☑ Pravila foruma i savjeti

Bugarska

dennis
Član
Postovi: 460
Pridružen/a: 09 dec 2012 06:46

Re: Bugarska

Post Postao/la dennis » 04 sep 2017 01:04

Muslimani u Bugarskoj:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Bulgari ... ovince.svg
Ovo uključuje Turke + bugarske slavenske muslimane (Pomake)

Turci su pod velikim pritiskom u Bugarskoj vec decenijama, pola ih je odselilo u Tursku ili EU.

2001: oko 750 hiljada Turaka na popisu
2011: oko 550 hiljada Turaka na popisu

Spali su sa oko 20% stanovnistva iz doba komunističke Bugarske, na 8% na zadnjem popisu.

Nemaju nikakva prava, nikakvu autonomiju i samoupravu, vjerovatno ni jezik (korištenje), ko Kurdi u Turskoj.
==BOSNA==

dennis
Član
Postovi: 460
Pridružen/a: 09 dec 2012 06:46

Re: Bugarska

Post Postao/la dennis » 04 sep 2017 01:13

To je u biti tiho etničko čišćenje Bugarske.
==BOSNA==

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Bugarska

Post Postao/la Jack » 04 sep 2017 03:25

Popis 2011 je najgore izveden popis u historiji Bugarske drzave.Gdje nije popisano 1/4 stanovnistva.Otud manji broj Muslimana
Za ostalo se slazem.Ima asimilacije,ali i napada na Turke.Ali od 2005 godine sve manje,jer sve vise Bugara bjezi vanka.A i politika Erdoganova ne daje sigurnost Bugarima da mogu da rade sta hoce i kako hoce
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 21 okt 2017 15:42

ugCLquFUuWQ

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 25 feb 2018 13:05

Abidaga je napisao/la:Prirodni "prirastaj" Bugarske
1990: -3 428
1991: -14 513
1992: -18 864
1993: -25 140
1994: -32 345
1995: -42 703
1996: -44 868
1997: -57 736
1998: -52 829
1999: -39 495
2000: -41 408
2001: -44 188
2002: -46 118
2003: -44 568
2004: -40 224
2005: -42 299
2006: -39 460
2007: -37 655
2008: -32 811
2009: -27 112
2010: -34 652
2011: -37 412
2012: -39 603
2013: -37 767
2014: -41 367
2015: -43 747
2016: -42 596
http://www.nsi.bg/sites/default/files/f ... 22R06L.pdf
q4Ofc79CJk4

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 02 apr 2018 11:22

31.01.2018
Prvi islamski misionari u Bugarsku dolaze u 9. stoljeću. Dolaskom Pečeneza i Kumana, te naroda turijskog porijekla, broj muslimana počinje se povećavati. Osmanlije je osvajaju 1392. godine i narednih pet stoljeća Bugarska ostaje pod njihovom upravom. Važno je spomenuti da je lokalno stanovništvo i nakon ulaska tadašnje Bugarske u sastav Osmanskog carstva zadržalo svoje vjerske i kulturne običaje. Nakon Tursko-ruskog rata, a prema odredbama Berlinskog sporazuma iz 1878. godine, formirana je nezavisna država Bugarska, u kojoj je tada živjelo više od milion i sto hiljada muslimana. Od tog trenutka muslimani počinju gubiti vjerske slobode. Život muslimana u Bugarskoj postaje sve teži, a takav odnos prema muslimanima kulminaciju doživljava nakon Drugog svjetskog rata. Program prisile komunističkog diktatora Todora Živkova da bugarizira etničke Turke u Bugarskoj počeo je 1984. godine. Cilj je bio da muslimani uzmu bugarska imena i odbace islamske običaje. Oko 350.000 muslimana, većinom Turaka, prebjeglo je u tom periodu u Tursku. Analitičari smatraju da je namjera bila da se smanji broj muslimana jer je natalitet muslimanskog stanovništva godinama bilježio veliki rast. Nakon pada režima Todora Živkova, muslimani dobijaju veće vjerske slobode, grade se džamije po gradovima i selima, te organiziraju učenje sufare (arapska slova i pismo), oživljava vjerski život i počinju izlaziti i prve islamske novine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Bugarskoj živi 7,6 posto muslimanskog stanovništva (577.139 osoba). Najviše je Turaka, dok manji dio čine etnički Bugari i Romi. Većina ih živi u oblastima Razgrad, Trgovište, Šumen, Silistri i Krdžali, mada, prema nezvaničnim informacijama, u Bugarskoj danas živi više od milion muslimana.

Čuveni graditelj Mimar Sinan izgradio je 1566. godine u srcu Sofije, na inicijativu Sejfulah‑efendije, Banja Baši džamiju u znak sjećanja na njegovu umrlu suprugu. Džamiju ukrašavaju vrijedni kaligrafski radovi i kupola prečnika 15 metara. Oko džamije se nalazi veliki broj termalnih izvora. Smatra se da je po tome džamija i dobila ime Banja Baši.
slika
Džamija je svaki dan otvorena za turiste i putnike-namjernike koji u ovoj veleljepnoj građevini mogu klanjati namaz i nakratko predahnuti. U Sofiji i njenoj okolini, prema zvaničnim podacima, živi 6.767 muslimana.

U blizini makedonske granice na putu iz Sofije prema Skoplju nalazi se grad Kyustendil. U njemu su sačuvane dvije džamije: Ahmed-begova i džamija podignuta u znak sultana Mehmeda II Fatiha. Ova je džamija djelo čuvenog graditelja Haradži Kara Mehmeda bin Alija. U Ahmed-begovoj džamiji danas je smještena umjetnička galerija, a Fatihova džamija nije u funkciji. Nažalost, muslimani koji su nekad živjeli na prostoru Kyustendila otišli su u potrazi za većom slobodom i boljim životnim uvjetima.

PLOVDIV – GRAD KOJI ODIŠE STARINOM
Idući dalje prema unutrašnjosti i centralnoj Bugarskoj, stižemo u Plovdiv, grad koji će 2019. godine biti evropska prijestolnica kulture. U tom gradu, prema posljednjem popisu stanovništva, živi više od 16.000 muslimana. U poređenju s drugim bugarskim gradovima koje smo posjetili, Plovdiv se po mnogo čemu izdvaja. S nekadašnje osmanske utvrde pruža se divan pogled na stari dio grada koji krasi osmanski stil gradnje. Posebno se izdvajaju dvije vitke munare – munare Džuma(ja) i Imaret džamije. U objema džamijama klanjaju se dnevni namazi, džuma i bajram‑namazi. Džuma(ja) je jedna od najvećih džamija na Balkanu.
slika
Smještena je na glavnom gradskom trgu. Prva džamija na ovom mjestu izgrađena je 1364. godine, sedam godina prije Maričke bitke, u vrijeme vladavine sultana Murata I (1320–1389). Nakon rušenja stare džamije, na istom mjestu 1454. godine sultan Murat II (1404–1451) podigao je današnju džamiju. Ova džamija izgledom podsjeća na Ulu džamiju u Bursi i Eski džamiju u Jedrenama. Krase je arabeske i lijepi kaligrafski napisi. Uz dio džamije, čija je fasada dekorirana rezbarenim drvetom, nalazi se turski restoran koji mami svojim mirisima i ovdje, vrlo često, osim domicilnog stanovništva, svraćaju i turisti. Drugu džamiju, u srcu Plovdiva, na kraju pješačke zone, izgradio je davne 1445. godine Šahbedin-paša, sin Lale Šahin-paše, osvajača regije Trakija. Unutrašnjim izgledom ova džamija podsjeća na Orhan-gazi džamiju i džamiju Bajazita I u Bursi. U džamijskom haremu nalazi se turbe u kojem je ukopan Šahbedin-paša. Treća džamija, čije je ime Taşköprü, oštećena je prilikom napada krstaških huligana u februaru 2016. godine. Tom prilikom zapaljena je kupola džamije. Izgrednici nikad nisu otkriveni, a ovdašnji muslimani smatraju da nadležni sud krije njihova imena. Poslije osnivanja Narodne Republike Bugarske, država je konfiskovala sve islamske objekte, ali je nakon 1989. godine počelo vraćanje oduzete imovine prvobitnim vlasnicima. Taj proces posebno je ubrzan poslije prijema Bugarske u Evropsku uniju. Nažalost, džamija Taşköprü još nije vraćena Islamskoj zajednici Bugarske i s tim u vezi vodi se dugogodišnji sudski spor. Graditelj i sandžak-beg Osman-paša Pazvanoğlu (1758–1807) izgradio je u Vidinu džamiju s medresom i bibliotekom (od 1801. do 1803. godine). Vakif ih je podigao kao vakuf u znak sjećanja na umrle roditelje. U gradu su, kada je riječ o osmanskom kulturnom naslijeđu, sačuvani još karavan-saraj i osmanska utvrda. Bez obzira na bogatstvo osmanskog naslijeđa, u Vidinu danas živi samo šezdeset muslimana – pripadnika turske nacionalne manjine.

U oblasti Razgrad, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 81.835 muslimana. Simbol grada i okoline jeste džamija izgrađena 1616. godine u čast Ibrahim-paše Pargalije, velikog vezira Sulejmana I Veličanstvenog. To je jedna od najljepših i najvećih džamija koje su Osmanlije izgradile na Balkanu. Sačuvana je u izvornom obliku i uvrštena je na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine. Trenutno džamija ne služi svojoj svrsi jer je potrebna njena hitna i temeljita rekonstrukcija.
U blizini sela Sveštari sačuvani su tekija i turbe Demir-babe (iz 16. stoljeća). Taj je kompleks još 1970. godine proglašen nacionalnim spomenikom.
X6j8l12Ja6I
U oblasti Trgovište živi 58.838 muslimana. U istoimenom gradu sačuvana je Sahat-džamija, izgrađena u 18. stoljeću. Muslimani se u ovom kraju pretežno bave stočarstvom i poljoprivredom. Veliki se broj stanovnika nakon Tursko-ruskog rata iselio u oblast Šumen. Političke prilike doprinosile su nastavku iseljavanja muslimana. U oblasti Šumen živi 72.544 muslimana. U istoj oblasti, u mjestu Slavyanovo, postojala je džamija s medresom. Za vrijeme Tursko-grčkog rata i džamija i medresa su spaljene. Na mjestu nekadašnje osmanske džamije podignut je manji mesdžid u kojem danas lokalno stanovništvo obavlja vjerske obrede. Nakon dugog putovanja po Bugarskoj i obilaska džamija i drugih objekata islamske kulture i tradicije, u mjestu Šumen zatekli smo imama u džamiji. Na našu radost, u Tombul džamiji klanjaju se svi namazi (dnevni, džuma, bajram-namazi), a putnici mogu tu i predahnuti. Prema mišljenju historičara umjetnosti, ovo je ne samo najljepša džamija u Bugarskoj već i na cijelom Balkanu.
slika
Topao doček i razgovor s domaćinima prekinuo je ezan za akšam-namaz. Nakon klanjanja namaza, naši domaćini Uzeir-efendija i mutevelija Hasan-beg upoznali su nas sa životom muslimana u Bugarskoj i dugotrajnom rekonstrukcijom ove džamije. Trenutno je u završnoj fazi rekonstrukcija minareta, a u početnoj obnova centralnog prostora za obavljanje vjerskih obreda. Na prostoru općine Silistri danas živi više od 54.000 muslimana. U gradu je sačuvana Kuršumlija džamija, izgrađena početkom 16. stoljeća. Ime je dobila po olovnom krovnom omotaču. U južnom dijelu Bugarske jeste oblast Krdžali, u kojoj živi najveći broj bugarskih muslimana (više od 100.000). U gradu Ardino, s pretežno muslimanskim stanovništvom, nakon ponovnog dolaska vjerskih sloboda, izgrađena je nova džamija s dva minareta.

http://stav.ba/zapis-s-putovanja-po-bug ... a-dzamija/

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 20 maj 2018 10:47

Iftar u Sofiji: Izetbegović specijalni gost bugarskog predsjednika Radeva
http://bosnapress.net/iftar-u-sofiji-iz ... ka-radeva/

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 04 nov 2018 14:08

Jack je napisao/la:To su Pomaci.Oni zive u juznoj Bugarskoj skoro svi.Imaju par stotina svojih sela, i vecina su u 2-3 provincije

Ne znam da li ima Bosnjaka u Bugarskoj.Ali znam da i tamo postoji grad Novi Pazar
29.10.2018
Zukorlic: Pomaci su Bosnjaci koje je Savojski protjerao iz Tuzle
https://www.youtube.com/watch?v=R6OIznab63w

Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Bugarska

Post Postao/la Zmaj » 16 mar 2019 18:36

Bulgaria: The World's Fastest-Shrinking Country

Welcome to Altimir, Bulgaria, a village on the verge of extinction in the fastest-shrinking country in the world. With the lowest birth rates and the highest death rates the world, Bulgaria is at the front lines of population decline. Here's what life is like inside a disappearing village haunted by the promises of communism and capitalism. https://www.theatlantic.com/video/index ... a-altimir/
Svakim danom Bugarska izgubi 164 svojih gradjana.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
damirR
Član
Postovi: 100
Pridružen/a: 22 feb 2019 19:59

Re: Bugarska

Post Postao/la damirR » 16 mar 2019 23:19

Bugarska ima ozbiljan problem sa natalitetom jos od kraja 80-ih godina i i pored pokusaja svih vlasti taj im problem postaje sve veci.Takodje veliki broj mladih i skolovanih sve vise odlazi u inostranstvo.Ako se to nastavi uskoro ce imati i velike ekonomske probleme,mada ni sad im ekonomska situacija nije sjajna.

Avatar
damirR
Član
Postovi: 100
Pridružen/a: 22 feb 2019 19:59

Re: Bugarska

Post Postao/la damirR » 18 mar 2019 00:47

Kratka emisija o etnickom ciscenju Turaka i Pomaka u Bugarskoj 1989


Avatar
Zmaj
Član
Postovi: 10783
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:58

Re: Bugarska

Post Postao/la Zmaj » 06 maj 2019 16:05

Drugi je dan posjete pape Franje Bugarskoj. Poslije Sofije, poglavar Katoličke crkve stigao je u grad Rakovski, gdje je u lokalnoj crkvi učestvovao u misi i pričešću 250 djece, djelu kršćanske inicijacije. Ranije danas posjetio je i izbjeglički centar nedaleko od Sofije. Njegov dolazak predsjednik i premijer Bugarske opisali su kao važan događaj u Papinom nastojanju da se uspostave dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu. Katolici inače čine manje od 1% stanovništva u Bugarskoj.
"Velika civilizacija nije pokorena dok se ne uništi sama iznutra." - Will Durant

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 07 dec 2019 09:49


atif
Član
Postovi: 6224
Pridružen/a: 19 okt 2012 11:28

Re: Bugarska

Post Postao/la atif » 09 maj 2020 07:14

Otkud brdo Bosna u bugarskoj?

Da li su u ovome predjelu pomaci? Kako kazu oni su bosnjaci koji su protjerani sa tuzlanskog kraja od sajevskog.

slika

https://pbs.twimg.com/media/EXC2JtBXYAA ... name=small

https://pbs.twimg.com/media/EXcIpkYXkAA ... name=small



Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 20 dec 2020 21:41

19.12.2020
Bugarski predsjednik protiv Erdoganove ambicije da učestvuje u politici Bugarske
https://www.b92.net/info/vesti/index.ph ... id=1783519
pvodom video obraćanja Erdogana na onlajn Nacionalnoj konferenciji Pokreta za prava i slobode (MRF), opozicione stranke sa velikim brojem etničkih Turaka u Bugarskoj predsednik Bugarske Rumen Radev rekao je danas da Erdoganovo obraćanje "priznaje ambicije da učestvuje u političkom životu Bugarske i da je to nedopustivo". Radev tvrdi da je premijer Bojko Borisov, Erdoganov blizak lični prijatelj, kanal tog uticaja..

Avatar
Gost1
Član
Postovi: 276
Pridružen/a: 20 okt 2012 04:48

Re: Bugarska

Post Postao/la Gost1 » 21 dec 2020 08:04

hamza je napisao/la: 09 maj 2020 07:14 Otkud brdo Bosna u bugarskoj?

Da li su u ovome predjelu pomaci? Kako kazu oni su bosnjaci koji su protjerani sa tuzlanskog kraja od sajevskog.

slika

https://pbs.twimg.com/media/EXC2JtBXYAA ... name=small

https://pbs.twimg.com/media/EXcIpkYXkAA ... name=small


Hvala za ovo. Eno pise i Novi Pazar
Jeli istna da je od savojskog?
Ili jos prije... Tracani su negdje odatle
Ima knjiga Ibrahim Pasic - Tracko ime Bosna i Tracani u Bosni. Predpostavlja porijeklo Bosne i pleme Bosnjaci da su iz Trakije
Ime Bosna je neosporno tračko, a i od tog imena nastala su, izvođenjem, imena, Bošnjaci kao etnik i sve ono što ima prefiks bosansko. Od 15.-19. vijeka, čak 15 autora je zastupalo hipotezu da je ime Bosna tračkog porijekla, međutim, ja sam ne samo reafirmirao tu hipotezu, već specifičnim naučnim metodama pokazao da je to, ne samo tačno, već da je neosporno, i ime Bosna jeste tračkoga porijekla“, istakao je Pašić.
https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umje ... kla/274768

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Bugarska

Post Postao/la Jack » 21 dec 2020 22:56

Sasvim moguce.Zna se da neki dijelovi Makedonije su naseljeni Bosnjacima iz Hercegovine.Bivsi Sindjelic danas Cento dio grada Skoplja.Ima jos tog.Ako skopcas da u Bugarskoj imas dosta Muslimanskih sela.Mislim preko 100.Da je moguce da neka od tih sela su naseljeni Bosnjacima iz Bosne.

http://pop-stat.mashke.org/bulgaria-ethnic-loc2011.htm

U regiji Sitovo postoji selo Bosna.Svi se izjasnjavaju skoro kao Turci
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Gost1
Član
Postovi: 276
Pridružen/a: 20 okt 2012 04:48

Re: Bugarska

Post Postao/la Gost1 » 05 jan 2021 02:02

Vrlo zanimljivo

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 10 jun 2021 21:49

7 juni 2021
One month ago, the Bulgarian parliament lifted voting restrictions on Bulgarian citizens living in non-EU countries, making the votes of Bulgarians in Turkey an important factor in the upcoming July early parliamentary elections. Turkish President Recep Tayyip Erdoğan received on Sunday (6 June) a delegation of the mostly Turkish-Bulgarian Movement for Rights and Freedoms (MRF). The delegation visit was led by DPS leader Mustafa Karadayi and included MEP Ilhan Kyuchuk. MRF has three members of the European parliament, part of the European Parliament’s Renew Europe group. The MRF expects to receive at least 60,000 votes from Bulgarian migrants in Turkey, for which Erdoğan’s support will not be superfluous. The maximum is about 100,000 votes, which equates to 8-10 seats in the Bulgarian parliament (or 3-4%). Many Bulgarian political analysts felt Erdoğan’s message was a request for interference in Bulgarian domestic politics.

https://www.euractiv.com/section/politi ... -politics/

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Bugarska

Post Postao/la Abidaga » 09 apr 2022 19:34

slika

Odgovorite