 2019. godine, rekao je u petak u Dubrovniku ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Ministar je kazao i kako očekuje izradu studije izvodljivosti do kraja sljedećeg mjeseca. "Krajem svibnja bi trebala biti gotova studija izvodljivosti za Pelješki most, rade je Hrvatske ceste s konzultantima. Nakon toga slijedi revizija studije utjecaja na okoliš koja se paralelno radi, i vjerujem da bi na ljeto Hrvatske ceste mogle raspisati natječaj za projekt povezivanja juga", rekao je novinarima Hajdaš Dončić, koji danas u Dubrovniku potpisuje ugovore o sufinanciranju izgradnje lučke infrastrukture u luci Ston i pomorsko putničkog terminala Vela luka.

Istaknuo je kako je realno očekivati završenje tog projekta u roku od dvije do tri godine nakon potpisivanja ugovora, što znači da bi Pelješki most mogao biti izgrađen 2018. ili 2019. godine.

Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar je također istaknuo kako će prije izgradnje mosta biti završeni radovi u Zračnoj luci Dubrovnik, koja je nedavno izabrana kao jedan od prva četiri projekta u Europskoj uniji za kreditiranje u sklopu tzv. "Junckerovog plana".

"Radovi u Zračnoj luci Dubrovnik bit će gotovi prije Pelješkog mosta, u prvoj fazi su već počeli, a za 20-ak dana očekujemo potpisivanje ugovora za drugu fazu, koja je financirana 75 posto bespovratnim sredstvima, a ostatak dolazi iz Junckerovog plana", izjavio je Hajdaš Dončić.

Projekt proširenja Zračne luke Dubrovnik investicija je vrijedna više od 246 milijuna eura.
Sta smo propustili? Neko dao saglasnost za izgradnju mosta????????
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Hrvatska

Post Postao/la Abidaga » 04 maj 2015 09:47

Hrvatska namjerava odlagati nuklearni otpad na granici sa BIH
http://www.cazin.net/vijesti/clanak/cek ... ici-sa-bih
Hrvatska planira da na granici s Bosnom i Hercegovinom gradi odlagalište nuklearnog otpada. Odlagalište bi se gradilo u općini Dvor svega 2,5 kilometara od granice sa BIH. O ovome je članove Predsjedništva BiH i Vijeće ministara BIH obavijestila Regulatorna agencija BiH za radijacionu i nuklearnu bezbjednost. Iako bi trebala, Hrvatska još uvijek nije tražila saglasnost BIH za realizaciju ovog projekta. Reakcije iz BIH za sada su blage, osim iz općine Bosanski Novi čije stanovništvo bi bilo direktno ugroženo.

Lokacija gdje Hrvatska namjerava graditi odlagalište radioaktivnog otpada bliže je urbanom dijelu Bosanskog Novog nego Dvora u Hrvatskoj.
- Informaciju o izgradnji ovog otpada dobili smo prije 15 dana kroz zajedničku konvenciju o zbrinjavanju potrošenog nuklearnog goriva i zbrinjavanju radioaktivnog otpada, koju je BiH ratifikovala. Mi smo postavili pitanje Hrvatskoj u vezi sa ovom problematikom, o kojoj se u medijima govori još od 2003. i oni su nam konkretno odgovorili da namjeravaju na lokaciji Trgovska gora u blizini Une u opštini Dvor na Uni da rade odlagalište , potvrdio je za TV1 Emir Dizdarević direktor Regulatorne agencije BiH za radijacionu i nuklearnu bezbjednost.

Razlog za zabrinutost je činjenica da bi se tu u budućnosti mogao odlagati materijal i potrošno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji iz koje Hrvati za sada, prema riječima Dizdarevića, besplatno dobijaju 50% procenata električne energije. Dizdarević upozorava da se tu može deponovati potrošno gorivo iz reaktora nuklearke, a onda to nije radioaktivni već nuklearni otpad. Iako Hrvatska za sada tvrdi da nema obavezu tražiti saglasnost iz BIH Dizdarević misli drugačije.
- Bosna i Hercegovina ima tri potpisane konvencije po kojima BIH može reagovati.Čak su u entitetskim ministarstvima određene osobe kao tačke kontakta i trebalo bi da učestvuju u radu zajedničkog tima koji bi pratio kompletan proces, kaže Dizdarević za TV1.

Svoje protivljenje izgradnji ovog odlagališta izrazili su i građani općine Dvor u Hrvatskoj. Njih ne zanima što bi Općina imala godišnju naknadu od 8 miliona kuna jer na ovom lokalitetu postoji 150 izvorišta vode. Osim toga, po međunarodnim pravilima odlagališta tog tipa moraju biti okružena nepropusnim stijenama, što ovdje nije slučaj. Ista pravila nalažu da se odlagalište smjesti bar 20 kilometara od međunarodne granice. Sad je red na konkretne poteze državne administracije u BIH.

atif
Član
Postovi: 6224
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la atif » 07 maj 2015 14:06

Kontroverzna ideja Pelješkog mosta dobila je novi mogući oblik – građevina od stakla i drveta mogla bi zamijeniti klasični most koji Hrvatska planira izgraditi uz pomoć EU.

Naime, radi se o mostu koji bi pored ceste imao i sadržaje kao što su hotel, apartmani, radnje i izložbeni prostor. Kao što je prethodno najavljivano, i ova verzija mosta trebala bi imati luk visok 50 metara, a koji bi omogućio prolazak brodova u Neumski zaljev.

Upravo u tom najvišem dijelu mosta hrvatski arhitekta Ivica Plavec predviđa hotel koji bi bio visok kao zgrada od 20 spratova.

Ipak, kao svaka veća ideja i Plavecov most koštao bi kao budžet manje države, ali postoji šansa da upravo zbog korištenja prirodnih materijala pomoć Evropske unije bude veća nego što je planirano.

Gradnja mosta koštala bi nevjerovatnih 900 miliona eura, što je dva puta skuplje od prvobitne ideje koju potpisuje Jure Radić.


Biznis.ba

http://www.biznis.ba/region/47008-moguc ... -eura.html

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re:

Post Postao/la Abidaga » 10 maj 2015 22:47

Uhapšen predsjednik Liberlanda
http://faktor.ba/hrvatska-uhapsen-preds ... -jedlicka/
Hrvatska policija privela je jučer Čeha Vida Jedličku, predsjednika samoproglašene države Liberland, zbog ilegalnog pokušaja prelaženja granične crte. Vid Jedlička pokušao je, kako prenosi Anadolu Agency, u pratnji svog prevodioca prelazak iz mjesta Zmajevac na područje svoje novoosnovane “države Liberland” sa hrvatske strane. Hrvatska pogranična policija privela ga je u policijsku stanicu u Belom Manastiru zbog ilegalnog pokušaja prelaska granice Hrvatske, odnosno Europske unije i Srbije. Jedlička je uhapšen jučer oko 19 sati nakon što se oglušio na upozorenja hrvatske policije da ne smije prelaziti na područje koje je sam nazvao “Liberland” i za koje tvrdi da je slobodna zemlja.
slika
Liberland is situated at the largest green-colored land parcel, marked as "Siga" on the map. Due to differences in the border definitions, the yellow-colored parts to the east are claimed by both Serbia and Croatia. The green parts have remained unclaimed by both sides.

http://en.wikipedia.org/wiki/Liberland

slika

The official Free Republic of Liberland webpage:
https://liberland.org/en/main/

Avatar
Bosni
Član
Postovi: 3916
Pridružen/a: 22 nov 2012 04:38

Re: Hrvatska

Post Postao/la Bosni » 26 maj 2015 23:18

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ma ... cka-greska
Manjine strahuju da ne postanu statistička greška

Manjinski zastupnici u Hrvatskom saboru upozoravaju na teško stanje pripadnika nacionalnih manjina.

Pomalo tiho i bez pretjerane medijske pozornosti, zastupnici Hrvatskog sabora iz redova nacionalnih manjina potpisali su Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj.

U tekstu deklaracije ukazuju kako su nacionalne manjine u Hrvatskoj suočene s eskalacijom netolerancije i etnocentrizma kao i da su svi hrvatski građani svjedoci šovinističkih izjava jedne europarlamentarke koja poziva na etničku netrpeljivost i etničko čišćenje.

Prema navodima iz deklaracije pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj su diskriminirani od pojedinih stranaka koje su na temeljima nacionalizma i isključivosti stvorile svoju političku ideologiju i praksu.


Tvrde i kako takvo stanje predstavlja sigurnosni problem za sve nacionalne manjine te da su potreseni činjenicom da razne ideologije osporavaju i nasilnim sredstvima onemogućuju primjenu Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma u pojedinim dijelovima zemlje. Na kraju izražavaju i svoje najoštrije suprotstavljanje diskriminaciji i pozivima na diskriminaciju svih onih koji su drugačiji od većine.

„Mnogi pripadnici nacionalnih i drugih manjina osjećaju povećanu nesigurnost i nelagodu zbog ponovne eskalacije straha i netolerancije u Republici Hrvatskoj. Zato u njihovo ime, kao njihovi zastupnici, tražimo solidarnost i pomoć svih odgovornih institucija, a u prvom redu institucija Vlade, EU i civilnog društva“, stoji u tekstu deklaracije.

Predstavnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin, koji je i sam potpisnik deklaracije, kaže kako je ona svojevrstan apel, kao i da je u Hrvatskoj sve više prisutna netolerancija prema nacionalnim manjinama, a da se posljedice svega toga već osjećaju.

Radin smatra kako je trenutni položaj nacionalnih manjina isključivo vezan za stanje u posljednjih nekoliko godina, tijekom kojih je došlo do političke polarizacije koja sve više ima i elemenata ideološke polarizacije.

U svemu tome i ekonomska situacija ima izravne veze, a prve žrtve su oni koji su najslabiji, odnosno, manjine.

Ideološke podjele

„Osnovni razlozi ovakvom odnosu prema nacionalnim manjinama su politička polarizacija i ekonomska kriza. Svjesni smo da mi, kao pripadnici nacionalnih manjina, ne može puno učiniti. Zato poručujemo šutljivoj većini da je diskriminacija zapravo najopasnija za većinu, odnosno, kada je ugrožena jedna manjina onda su ugrožene sve manjine, a samim tim i većina“, istakao je Radin.

Koliko god stanje, po mišljenju saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina bilo zabrinjavajuće, Radin je optimist i očekuje bolje dane.

Podsjeća na stanje u Istri '50-ih godina prošloga stoljeća kada je, kako kaže, situacija također bila narušena. To vrijeme uspoređuje s Istrom danas gdje, po Radinu, vlada jedna sasvim drugačija atmosfera i zapravo je prava oaza u tom pogledu.

„Iskreno, ne mogu zamisliti da će u jednom Vukovaru i u budućnosti ostati sve ove tenzije. Do suživota mora doći i vjerujte mi da će doći do njega unatoč svima koji ga ne žele“, poručio je Radin.

Prema mišljenju potpisnika deklaracije, ugrožene su sve nacionalne manjine, ali je ipak najteži položaj pripadnika romske i srpske nacionalne manjine.

Zastupnik srpske nacionalne manjine Dragan Crnogorac, tvrdi kako je danas položaj pripadnika nacionalnih manjina u državi lošiji nego što je bio prije nego je Hrvatska postala punopravna članica EU. Objašnjava to pritiskom EU na Zagreb, kroz pregovore o pristupu Uniji da se zatvori Poglavlje 23.

„Najugroženija su područja koja su bila pogođena ratom, a tu najveći teret pada na pleća pripadnika srpske nacionalne manjine. Dovoljno je samo prisetiti se brojnih grafita, skidanja dvojezičnih ploča, napada navijača na lokal u Vukovaru, raznih šovinističkih izjava, hajki na lokale u vlasništvu vukovarskih Srba kao i izjave europarlamentarke Ruže Tomašić. Imamo i niz zabeleženih slučajeva i fizičkih napada na Srbe u Hrvatskoj“, tvrdi Crnogorac.

Nada se kako će hrvatske državne institucije konačno početi raditi svoj posao i zaštititi sve svoje građane bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Dodaje kako u međuvremenu o svim događanjima, koja se odnose na pripadnike nacionalnih manjina, redovito dopise šalju ministarstvima…

„Mi stalno pišemo, ali za sada nema pomaka. Očekujemo od Vlade i državnih institucija konkretne korake, ali očigledno je kako država nema snage za to. Pokazuje to i slučaj dvojezičnih ploča u Vukovaru. Uvek je bolje da ovakve stvari ostanu unutar države, ali kako nema pomaka obratili smo se pismeno i predsedniku EU parlamenta Martinu Schulzu“, rekao je Crnogorac.

Statistička greška u EU

I Nedžad Hodžić, saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, iznimno je zabrinut odnosom prema pripadnicima nacionalnih manjina. Tvrdi kako je Hrvatska drastično i ideološki podijeljena na dva dijela te da je zabrinut za budućnost.

Slaže se i s mišljenjem Crnogorca kako je pogoršan položaj svih nacionalnih manjina, ali najviše srpske i to prije svega na ratom stradalim područjima. Podsjeća i kako su manjinci i prije dvije godine upozoravali da je društvo „bolesno“ i ekstremno podijeljeno, te da se sve to sada i pokazuje.

„Ogorčen sam i stajalištima Ruže Tomašić koja bi 'čistila svoje dvorište'. Što znači kada takve riječi jedna političarka kaže? Uz to ona nije samo europarlamentarka ili predsjednica jedne političke stranke. Ona je i osoba koja dobiva najveći broj preferencijalnih glasova što pokazuje i kako razmišlja značajan broj hrvatskih građana“, kaže Hodžić.

Govoreći o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj, a prije svega odnosu prema manjinama, dodaje kako su podjele došle do te razine da više ne zna kako će se voditi država u budućnosti. Pojašnjava to i time što i ljevica i desnica stalno gledaju unatrag - u 1941, 1945. ili 1991. godinu.

Mišljenja je i kako će manjinski zastupnici o svemu što se događa, pa i istupima jedne europarlamentarke, morati informirati i EU parlament.

U pogledu poboljšanja manjinskog položaja nije pretjerani optimista, ali ipak se nada kako će se retorika nakon parlamentarnih izbora, koji se trebaju održati krajem ove ili početkom iduće godine, promijeniti te da neće biti toliko oštra.

„Stanje svijesti dijela građana, kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina, na iznimno je opasnoj razini. Imam osjećaj kako sve može eskalirati u bilo kom trenutku. Da neko i petardu baci iz šale, sve može prerasti u haos. Potrebno je učiniti sve i što prije da se sve vrati u okvire zakona. U suprotnom, bojim se kako nam prijeti da nas u EU svedu na statističku grešku po brojnosti i teritoriji“, zaključio je Hodžić
.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Ulazak Hrvatske u EU i implikacije na BiH

Post Postao/la Abidaga » 31 maj 2015 20:00

Hrvatska ministarka inostranih poslova Vesna Pusić potvrdila je da će se kandidovati za generalnog skretara UN-a: http://thebosniatimes.ba/clanak/295
Britanski list ocjenjuje da Pusićeva ima pristojne šanse za to mjesto na kojem bi trebalo da naslijediti Ban Ki Muna kada mu u decembru istekne mandat. Generalnog sekretara UN-a imenuje Generalna skupština na preporuku Savjeta bezbjednosti. Neformalna praksa regionalnih rotacija pokazuje da bi novi šef UN-a trebalo da bude iz istočne Evrope, a istovremeno raste podrška da na to mjesto dođe žena.

Proces je počeo prošle godine kada je Bugarska kandidovala direktora UNESKO-a Irinu Bokovu, kojoj ne idu u prilog "porodične veze sa komunističkim elitama". Osim toga, kriza u Ukrajini učiniće da teže bude pronađen kompromisni kandidat iz istočne Evrope, s obzirom na veto na koji ima pravo pet članica Savjeta bezbjednosti - SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija. Ukoliko bi Savjet bezbjednosti birao izvan istočne Evrope, bivši novozelandski premijer Helen Klark, administrator Programa za razvoj UN-a, ima odlične šanse za mjesto generalnog sekretara UN-a.
"S obzirom na činjenicu da su i Bokova i Klarkova već unutar struktura UN-a, Pusićeva u tom smislu ima manje izgleda", naveo je "Indipendent".

Odgovorite