Bakir Izetbegović: Erdogan jeste lider muslimana!
05.11.2012
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je večeras gostujući u emisiji „Pošteno“ Federalne televizije (FTV) da „Turci u Bosni i Hercegovini djeluju kao smirujući faktor“, prenosi novinar agencije Anadolija (AA).
Odgovarajući na pitanje zašto je rekao da je turski premijer Recep Tayyip Erdogan i bošnjački lider Izetbegović je ponovio da „Erdogana mnogi muslimani doživljavaju kao svog lidera“, uključujući Palestince i Bošnjake.
„Muslimani su Ummet, koji ima globalne probleme i oni traže globalne lidere. Jedan od tih globalnih lidera, koji može napraviti spoj muslimanskih i sekularnih vrijednosti, sigurno je Tayyip Erdogan. Muslimani ga sasvim sigurno osjećaju kao čovjeka koji artikulira njihove interese, izgovara riječi koji su njima na ponos, stoji iza njihovih osjećaja. Mnogi muslimani u svijetu tako misle. Primjerice Palestinci, pa i Bošnjaci“, kazao je Izetbegović.
On je pojasnio da u situaciji kada godinama nema nikakvih odnosa između BiH i Srbije onda Turci „gledaju da naprave neke sporazume, susrete, trilaterale koji njima, na kraju, ne trebaju, a koštaju ih novca i vremena“.
„Prije godinu dana Boris Tadić je u Beogradu okupio sve Srbe. Tamo je bio i Milorad Dodik. Dolaze nam ovdje njihove vlade. Zajedno u Banjoj Luci zasjedaju vlade RS i Srbije. U Hercegovini imate mostove i ulice koji se zovu po Franji Tuđmanu. Hrvati ga osjećaju kao zajedničkog lidera. Samo se nama dlaka cijepa na četvero. Svi mi imamo neke narode koji stoje iza nas. Turci stoje iza BiH i iza Bošnjaka, ali na pametan način. Neće nas podržavati u konfliktu, ali podržavat će nas u pomirenju, obnavljanju ekonomije i međuljudski odnosa, u integracijskom procesu na putu prema EU i NATO-u“, tvrdi Izetbegović, prenosi novinar AA.
Govoreći o investicijama, najavio je skora ulaganja Azerbajdžana u BiH, kao i realizaciju kredita iz Turske za povratnike. Istakao je i interes da Turci na ovim prostoru budu prisutniji, ali je upozorio da se mora poraditi na prilikama u zemlji, jer investitori bježe iz nestabilnih područja.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/97156- ... -muslimana
Neo-Osmanizam
Re: Neo-Osmanizam
Slavo Kukić: "Velika je greška Bakira Izetbegovića što Bošnjake gura u naručje Turskoj" 
10.09.2012
..Najmanji bi, međutim, problem bio da je protivnik BiH kao države i društva evropskih vrijednosti samo Dodik i njegova velikosrpska ideologija. No, nije. Puno bolje nije ni s ovu stranu entitetske crte. I to ne samo danas – u vremenu predizborne kampanje. Dapače. Vokabular destrukcije i izazivanja duhova je i ovdje – u sarajevskoj čaršiji prije svega, također neka vrsta konstante. Karakterističnim mi se, iako on nije i jedini, čini vokabular trenutačno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ujedno i potpredsjednika SDA. Nedavno je – a takvih situacija imate svaki u boga dan – na obilježavanju obljetnice tuzlanskog ogranka SDA Izetbegović junior govorio o pokušaju prekompozicije vlasti. Pokušaj izbacivanja iz vlasti njegove partije je, veli, opasan proces. Jer, pita se on, tko će, izbace li SDA iz vlasti, tamo još ostati. I, dakako, odgovara na način koji nacionalšovinistima i pristaje – ostati će, veli, sljedbenici Josipa Broza, Franje Tuđmana i Radovana Karadžića. A to nije dobro.. I taj bi čovjek, k’o biva, trebao biti motor pokretač BiH na putu prema zajednici evropskih naroda. Smiješno. Čovjek koji, zamislite, stavlja znak jednakosti između Tita, osobe dakle koja je priznata kao dio antihitlerovske i antifašističke koalicije – i kojoj, među inim, pripada i povijesna zasluga za priznavanje Muslimana kao naroda – i nacionalšoviniste koji zbog genocida u Srebrenici nad tim istim narodom danas polaže račun u Hagu. A isti znak jednakosti ne stavlja između svoga babe i Tuđmana koji tako neodoljivo, barem što se ideologije tiče, asociraju na sijamske blizance.
Svoju evropsku „zeleno-transferzalnu orijentaciju“, međutim, ovaj potomak oca „Islamske deklaracije“ pokazuje i na druge, krajnje čudne načine. I to, nije u pitanju nesmotreno izlijetanje nego višekratno ponavljanje jedne te iste teze. Ali, to nije i najgore. Malo se tko u ovoj zemlji, ako dobro upratih, zbog svega toga posebno sekira. Očekivao sam, recimo, da bi, ono na što se odlučih danas osobno, ovom političkom radikalu mogao u brk skresati drugi – netko od, primjerice, uglednih intelektualaca Bošnjaka. Nažalost, izuzme li se jedan sarajevski novinar – nigdje nikoga. O čemu se, zapravo, radi? O, najjednostavnije, upornom guranju ove zemlje tamo gdje joj ni po kojem kriteriju nije mjesto. Tijekom posjete Turskoj, negdje sredinom veljače, Izetbegović junior izjavi kako, eto, turski premijer „Tayyip Erdoğan ne pripada samo Turcima“ nego je, k’o biva, „naš zajednički lider“. Nije moguće. Zar je takvu izjavu moguće čuti iz usta čovjeka sa samog državnog vrha – i to političara koji potiče iz najbrojnijeg naroda u višenacionalnoj i konfliktima, etničkim i konfesionalnim, nabijenoj državi. Ma, možda se čovjek zaletio. I možda nije mislio to što je rekao. Jes’ vraga. Ako je u to kao mogućnost tko i povjerovao, Izetbegović se osobno, i to u najmanje dva navrata, pobrinuo da ga razuvjeri. Prvi je put to učinio nepuni mjesec dana nakon svoje turske odiseje. Na svečanosti otvaranja novinske agencije „Anadolija“ junior je zborio o bratskim odnosima BiH i Turske koji su „zasnovani na zajedničkoj historiji, kulturi i tradiciji“ i koji proizlaze iz činjenice da ove dvije zemlje imaju „zajedničku prošlost i, ako bog da, zajedničku budućnost“. Prije samo mjesec dana, potom, junior je pred licem javnosti, domaće i svjetske, napravio paralelu koju svariti teško mogu i maloumni. Optuživši susjede, Srbiju i Hrvatsku, za agresiju, i pomoć, političku i financijsku, koju svojim sunarodnicima ovdje pružaju nakon rata, prvi čovjek kolektivnog šefa se nije libio apostrofirati kako se i o bosanskim muslimanima, i to po istom povijesnom pravu, ima tko brinuti. Erdogan je, veli on, „globalni muslimanski lider, on zastupa stavove, on artikulira interese i izgovara riječi koje su na ponos mnogim muslimanima i mnogim Bošnjacima.“
Ni na kraj mi pameti, raščistimo u startu, nije sporiti prijateljske odnose s Turskom. Potpuno suprotno – oni su neupitni i za BiH korisni. Istina je da sam, ako me se pita, osobno puno skloniji Turskoj koja baštini filozofiju Ataturka nego ovoj koja uništava i svaki trag sjećanja na njega. Istina je, ne sporim, da su i jedna i druga izraz volje turskog naroda – i da ih takve, pa sviđale mi se ili ne, treba i poštivati. Ali, istina je da ovoj zemlji nikad i ništa dobro nisu donosili nikakvi „globalni“, lideri izvan ove zemlje, posebice ako u njoj izazivaju asocijacije koje proizvode društvene konflikte – pa zvali se oni Tuđman, Milošević, Erdogan ili kako god drugačije. Istina je, potom, da ozbiljnu teorijsku kritiku ne mogu izdržati ni uprošćavanja koja prakticira prvi čovjek bh. predsjedništva. Potpuno suprotno. Nitko ozbiljan, naime, ne može sporiti da su bh. Hrvati i Srbi dijelovi dvaju naroda koji su, koliko jučer, kao cjelina živjeli u istoj državi. I da su danas, stjecajem historijskih okolnosti, od njih razdvojeni državnim međama. Sporiti im, prema tome, pravo na intezivne veze s njima i danas ravno je tragediji. Ali, ruku na srce, i štetno za BiH kao državu i društvo u cjelini. Ta vrsta paralela, međutim, potpuno je neutemeljena želi li se u vezu dovesti bh. Bošnjake – pa i muslimane kao religijsku skupinu – s Turcima. Jer to, onda, implicira i logiku da su Bošnjaci etnogenetski ustvari Turci. A to je teorijski apsurd kojeg pod znak pitanja dovesti ne može nitko tko se poviješću ozbiljno bavio barem sedam dana. Povijesna je istina, hoću reći, potpuno suprotna – Bošnjaci su autohton narod koji ovdje, baš kao Hrvati i Srbi, bilo kao religijske grupe, bilo kao etnije – živi stoljećima. I koji, sukladno tome, „zajedničku prošlost“, zasnovanu na „zajedničkoj historiji, kulturi i tradiciji“, nikada nije dijelio s Turcima
nego s narodima s kojima je, na prostoru zajedničkog obitavanja, dijelio zajedničku sudbinu. A to su, da ne bude dvojbi, Hrvati i Srbi prije svih – i svi ostali dakako – i to ne bilo koji nego ovi bosanski i hercegovački. Za razliku od njih, pak, Osmanlije s ovim prostorom imaju veze tek kao "osvajači" – poput mnogih drugih koji ovuda prođoše. I zbog čega nikome pametnu na um ne pade da se s njima identificira.
Glorifikacije, da zaključim, kojima je sklon prvi čovjek bh. predsjedništva od koristi ne mogu biti baš nikome – ni narodu u čije ime, tobože, nastupa, ni državi kojom kormilari na način koji je može samo dodatno gurati u ambis. Umjesto toga, pametnije bi mu bilo da pročita nešto i od umnijih. Preporučam mu misao dekana sarajevskog Fakulteta političkih nauka. Govoreći o političkom avanturizmu među Bošnjacima ugledni profesor nedavno upozori kako oni moraju shvatiti da „BiH nije metafizička činjenica. Kako se stekla, može se i izgubiti. Država se mora svakodnevno čuvati i graditi.. Na bošnjačkoj strani vidim jedan nedostatak svijesti o odgovornosti za tu državu.” Bude li se postupalo drugačije – na način, recimo, kojeg prakticira Izetbegović – sve širi će biti prostor onima koji, kao Dodik, ovoj zemlji sve intenzivnije niječu i povijesno i svako drugo pravo na postojanje. A, ruku na srce, i ona sama će zapadati u sve bezizlaznijie muke.
http://www.depo.ba/_blog/?p=1882
10.09.2012
..Najmanji bi, međutim, problem bio da je protivnik BiH kao države i društva evropskih vrijednosti samo Dodik i njegova velikosrpska ideologija. No, nije. Puno bolje nije ni s ovu stranu entitetske crte. I to ne samo danas – u vremenu predizborne kampanje. Dapače. Vokabular destrukcije i izazivanja duhova je i ovdje – u sarajevskoj čaršiji prije svega, također neka vrsta konstante. Karakterističnim mi se, iako on nije i jedini, čini vokabular trenutačno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ujedno i potpredsjednika SDA. Nedavno je – a takvih situacija imate svaki u boga dan – na obilježavanju obljetnice tuzlanskog ogranka SDA Izetbegović junior govorio o pokušaju prekompozicije vlasti. Pokušaj izbacivanja iz vlasti njegove partije je, veli, opasan proces. Jer, pita se on, tko će, izbace li SDA iz vlasti, tamo još ostati. I, dakako, odgovara na način koji nacionalšovinistima i pristaje – ostati će, veli, sljedbenici Josipa Broza, Franje Tuđmana i Radovana Karadžića. A to nije dobro.. I taj bi čovjek, k’o biva, trebao biti motor pokretač BiH na putu prema zajednici evropskih naroda. Smiješno. Čovjek koji, zamislite, stavlja znak jednakosti između Tita, osobe dakle koja je priznata kao dio antihitlerovske i antifašističke koalicije – i kojoj, među inim, pripada i povijesna zasluga za priznavanje Muslimana kao naroda – i nacionalšoviniste koji zbog genocida u Srebrenici nad tim istim narodom danas polaže račun u Hagu. A isti znak jednakosti ne stavlja između svoga babe i Tuđmana koji tako neodoljivo, barem što se ideologije tiče, asociraju na sijamske blizance.
Svoju evropsku „zeleno-transferzalnu orijentaciju“, međutim, ovaj potomak oca „Islamske deklaracije“ pokazuje i na druge, krajnje čudne načine. I to, nije u pitanju nesmotreno izlijetanje nego višekratno ponavljanje jedne te iste teze. Ali, to nije i najgore. Malo se tko u ovoj zemlji, ako dobro upratih, zbog svega toga posebno sekira. Očekivao sam, recimo, da bi, ono na što se odlučih danas osobno, ovom političkom radikalu mogao u brk skresati drugi – netko od, primjerice, uglednih intelektualaca Bošnjaka. Nažalost, izuzme li se jedan sarajevski novinar – nigdje nikoga. O čemu se, zapravo, radi? O, najjednostavnije, upornom guranju ove zemlje tamo gdje joj ni po kojem kriteriju nije mjesto. Tijekom posjete Turskoj, negdje sredinom veljače, Izetbegović junior izjavi kako, eto, turski premijer „Tayyip Erdoğan ne pripada samo Turcima“ nego je, k’o biva, „naš zajednički lider“. Nije moguće. Zar je takvu izjavu moguće čuti iz usta čovjeka sa samog državnog vrha – i to političara koji potiče iz najbrojnijeg naroda u višenacionalnoj i konfliktima, etničkim i konfesionalnim, nabijenoj državi. Ma, možda se čovjek zaletio. I možda nije mislio to što je rekao. Jes’ vraga. Ako je u to kao mogućnost tko i povjerovao, Izetbegović se osobno, i to u najmanje dva navrata, pobrinuo da ga razuvjeri. Prvi je put to učinio nepuni mjesec dana nakon svoje turske odiseje. Na svečanosti otvaranja novinske agencije „Anadolija“ junior je zborio o bratskim odnosima BiH i Turske koji su „zasnovani na zajedničkoj historiji, kulturi i tradiciji“ i koji proizlaze iz činjenice da ove dvije zemlje imaju „zajedničku prošlost i, ako bog da, zajedničku budućnost“. Prije samo mjesec dana, potom, junior je pred licem javnosti, domaće i svjetske, napravio paralelu koju svariti teško mogu i maloumni. Optuživši susjede, Srbiju i Hrvatsku, za agresiju, i pomoć, političku i financijsku, koju svojim sunarodnicima ovdje pružaju nakon rata, prvi čovjek kolektivnog šefa se nije libio apostrofirati kako se i o bosanskim muslimanima, i to po istom povijesnom pravu, ima tko brinuti. Erdogan je, veli on, „globalni muslimanski lider, on zastupa stavove, on artikulira interese i izgovara riječi koje su na ponos mnogim muslimanima i mnogim Bošnjacima.“
Ni na kraj mi pameti, raščistimo u startu, nije sporiti prijateljske odnose s Turskom. Potpuno suprotno – oni su neupitni i za BiH korisni. Istina je da sam, ako me se pita, osobno puno skloniji Turskoj koja baštini filozofiju Ataturka nego ovoj koja uništava i svaki trag sjećanja na njega. Istina je, ne sporim, da su i jedna i druga izraz volje turskog naroda – i da ih takve, pa sviđale mi se ili ne, treba i poštivati. Ali, istina je da ovoj zemlji nikad i ništa dobro nisu donosili nikakvi „globalni“, lideri izvan ove zemlje, posebice ako u njoj izazivaju asocijacije koje proizvode društvene konflikte – pa zvali se oni Tuđman, Milošević, Erdogan ili kako god drugačije. Istina je, potom, da ozbiljnu teorijsku kritiku ne mogu izdržati ni uprošćavanja koja prakticira prvi čovjek bh. predsjedništva. Potpuno suprotno. Nitko ozbiljan, naime, ne može sporiti da su bh. Hrvati i Srbi dijelovi dvaju naroda koji su, koliko jučer, kao cjelina živjeli u istoj državi. I da su danas, stjecajem historijskih okolnosti, od njih razdvojeni državnim međama. Sporiti im, prema tome, pravo na intezivne veze s njima i danas ravno je tragediji. Ali, ruku na srce, i štetno za BiH kao državu i društvo u cjelini. Ta vrsta paralela, međutim, potpuno je neutemeljena želi li se u vezu dovesti bh. Bošnjake – pa i muslimane kao religijsku skupinu – s Turcima. Jer to, onda, implicira i logiku da su Bošnjaci etnogenetski ustvari Turci. A to je teorijski apsurd kojeg pod znak pitanja dovesti ne može nitko tko se poviješću ozbiljno bavio barem sedam dana. Povijesna je istina, hoću reći, potpuno suprotna – Bošnjaci su autohton narod koji ovdje, baš kao Hrvati i Srbi, bilo kao religijske grupe, bilo kao etnije – živi stoljećima. I koji, sukladno tome, „zajedničku prošlost“, zasnovanu na „zajedničkoj historiji, kulturi i tradiciji“, nikada nije dijelio s Turcima
nego s narodima s kojima je, na prostoru zajedničkog obitavanja, dijelio zajedničku sudbinu. A to su, da ne bude dvojbi, Hrvati i Srbi prije svih – i svi ostali dakako – i to ne bilo koji nego ovi bosanski i hercegovački. Za razliku od njih, pak, Osmanlije s ovim prostorom imaju veze tek kao "osvajači" – poput mnogih drugih koji ovuda prođoše. I zbog čega nikome pametnu na um ne pade da se s njima identificira.Glorifikacije, da zaključim, kojima je sklon prvi čovjek bh. predsjedništva od koristi ne mogu biti baš nikome – ni narodu u čije ime, tobože, nastupa, ni državi kojom kormilari na način koji je može samo dodatno gurati u ambis. Umjesto toga, pametnije bi mu bilo da pročita nešto i od umnijih. Preporučam mu misao dekana sarajevskog Fakulteta političkih nauka. Govoreći o političkom avanturizmu među Bošnjacima ugledni profesor nedavno upozori kako oni moraju shvatiti da „BiH nije metafizička činjenica. Kako se stekla, može se i izgubiti. Država se mora svakodnevno čuvati i graditi.. Na bošnjačkoj strani vidim jedan nedostatak svijesti o odgovornosti za tu državu.” Bude li se postupalo drugačije – na način, recimo, kojeg prakticira Izetbegović – sve širi će biti prostor onima koji, kao Dodik, ovoj zemlji sve intenzivnije niječu i povijesno i svako drugo pravo na postojanje. A, ruku na srce, i ona sama će zapadati u sve bezizlaznijie muke.
http://www.depo.ba/_blog/?p=1882
Re: Neo-Osmanizam
14.10.2012
'Tajne službe morale bi znati da je i serija o Sulejmanu uvod u nova turska osvajanja':
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/t ... 16715.html
30.10.2012
Enver Imamović: Ajvaz-dedo je most koji povezuje Bosnu i Tursku
http://www.aa.com.tr/ba/vijesti/95062-- ... kom-jeziku
04.11.2012
Turska kompanija zaintersovana za FAP:
http://sandzakpress.net/turska-kompanij ... ana-za-fap
06.11.2012
Turski investitori posjetili Sandžak:
http://sandzakpress.net/turski-investit ... li-sandzak
'Tajne službe morale bi znati da je i serija o Sulejmanu uvod u nova turska osvajanja':
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/t ... 16715.html
30.10.2012
Enver Imamović: Ajvaz-dedo je most koji povezuje Bosnu i Tursku
http://www.aa.com.tr/ba/vijesti/95062-- ... kom-jeziku
04.11.2012
Turska kompanija zaintersovana za FAP:
http://sandzakpress.net/turska-kompanij ... ana-za-fap
06.11.2012
Turski investitori posjetili Sandžak:
http://sandzakpress.net/turski-investit ... li-sandzak
Re: Neo-Osmanizam
05.11.2012
Izraelski list "The Jerusalem Post" donio je tekst posvećen međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja stoljeća od Prvog balkanskog rata u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu kojoj su prisustvovali srbijanski i izraelski profesori, a tretirane su prilike u Bosni i Hercegovini, kao i uloga Turske na Balkanu. Tekst je objavljen pod naslovom: "Priča o dva vilajeta". Konferencija je održana pod pokroviteljstvom lipljanskog episkopa Jovana Ćulibrka, koji je u Srbiji poznat kao "padobranac u mantiji". Inače, riječ je o podoficiru i rezervisti 63. padobranske brigade iz Niša koji je postao episkop. Kako navode autori u "The Jerusalem Post", na konferenciji je istaknuto da su za "Balkan i za Srednji istok najbolja vremena davno prošla", a da su "najgora vremena blizu ili dolaze".
Prof. Martin van Creveld sa Univerziteta u Tel Avivu održao znakovit govor.
"Srbija ne treba više ulagati u teške ratne avione nego u visokomobilne vojne jedinice koji se lako i brzo mogu kretati na teškom i zahtjevnom terenu na Balkanu, gdje se najviše vode kopneni ratovi”, rekao je van Creveld.
Povod za održavanje konferencije bio je, kako je istaknuto, poraz Osmanskog carstva u Balkanskim ratovima 1912. godine kada je "teritorij Turske" značajno smanjen.
"Turska se nikada više nije vratila na Balkan, dok su druge snage na Srednjem istoku donijele svoje interpretacije islama u zemlje Balkana", konstatirano je.
Učesnici su, nadalje, naglasili kako se već od 90-tih godina prošlog stoljeća većina muslimana u bivšoj Jugoslaviji okrenula Turskoj kao zaštitniku.
"Neki su se okrenuli Saudijskoj Arabiji, koja zagovara vehabizam, a neki čak i Iranu. Postoje snažne veze između Hezbolaha i frakcija u BiH", apostrofirali su učesnici konferencije.
Profesori Darko Tanasković i Sergej Trifković iz Beograda govorili su o “rastu Turske na globalnom planu, srednjem istoku i Balkanu”. Konstatirano je da postoje dva temeljna principa vanjske politike Turske koje je utemeljio ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu. Prema učesnicima konferencije, ti principi se odnose na neosmanizam, odnosno obnovu utjecaja Turske na područjima gdje su nekada vladale Osmanlije, kao i princip nule sukoba sa komšijama.
"Oba principa su doživjela poraz u slučaju Izraela, na Balkanu i sada u Siriji", istaknuto je na konferenciji, prenio je "The Jerusalem Post".
"The Jerusalem Post" je nedavno objavio i kontraverzni tekst u kojem tvrdi da je Balkan je postao još jedan front u izraelskom ratu protiv terorista, pošto elementi Al Kaide i Hezbolaha u ovoj regiji navodno dobivaju sve više na značaju, zahvaljujući financijskoj potpori iz Saudijske Arabije i Irana. Riječ je o tekstu koji je potpisao analitičar Gordon Bardos u kojem se tvrdi da simpatizera i sljedbenika radikalnog islama ima u najvišim vrhovima vlasti u BiH.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/97074- ... -i-turskoj
CbgptlrpDA4
Izraelski list "The Jerusalem Post" donio je tekst posvećen međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja stoljeća od Prvog balkanskog rata u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu kojoj su prisustvovali srbijanski i izraelski profesori, a tretirane su prilike u Bosni i Hercegovini, kao i uloga Turske na Balkanu. Tekst je objavljen pod naslovom: "Priča o dva vilajeta". Konferencija je održana pod pokroviteljstvom lipljanskog episkopa Jovana Ćulibrka, koji je u Srbiji poznat kao "padobranac u mantiji". Inače, riječ je o podoficiru i rezervisti 63. padobranske brigade iz Niša koji je postao episkop. Kako navode autori u "The Jerusalem Post", na konferenciji je istaknuto da su za "Balkan i za Srednji istok najbolja vremena davno prošla", a da su "najgora vremena blizu ili dolaze".
Prof. Martin van Creveld sa Univerziteta u Tel Avivu održao znakovit govor.
"Srbija ne treba više ulagati u teške ratne avione nego u visokomobilne vojne jedinice koji se lako i brzo mogu kretati na teškom i zahtjevnom terenu na Balkanu, gdje se najviše vode kopneni ratovi”, rekao je van Creveld.
Povod za održavanje konferencije bio je, kako je istaknuto, poraz Osmanskog carstva u Balkanskim ratovima 1912. godine kada je "teritorij Turske" značajno smanjen.
"Turska se nikada više nije vratila na Balkan, dok su druge snage na Srednjem istoku donijele svoje interpretacije islama u zemlje Balkana", konstatirano je.
Učesnici su, nadalje, naglasili kako se već od 90-tih godina prošlog stoljeća većina muslimana u bivšoj Jugoslaviji okrenula Turskoj kao zaštitniku.
"Neki su se okrenuli Saudijskoj Arabiji, koja zagovara vehabizam, a neki čak i Iranu. Postoje snažne veze između Hezbolaha i frakcija u BiH", apostrofirali su učesnici konferencije.
Profesori Darko Tanasković i Sergej Trifković iz Beograda govorili su o “rastu Turske na globalnom planu, srednjem istoku i Balkanu”. Konstatirano je da postoje dva temeljna principa vanjske politike Turske koje je utemeljio ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu. Prema učesnicima konferencije, ti principi se odnose na neosmanizam, odnosno obnovu utjecaja Turske na područjima gdje su nekada vladale Osmanlije, kao i princip nule sukoba sa komšijama.
"Oba principa su doživjela poraz u slučaju Izraela, na Balkanu i sada u Siriji", istaknuto je na konferenciji, prenio je "The Jerusalem Post".
"The Jerusalem Post" je nedavno objavio i kontraverzni tekst u kojem tvrdi da je Balkan je postao još jedan front u izraelskom ratu protiv terorista, pošto elementi Al Kaide i Hezbolaha u ovoj regiji navodno dobivaju sve više na značaju, zahvaljujući financijskoj potpori iz Saudijske Arabije i Irana. Riječ je o tekstu koji je potpisao analitičar Gordon Bardos u kojem se tvrdi da simpatizera i sljedbenika radikalnog islama ima u najvišim vrhovima vlasti u BiH.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/97074- ... -i-turskoj
CbgptlrpDA4
Re: Neo-Osmanizam
Bosnjaci se ne guraju u narucje Turaka vec pruzaju ruku prijateljstva i bratstva izmedju dva muslimanska i evropska naroda.
To sto se oni nadaju pomoci Rusa koji i svoj narod pljackaju to je vec druga prica,Turci imaju priliku da izmijene historiju a tu priliku su prosli put nisu iskoristili
To sto se oni nadaju pomoci Rusa koji i svoj narod pljackaju to je vec druga prica,Turci imaju priliku da izmijene historiju a tu priliku su prosli put nisu iskoristili
Re: Neo-Osmanizam
10 Novembar 2012
Turska finansijska linija za pokretanje proizvodnje, poljoprivredu i otvaranje novih radnih mjesta, u ukupnom iznosu od 100 miliona eura, vraća nadu povratnicima u Bosni i Hercegovini da mogu živjeti od svog rada. Kredit koji povratnici mogu dobiti po izuzetno povoljnim uslovima i kamatnoj stopi od 0 posto realiziraju BBI banka i Turkish Ziraat banka.
Petočlana porodica Muharemović iz naselja Đugum u Konjević polju (opština Bratunac) prvi je korisnik turskog kredita. Osman i Hatidža Muharemović su se, nakon ratnog izbjeglištva u Tuzli, 2000. godine vratili u Đugum i odlučili tu ostati. Dobili su troje djece, obnovili srušenu kuću i nabavili jednu kravu. Danas Muharemovići imaju veliku farmu sa 20 krava. Ekipi agencije Anadolija ispričali su da lijepo žive od proizvodnje mlijeka i uzgajanja povrća, a kad su se iz Tuzle prije 12 godina vratili kući niko nije vjerovao da će uspjeti. Posao su započeli sa jednom kravom, potom su na kredit uzeli drugu, a onda su od UN-ovog programa za razvoj (UNDP) dobili još deset grla.
"UNDP je imao projekat razvoja sektora mljekarstva 2005. godine. Aplicirali smo na projekat, a kako smo imali iskustva sa proizvodnjom mlijeka i farmama, dobili smo 10 muznih grla i otkupnu stanicu. Potom sam organizovao komšije u sistemski otkup i od te godine imamo organizovanu proizvodnju mlijeka", pojasnio je Osman Muharemović. Njegova otkupna stanica godišnje skupi preko 200.000 litara mlijeka koje se prodaje mljekari u Gradačcu.
Turska kreditna linija ukazala se kao odlična prilika za unaprijeđenje proizvodnje. Dok je Osman radio, Hatidža je išla na prezentacije i seminare u Bratunac o načinu aplikacije za kredit.
"Kada je došlo vrijeme da pokrijemo štalu, nismo imali sredstava. Onda nas je koordinator BBI banke pozvao na predavanje za tu kreditnu liniju. Otišla sam i prijavila se za kredit i tako smo postali prvi korisnici kredita. Dobro nam je došlo da završimo farmu i da nam bude bolje i lakše", kazala je Hatidža za Anadoliju. Ona je dodala da im je ovom linijom odobreno 15.000 konvertibilnih maraka, te da će sav novac utrošiti u završetak farme.
"Kredit će nam pomoći koliko i sav naš rad i trud. On ne vrijedi ništa ako ga ne prate finansije i ulaganja, jer se ne možemo razvijati i biti konkurentni na tržištu. Jedini način da napredujemo i razvijamo se je putem kredita koji je stvarno povoljan", kazao je Osman.
Od sredstava koje su dobili Muharemovići su pokrili štalu. Osman je istakao da je to bila velika pomoć i pojasnio da je turski kredit kruna na sve što su do sada radili. Otkupna stanica će se preseliti u štalu, što će Muharemovićima uveliko olakšati posao.
"Da smo od rodbine uzimali, ne bi dobili novac po povoljnijim uslovima. Velika je ovo pomoć za nas povratnike. Pojednostavljena procedura pri apliciranju i brza obrada predmeta olakšali su nam uveliko put, tako da smo kredit dobili za sedam dana. Poljoprivreda ne može čekati, sredstva treba konstantno ulagati", naglasio je Osman Muharemović dodavši da će ovim kreditom osavremeniti objekat, proizvodnju povećati za 20 posto, što "samo govori koliko smo unaprijeđeni ovim kreditom".
Na farmi radi cijela porodica, Osman, Hatidža i njihovo troje malodobno djece, jer kako tvrdi Osman "ovo je porodični posao i tradicija". On je istakao kako je ova farma sasvim dovoljna za njih, te da se od nje ne mogu obogatiti, ali mogu bogato živjeti.
"Proizvodimo za sebe meso, mlijeko i mliječne proizvode, zaradi se potrošačka korpa na mjesečnom nivou i zadovoljni smo", kazali su Muharemovići uglas novinaru Anadolije.
Na farmi se ustaje ujutro u 5:30. Tad Hatidža sa svojim mužem ide u štalu gdje muzu i hrane krave, što traje oko dva sata. Nakon toga idu u otkupnu stanicu, zaprimaju mlijeko, a potom u kući uživaju u ispijanju kafe.
"Preko dana čistimo štalu, pripremamo stoki hranu, a popodne djeca dolaze iz škole i pomažu nam u poslu. Oni obavljaju sitnije poslove, ali su nam velika pomoć", rekla je Hatidža i dodala da pored farme imaju i dva plastenika u kojima proizvode razno povrće za svoje potrebe, ali nešto uspiju da prodaju i komšiluku.
Muharemovići iz Đuguma su dokazali da povratnici mogu živjeti od svog rada. Njihova priča može poslužiti kao primjer svima koji još ne znaju kako da se zaposle i zarade. Turska kreditna linija je šansa za sve.
Vlada Republike Turske odobrila je Bosni i Hercegovini kredit u iznosu 100 miliona eura na period od 10 godina za finansiranje manjinskog održivog povratka. Kredit će u cjelosti biti plasiran u jednakim omjerima putem BBI banke i Turkish Ziraat banke povratnicima koji se bave stočarstvom, poljoprivredom i turizmom.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/98728- ... atak-u-bih
Turska finansijska linija za pokretanje proizvodnje, poljoprivredu i otvaranje novih radnih mjesta, u ukupnom iznosu od 100 miliona eura, vraća nadu povratnicima u Bosni i Hercegovini da mogu živjeti od svog rada. Kredit koji povratnici mogu dobiti po izuzetno povoljnim uslovima i kamatnoj stopi od 0 posto realiziraju BBI banka i Turkish Ziraat banka.
Petočlana porodica Muharemović iz naselja Đugum u Konjević polju (opština Bratunac) prvi je korisnik turskog kredita. Osman i Hatidža Muharemović su se, nakon ratnog izbjeglištva u Tuzli, 2000. godine vratili u Đugum i odlučili tu ostati. Dobili su troje djece, obnovili srušenu kuću i nabavili jednu kravu. Danas Muharemovići imaju veliku farmu sa 20 krava. Ekipi agencije Anadolija ispričali su da lijepo žive od proizvodnje mlijeka i uzgajanja povrća, a kad su se iz Tuzle prije 12 godina vratili kući niko nije vjerovao da će uspjeti. Posao su započeli sa jednom kravom, potom su na kredit uzeli drugu, a onda su od UN-ovog programa za razvoj (UNDP) dobili još deset grla.
"UNDP je imao projekat razvoja sektora mljekarstva 2005. godine. Aplicirali smo na projekat, a kako smo imali iskustva sa proizvodnjom mlijeka i farmama, dobili smo 10 muznih grla i otkupnu stanicu. Potom sam organizovao komšije u sistemski otkup i od te godine imamo organizovanu proizvodnju mlijeka", pojasnio je Osman Muharemović. Njegova otkupna stanica godišnje skupi preko 200.000 litara mlijeka koje se prodaje mljekari u Gradačcu.
Turska kreditna linija ukazala se kao odlična prilika za unaprijeđenje proizvodnje. Dok je Osman radio, Hatidža je išla na prezentacije i seminare u Bratunac o načinu aplikacije za kredit.
"Kada je došlo vrijeme da pokrijemo štalu, nismo imali sredstava. Onda nas je koordinator BBI banke pozvao na predavanje za tu kreditnu liniju. Otišla sam i prijavila se za kredit i tako smo postali prvi korisnici kredita. Dobro nam je došlo da završimo farmu i da nam bude bolje i lakše", kazala je Hatidža za Anadoliju. Ona je dodala da im je ovom linijom odobreno 15.000 konvertibilnih maraka, te da će sav novac utrošiti u završetak farme.
"Kredit će nam pomoći koliko i sav naš rad i trud. On ne vrijedi ništa ako ga ne prate finansije i ulaganja, jer se ne možemo razvijati i biti konkurentni na tržištu. Jedini način da napredujemo i razvijamo se je putem kredita koji je stvarno povoljan", kazao je Osman.
Od sredstava koje su dobili Muharemovići su pokrili štalu. Osman je istakao da je to bila velika pomoć i pojasnio da je turski kredit kruna na sve što su do sada radili. Otkupna stanica će se preseliti u štalu, što će Muharemovićima uveliko olakšati posao.
"Da smo od rodbine uzimali, ne bi dobili novac po povoljnijim uslovima. Velika je ovo pomoć za nas povratnike. Pojednostavljena procedura pri apliciranju i brza obrada predmeta olakšali su nam uveliko put, tako da smo kredit dobili za sedam dana. Poljoprivreda ne može čekati, sredstva treba konstantno ulagati", naglasio je Osman Muharemović dodavši da će ovim kreditom osavremeniti objekat, proizvodnju povećati za 20 posto, što "samo govori koliko smo unaprijeđeni ovim kreditom".
Na farmi radi cijela porodica, Osman, Hatidža i njihovo troje malodobno djece, jer kako tvrdi Osman "ovo je porodični posao i tradicija". On je istakao kako je ova farma sasvim dovoljna za njih, te da se od nje ne mogu obogatiti, ali mogu bogato živjeti.
"Proizvodimo za sebe meso, mlijeko i mliječne proizvode, zaradi se potrošačka korpa na mjesečnom nivou i zadovoljni smo", kazali su Muharemovići uglas novinaru Anadolije.
Na farmi se ustaje ujutro u 5:30. Tad Hatidža sa svojim mužem ide u štalu gdje muzu i hrane krave, što traje oko dva sata. Nakon toga idu u otkupnu stanicu, zaprimaju mlijeko, a potom u kući uživaju u ispijanju kafe.
"Preko dana čistimo štalu, pripremamo stoki hranu, a popodne djeca dolaze iz škole i pomažu nam u poslu. Oni obavljaju sitnije poslove, ali su nam velika pomoć", rekla je Hatidža i dodala da pored farme imaju i dva plastenika u kojima proizvode razno povrće za svoje potrebe, ali nešto uspiju da prodaju i komšiluku.
Muharemovići iz Đuguma su dokazali da povratnici mogu živjeti od svog rada. Njihova priča može poslužiti kao primjer svima koji još ne znaju kako da se zaposle i zarade. Turska kreditna linija je šansa za sve.
Vlada Republike Turske odobrila je Bosni i Hercegovini kredit u iznosu 100 miliona eura na period od 10 godina za finansiranje manjinskog održivog povratka. Kredit će u cjelosti biti plasiran u jednakim omjerima putem BBI banke i Turkish Ziraat banke povratnicima koji se bave stočarstvom, poljoprivredom i turizmom.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/98728- ... atak-u-bih
Re: Neo-Osmanizam
Bakir veceras na face tv u govori da narod ne aplicira koliko bi mogao za kredite. Kaze da je iskoristeno tek 20 % sredstava, tj. 40 od 200 miliona KM.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!
Re: Neo-Osmanizam
Sultan Mehmed Fatih najznačajnija ličnost za historiju Bošnjaka
10.11.2012
Novi roman bh. književnika Isnama Taljića "Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke - Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni" naišao je na nezapamćeno zanimanje u BiH, ali i inozemstvu. Iako je objavljen tek prije mjesec i po, roman je do sada doživio čak 11 promocija i već je rasprodat prvi tiraž. U intervjuu za "Dnevni avaz" Isnam Taljić pojasnio je šta ga je ponukalo da se upusti u pisanje o ovako zahtjevnoj temi.
- Muslimanski učenjaci saglasni su da je sultan Fatih najavljen vjerodostojnim hadisom o osvojenju Carigrada i da je to potvrđeno događajem u budućnosti. Na tu veličinu nadovezuje se sudbinska povezanost opstanka Bosne i Bošnjaka sa životom sultana Fatiha. Također, sultan Fatih izrazito je omiljen među Bošnjacima, ali nam je ta ljubav vremenom postala više instinktivna nego što se o njemu zaista zna. U nedostatku pisanih tragova koji bi bili tačni, sjećanje među Bošnjacima na njega sačuvano je brojnim legendama. Legende su, pak, izmišljene. Nažalost, u primjeru sultana Fatiha ništa nije bolje ni s podacima kojima se manipulira kao historijskim - kaže Taljić.
Na knjizi ste radili četiri godine. Upustili ste se u obračun s brojnim proturječnostima, neistinama i nametnutim predrasudama vezanim uz lik sultana Fatiha. Možete li ukazati na njih, na cilj kojim su se vodili kreatori neistine o sultanu Fatihu?
- Sultan Fatih bio je i ostao trn u oku zapadnog svijeta. S toliko ostrašćene mržnje nije pisano ni o jednoj drugoj muslimanskoj ličnosti. Navodi se da je uzrok to što je osvojio Carigrad, prijestonicu Istočnog Rimskog carstva, a iz toga proističu mnogobrojne posljedice koje su umnogome promijenile svijet. Da apsurd bude potpuniji, i dalje mu se ne oprašta ni to što, zapravo, nije srušio tada trošnu crkvu Aja Sofiju. Osvjedočeno je, pak, da je lakše uzgajati mržnju nego biti zahvalan. To je već i literarna činjenica, a moj pristup ovoj temi bio je književni. Međutim, postaje sve izvjesnije da će se historija životom sultana Fatiha baviti još dugo - savremena Turska počinje se otvarati i iznutra, a to treba značiti i da će se historija pisati i na osnovu autentičnih dokumenata koji su tamo sačuvani o životu sultana Fatiha, a ne samo o osvojenju Carigrada. Moj roman pokazuje da je, i sistematičnim istraživanjem i iščitavanjem kršćanskih izvora, moguće steći i drukčiju sliku o sultanu Fatihu. Parafrazirat ću maksimu: Oni žele svojim ustima utrnuti svjetlo Istine, a Bog će učiniti to svjetlo vidljivim, makar to mnogima ne bilo po volji.
Tvrdite da je sultan Fatih najznačajnija ličnost za historiju Bošnjaka i same Bosne. Na čemu temeljite takve tvrdnje?
- Od njega nema ni općenito značajnije ličnosti koja je boravila na teritoriji Bosne u njenoj dugoj historiji. Ne postoji ni značajnija ličnost za Bosnu i Bošnjake. U to vrijeme privođeni su kraju krajnje surovi križarski ratovi na konačnom istrebljenju Bošnjaka. Da sultan Fatih nije došao kad je došao, nestalo bi i Bosne i Bošnjaka. Jer, upravo u to vrijeme križari su završavali s posljednjim muslimanima na Pirinejskom poluostrvu. Od moćnog Endelusa/Andaluzije ostalo je samo takvo ime maloj pokrajini. I ovdje bi ostala rijeka Bosna, ali i ona s drugim imenom, baš kao što su na naše oči nestala imena gradova u manjem entitetu. Cilj je bio - i, evo, ostao - uništiti i sve što podsjeća na Bosnu i Bošnjake.
Koliko je puta sultan Fatih bio u Bosni?
- Bio je dva puta kao sultan. Prvi put je kao sultan došao 1463. godine. I, suprotno razvikanom mišljenju, nije vodio nijednu bitku u Bosni. Niti ima istine u tome da je došao s 250 ili sa 300 hiljada vojnika. S njim je tada, računajući i sve što ide uz vojsku, bilo najviše 30 hiljada ljudi. To potvrđuju i kršćanski izvori. Drugi put je došao već sljedeće godine, povodom stravičnih zločina koje su, nakon prodora iz Ugarske, kršćani počinili u Jajcu u decembru 1463., kad su poklali sve koje su zatekli u džamiji na džumi, i preuzeli grad. I, kada je započeo novu opsadu Jajca, sultanu Fatihu stigne vijest da je ugarski kralj Matija Korvin ponovo udario, tada na Zvornik, pa sultan Fatih prebacuje vojsku na sjeveroistok Bosne, jer je Jajce ionako bilo opkoljeno, usred Bosne. Zvornik je tada odbranjen.
Zanimljiv je i neobičan prvi dio naslova Vašeg romana. Koja je njegova simbolika?
- Ona proističe iz temeljne ideje starih Hazara, a simbolizirana je bila zlatnom jabukom na koplju iznad vladarevog šatora. Ta jabuka bila je izrađena od crvenog zlata...
Zanimljivo je da je naslovna strana Vaše knjige ilustrirana portretom sultana Fatiha koji može odgovarati vremenu kad je on boravio u Bosni. Međutim, ostali portreti predstavljaju ga, uglavnom, kao starca. Je li takvo predstavljanje sultana Fatiha još jedna od mnogobrojnih podvala o njemu?
- Za tih pohoda po Bosni sultan je imao 31-32 godine. Mogao je upravo tako izgledati. On, ne samo da se razumio u slikarstvo, već se njim i bavio. Na dvoru su ga portretirali najbolji kršćanski slikari tog vremena i nevjerovatno je da bi najmoćnijeg vladara tadašnjeg svijeta predstavili kao onemoćalog starca, kakav je na slikama koje nam se prezentiraju. To je jedna od mnogobrojnih podvala. Jer, sultan Fatih nije ni ostario - otišao je s ovog svijeta s 49 godina.
Tokom pripremanja knjige došli ste i do dokumenata koji su, inače, nedostupni široj javnosti. Šta ste iz njih saznali?
- Mnogo. Da se, naprimjer, zadržimo na džamiji u Sarajevu koja je, vremenom, nazvana Carevom. Originalni dokument ne ostavlja sumnje da je ta džamija završena 1457. godine. Podatak je i, inače, bio sasvim javan. Kada sam počeo pisati roman, prije više od četiri godine, mogao se naći na mnogo mjesta i na internetu. Sada na internetu stoji da je ova džamija završena 1462. godine!?! Ali, čak je i tako na godinu prije nego što je u Bosnu došao sultan Fatih, za kojeg se tvrdi da je ovamo donio islam. Tako se davna prošlost Bosne i dalje, i ovih godina, monstruozno prekraja.
U knjizi navodite da je sultan Fatih osnažio islam u Bosni, ali i da je u njegovo vrijeme vladala tolerancija prema ostalim vjerama. Može li se reći da je sultan Fatih rodonačelnik multireligioznosti i multikulturalnosti na kojima stoljećima bivstvuje BiH?
- Upravo tako. Ahdnama je katolicima omogućila ne samo da ne bježe od zaslužene osvete, nego im je dala sva prava. Počeli su se doseljavati i Jevreji koji su morali pobjeći pred kršćanima iz Endelusa. Uslijedilo je i naseljavanje pravoslavnih. Za razliku od Bošnjaka, svi ostali su oslobođeni vojske i odlaska u ratove, pa ih je sljedovao porez. On je, kako to danas ističu u Srbiji, bio manji nego u sadašnjem tzv. manjem entitetu ili u današnjoj Srbiji. I nije samo u Bosni uspostavio te multiprincipe. Godine 1453., kada je pravoslavnim omogućio obnavljanje njihove crkve, patrijarhu Genadiju izdao je, također, čuvenu Ahdnamu o pravima i slobodama. Jednako je tada postupio i prema Jevrejskoj zajednici te Ermenskoj crkvi u Istanbulu.
S obzirom na to da je, kako to izgleda, sudbina Bosne i Hercegovine i Bošnjaka Vaša preokupacija, kako vidite budućnost ove zemlje i Vaših sunarodnjaka?
- Da nije ovakav nevakat, kudikamo bi bilo nagodnije i lagodnije ispisivati umjetnost radi same umjetnosti. Legendaran je san sultana Fatiha pri dolasku u Bosnu i on se potvrđivao kroz vrijeme. U njemu se kaže da je Bosna osuđena na nepravdu i da u njoj nikad nije bilo, niti će biti pravde. Ali, taj san govori o Bosni i kao izrazito bogatoj zemlji i Bošnjacima kao o najpredanijim vjernicima i najhrabrijim ratnicima. Uz sav sadašnji pesimizam, važnija je oporuka riječi sultana Fatiha za koju se pouzdano zna da je to izrekao u Bosni 1463. godine: "Ova zemlja Bosna trajat će do Kraja svijeta!" Ako Bog da, pa da tako i bude, bilo to kome pravo ili ne. Prijateljima na veliku radost, dušmanima na još veću žalost.
Je li Vaš roman neka vrsta opomene Bošnjacima koja je dobrodošla i pred predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini?
- Roman sam pisao i zato što je previše sličnosti između položaja Bosne i Bošnjaka prije 550-600 godina i ovoga stanja sada - opet treba uništiti sve što podsjeća na Bosnu i Bošnjake. Zato valja, napokon, izvući pouke iz prošlosti kako se ona ne bi nemilosrdno ponavljala. Predstojeći popis je vrlo ozbiljan test u "statističkom preživljavanju" Bošnjaka, čime će se utvrditi i to do koje su faze dogurali Bošnjaci u vlastitom nestajanju i hoće li načiniti zaokret.
Zanimljivo je da je nekoliko značajnih osoba u BiH, nakon čitanja Vašeg romana, svojim novorođenim sinovima dalo ime Fatih. Smatrate li da bi ime najvećeg među sultanima trebalo popularizirati u BiH?
- Lijepo je da sinovi Bosne nose to ime kao i dužnu uspomenu na sultana Fatiha, pogotovo što je ono zatureno. Osim rijetkih izuzetaka, ni autoškola ili neki trg ili sokak, niti bošnjačke institucije ne nose njegovo ime!? Više se cijeni po svijetu, a i katolici iz Bosne po Ahdnami, nego što Bošnjaci trebaju držati do njega. A to ime ima i izrazito lijepo značenje. Izvedeno je iz istog korijena kao Fatiha. Fatiha znači - ona koja otvara, kojom se otvara Kur'an. Fatih je onaj koji je otvarao vrata novih vizija, nove horizonte. Podvala je, dakle, i to što se Fatih prevodi kao Osvajač ili kao Silni.
Tvrdite i to da Isa-beg Ishaković nije osnivač Sarajeva?
- Ništa ja ne tvrdim. Odavno je sve utvrđeno, samo je "sklanjano od očiju" da bi bilo izbrisano iz povijesnog pamćenja. Dakle, Isa-beg (a čak i da je bio Ishak-begov sin, nikako nije mogao biti Ishaković kad je elementarno da muslimani nisu imali prezimena na takav način?!) postavljen je za beglerbega u Bosni 1454. godine i odmah je počeo graditi Hünkar-džamiju, poslije prozvanu Carevom. Zar bi se na pustom prostoru gradila džamija koja je sve do unazad nekoliko godina bila među najvećim u BiH?! Građena je zato što je, osim džamija po mahalama, šeheru trebala prostrana džamija, već zbog pravila klanjanja džume na jednom mjestu onda kad to nije moguće na musali. Izvjesno je da je Sarajevo imalo status šehera i za njegovog prethodnika Nasuh-bega, a prvi beglerbeg Ishak-beg, koji za namjesnika u Bosni postavljen 1415. godine, prenio je svoje sjedište 1436. na prostor sadašnjeg Sarajeva i tu zasnovao grad. "Podesna" je valjda ta "mala razlika" u slovu "h" da ne bi bilo onako kako je bilo.
http://www.avaz.ba/vijesti/teme/sultan- ... ja-svijeta
10.11.2012
Novi roman bh. književnika Isnama Taljića "Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke - Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni" naišao je na nezapamćeno zanimanje u BiH, ali i inozemstvu. Iako je objavljen tek prije mjesec i po, roman je do sada doživio čak 11 promocija i već je rasprodat prvi tiraž. U intervjuu za "Dnevni avaz" Isnam Taljić pojasnio je šta ga je ponukalo da se upusti u pisanje o ovako zahtjevnoj temi.
- Muslimanski učenjaci saglasni su da je sultan Fatih najavljen vjerodostojnim hadisom o osvojenju Carigrada i da je to potvrđeno događajem u budućnosti. Na tu veličinu nadovezuje se sudbinska povezanost opstanka Bosne i Bošnjaka sa životom sultana Fatiha. Također, sultan Fatih izrazito je omiljen među Bošnjacima, ali nam je ta ljubav vremenom postala više instinktivna nego što se o njemu zaista zna. U nedostatku pisanih tragova koji bi bili tačni, sjećanje među Bošnjacima na njega sačuvano je brojnim legendama. Legende su, pak, izmišljene. Nažalost, u primjeru sultana Fatiha ništa nije bolje ni s podacima kojima se manipulira kao historijskim - kaže Taljić.
Na knjizi ste radili četiri godine. Upustili ste se u obračun s brojnim proturječnostima, neistinama i nametnutim predrasudama vezanim uz lik sultana Fatiha. Možete li ukazati na njih, na cilj kojim su se vodili kreatori neistine o sultanu Fatihu?
- Sultan Fatih bio je i ostao trn u oku zapadnog svijeta. S toliko ostrašćene mržnje nije pisano ni o jednoj drugoj muslimanskoj ličnosti. Navodi se da je uzrok to što je osvojio Carigrad, prijestonicu Istočnog Rimskog carstva, a iz toga proističu mnogobrojne posljedice koje su umnogome promijenile svijet. Da apsurd bude potpuniji, i dalje mu se ne oprašta ni to što, zapravo, nije srušio tada trošnu crkvu Aja Sofiju. Osvjedočeno je, pak, da je lakše uzgajati mržnju nego biti zahvalan. To je već i literarna činjenica, a moj pristup ovoj temi bio je književni. Međutim, postaje sve izvjesnije da će se historija životom sultana Fatiha baviti još dugo - savremena Turska počinje se otvarati i iznutra, a to treba značiti i da će se historija pisati i na osnovu autentičnih dokumenata koji su tamo sačuvani o životu sultana Fatiha, a ne samo o osvojenju Carigrada. Moj roman pokazuje da je, i sistematičnim istraživanjem i iščitavanjem kršćanskih izvora, moguće steći i drukčiju sliku o sultanu Fatihu. Parafrazirat ću maksimu: Oni žele svojim ustima utrnuti svjetlo Istine, a Bog će učiniti to svjetlo vidljivim, makar to mnogima ne bilo po volji.
Tvrdite da je sultan Fatih najznačajnija ličnost za historiju Bošnjaka i same Bosne. Na čemu temeljite takve tvrdnje?
- Od njega nema ni općenito značajnije ličnosti koja je boravila na teritoriji Bosne u njenoj dugoj historiji. Ne postoji ni značajnija ličnost za Bosnu i Bošnjake. U to vrijeme privođeni su kraju krajnje surovi križarski ratovi na konačnom istrebljenju Bošnjaka. Da sultan Fatih nije došao kad je došao, nestalo bi i Bosne i Bošnjaka. Jer, upravo u to vrijeme križari su završavali s posljednjim muslimanima na Pirinejskom poluostrvu. Od moćnog Endelusa/Andaluzije ostalo je samo takvo ime maloj pokrajini. I ovdje bi ostala rijeka Bosna, ali i ona s drugim imenom, baš kao što su na naše oči nestala imena gradova u manjem entitetu. Cilj je bio - i, evo, ostao - uništiti i sve što podsjeća na Bosnu i Bošnjake.
Koliko je puta sultan Fatih bio u Bosni?
- Bio je dva puta kao sultan. Prvi put je kao sultan došao 1463. godine. I, suprotno razvikanom mišljenju, nije vodio nijednu bitku u Bosni. Niti ima istine u tome da je došao s 250 ili sa 300 hiljada vojnika. S njim je tada, računajući i sve što ide uz vojsku, bilo najviše 30 hiljada ljudi. To potvrđuju i kršćanski izvori. Drugi put je došao već sljedeće godine, povodom stravičnih zločina koje su, nakon prodora iz Ugarske, kršćani počinili u Jajcu u decembru 1463., kad su poklali sve koje su zatekli u džamiji na džumi, i preuzeli grad. I, kada je započeo novu opsadu Jajca, sultanu Fatihu stigne vijest da je ugarski kralj Matija Korvin ponovo udario, tada na Zvornik, pa sultan Fatih prebacuje vojsku na sjeveroistok Bosne, jer je Jajce ionako bilo opkoljeno, usred Bosne. Zvornik je tada odbranjen.
Zanimljiv je i neobičan prvi dio naslova Vašeg romana. Koja je njegova simbolika?
- Ona proističe iz temeljne ideje starih Hazara, a simbolizirana je bila zlatnom jabukom na koplju iznad vladarevog šatora. Ta jabuka bila je izrađena od crvenog zlata...
Zanimljivo je da je naslovna strana Vaše knjige ilustrirana portretom sultana Fatiha koji može odgovarati vremenu kad je on boravio u Bosni. Međutim, ostali portreti predstavljaju ga, uglavnom, kao starca. Je li takvo predstavljanje sultana Fatiha još jedna od mnogobrojnih podvala o njemu?
- Za tih pohoda po Bosni sultan je imao 31-32 godine. Mogao je upravo tako izgledati. On, ne samo da se razumio u slikarstvo, već se njim i bavio. Na dvoru su ga portretirali najbolji kršćanski slikari tog vremena i nevjerovatno je da bi najmoćnijeg vladara tadašnjeg svijeta predstavili kao onemoćalog starca, kakav je na slikama koje nam se prezentiraju. To je jedna od mnogobrojnih podvala. Jer, sultan Fatih nije ni ostario - otišao je s ovog svijeta s 49 godina.
Tokom pripremanja knjige došli ste i do dokumenata koji su, inače, nedostupni široj javnosti. Šta ste iz njih saznali?
- Mnogo. Da se, naprimjer, zadržimo na džamiji u Sarajevu koja je, vremenom, nazvana Carevom. Originalni dokument ne ostavlja sumnje da je ta džamija završena 1457. godine. Podatak je i, inače, bio sasvim javan. Kada sam počeo pisati roman, prije više od četiri godine, mogao se naći na mnogo mjesta i na internetu. Sada na internetu stoji da je ova džamija završena 1462. godine!?! Ali, čak je i tako na godinu prije nego što je u Bosnu došao sultan Fatih, za kojeg se tvrdi da je ovamo donio islam. Tako se davna prošlost Bosne i dalje, i ovih godina, monstruozno prekraja.
U knjizi navodite da je sultan Fatih osnažio islam u Bosni, ali i da je u njegovo vrijeme vladala tolerancija prema ostalim vjerama. Može li se reći da je sultan Fatih rodonačelnik multireligioznosti i multikulturalnosti na kojima stoljećima bivstvuje BiH?
- Upravo tako. Ahdnama je katolicima omogućila ne samo da ne bježe od zaslužene osvete, nego im je dala sva prava. Počeli su se doseljavati i Jevreji koji su morali pobjeći pred kršćanima iz Endelusa. Uslijedilo je i naseljavanje pravoslavnih. Za razliku od Bošnjaka, svi ostali su oslobođeni vojske i odlaska u ratove, pa ih je sljedovao porez. On je, kako to danas ističu u Srbiji, bio manji nego u sadašnjem tzv. manjem entitetu ili u današnjoj Srbiji. I nije samo u Bosni uspostavio te multiprincipe. Godine 1453., kada je pravoslavnim omogućio obnavljanje njihove crkve, patrijarhu Genadiju izdao je, također, čuvenu Ahdnamu o pravima i slobodama. Jednako je tada postupio i prema Jevrejskoj zajednici te Ermenskoj crkvi u Istanbulu.
S obzirom na to da je, kako to izgleda, sudbina Bosne i Hercegovine i Bošnjaka Vaša preokupacija, kako vidite budućnost ove zemlje i Vaših sunarodnjaka?
- Da nije ovakav nevakat, kudikamo bi bilo nagodnije i lagodnije ispisivati umjetnost radi same umjetnosti. Legendaran je san sultana Fatiha pri dolasku u Bosnu i on se potvrđivao kroz vrijeme. U njemu se kaže da je Bosna osuđena na nepravdu i da u njoj nikad nije bilo, niti će biti pravde. Ali, taj san govori o Bosni i kao izrazito bogatoj zemlji i Bošnjacima kao o najpredanijim vjernicima i najhrabrijim ratnicima. Uz sav sadašnji pesimizam, važnija je oporuka riječi sultana Fatiha za koju se pouzdano zna da je to izrekao u Bosni 1463. godine: "Ova zemlja Bosna trajat će do Kraja svijeta!" Ako Bog da, pa da tako i bude, bilo to kome pravo ili ne. Prijateljima na veliku radost, dušmanima na još veću žalost.
Je li Vaš roman neka vrsta opomene Bošnjacima koja je dobrodošla i pred predstojeći popis stanovništva u Bosni i Hercegovini?
- Roman sam pisao i zato što je previše sličnosti između položaja Bosne i Bošnjaka prije 550-600 godina i ovoga stanja sada - opet treba uništiti sve što podsjeća na Bosnu i Bošnjake. Zato valja, napokon, izvući pouke iz prošlosti kako se ona ne bi nemilosrdno ponavljala. Predstojeći popis je vrlo ozbiljan test u "statističkom preživljavanju" Bošnjaka, čime će se utvrditi i to do koje su faze dogurali Bošnjaci u vlastitom nestajanju i hoće li načiniti zaokret.
Zanimljivo je da je nekoliko značajnih osoba u BiH, nakon čitanja Vašeg romana, svojim novorođenim sinovima dalo ime Fatih. Smatrate li da bi ime najvećeg među sultanima trebalo popularizirati u BiH?
- Lijepo je da sinovi Bosne nose to ime kao i dužnu uspomenu na sultana Fatiha, pogotovo što je ono zatureno. Osim rijetkih izuzetaka, ni autoškola ili neki trg ili sokak, niti bošnjačke institucije ne nose njegovo ime!? Više se cijeni po svijetu, a i katolici iz Bosne po Ahdnami, nego što Bošnjaci trebaju držati do njega. A to ime ima i izrazito lijepo značenje. Izvedeno je iz istog korijena kao Fatiha. Fatiha znači - ona koja otvara, kojom se otvara Kur'an. Fatih je onaj koji je otvarao vrata novih vizija, nove horizonte. Podvala je, dakle, i to što se Fatih prevodi kao Osvajač ili kao Silni.
Tvrdite i to da Isa-beg Ishaković nije osnivač Sarajeva?
- Ništa ja ne tvrdim. Odavno je sve utvrđeno, samo je "sklanjano od očiju" da bi bilo izbrisano iz povijesnog pamćenja. Dakle, Isa-beg (a čak i da je bio Ishak-begov sin, nikako nije mogao biti Ishaković kad je elementarno da muslimani nisu imali prezimena na takav način?!) postavljen je za beglerbega u Bosni 1454. godine i odmah je počeo graditi Hünkar-džamiju, poslije prozvanu Carevom. Zar bi se na pustom prostoru gradila džamija koja je sve do unazad nekoliko godina bila među najvećim u BiH?! Građena je zato što je, osim džamija po mahalama, šeheru trebala prostrana džamija, već zbog pravila klanjanja džume na jednom mjestu onda kad to nije moguće na musali. Izvjesno je da je Sarajevo imalo status šehera i za njegovog prethodnika Nasuh-bega, a prvi beglerbeg Ishak-beg, koji za namjesnika u Bosni postavljen 1415. godine, prenio je svoje sjedište 1436. na prostor sadašnjeg Sarajeva i tu zasnovao grad. "Podesna" je valjda ta "mala razlika" u slovu "h" da ne bi bilo onako kako je bilo.
http://www.avaz.ba/vijesti/teme/sultan- ... ja-svijeta
Re: Neo-Osmanizam
Obraćanje šejha Mehmeda Gormeza na svečanom prijemu povodom dodjele menšure reisu-l-ulemi Kavazoviću
16 Novembar 2012
Predsjednik Uprave za vjerska pitanja Republike Turske Mehmeh Gormez u svom obraćanju u Halal hotelu Bristol kazao je da je sretan i ponosan što se nalazi u Sarajevu na ovaj historijski dan. "Ova svečanost nije samo predaja nadležnosti. Ova svečanost predstavlja put nade za mir, blagostanje i stabilnost svih Bosanaca, muslimana, balkanskih zemalja i svih muslimana koji žive u Evropi. Današnja svečanost povećava nadu da smo na dobrom putu suživota u miru i blagostanju. Današnja svečanost pokazuje da bolest islamofobije u Evropi predstavlja nepotrebne strahove, sumnje i zabrinutost. Danas, osim balkanskih muslimana, i drugi se mogu radovati, jer je Rijaset IZ u BiH danas pokazao da sve vjere, kulture i civilizacije mogu na jednom mjestu živjeti u miru", poručio je Gormez.
Turski reis je rekao da je novi reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović veliki učenjak.
"Kada je trebalo, on je knjigom služio nauci i vjeri, a kada je trebalo on je i puškom svoju vjeru, narod, mir i bratstvo čuvao. On je poput Jusufa a. s., koji je iz zatvora postao vladar Egipta. Efendija Kavazović izašao je iz logora i došao na čelo Rijaseta Islamske zajednice. Danas su spomenute tri velike ličnosti koje su našu zajedničku historiju učinile besmrtnom. To su Sultan Mehmed Fatih II, koji je ostavio svoje srce prije Istanbula u Sarajevu, Gazi Husrev-beg, koji je pretvorio Sarajevo u grad nauke, civilizacije i znanja; ali i veliki lider Alija Izetbegović, koji je cijelom svijetu kazao da je mir veći od samog rata, i koji je ispisao riječi: 'Velikim Bogom se kunemo, robovi biti nećemo'. Također, danas su spomenuti svi šehidi koji su poginuli u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici", kazao je Gormez.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
Makedonija: TIKA otvorila školu za bošnjačku djecu
16 Novembar 2012
Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) sagradila i otvorila školu u selu Ciftlik u okolini grada Petroveca u središnjoj Makedoniji.. U selu Ciftlik, koje je udaljeno od centra Petroveca osam, Središnjeg Konyare sela deset i Donjeg Konyare sela sedam kilometara, živi 335 Makedonaca bošnjačkog porijekla. Kako prije nije bilo škole u selu, djeca iz sela išla su u obližnja sela Središnje i Donje Konyare u školu. Najbliža autobuska stanica udaljena je tri kilometra, pa su djeca svaki dan morala pješačiti, što je predstavljalo poseban problem u zimskim mjesecima. Škola koju je TIKA sagradila u Ciftliku spasila je djecu ovog sela ovakvih i sličnih problema.
http://www.trtbosanski.com/bs/news/deta ... jake/10649
Agencija Anadolija otvara regionalni ured u Kairu
17 Novembar 2012
..ured će imati i dopisnike u 23 zemlje arapskog govornog područja, iz Tunisa, Libana, Palestine, Saudijske Arabije, Maroka, Alžira i drugih zemalja. Vijesti će biti prevođene na turski jezik i bit će dostupne turskim medijima.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/101362 ... ed-u-kairu
19.11.2012
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u svom govoru na 8. Evroazijskoj islamskoj konferenciji koja se održava u Istanbulu, kazao je da su narodi koji učestvuju na ovoj konferenciji oslobodili pritiska za razliku od prije 17 godina kada je ova konferencija održana prvi put. Erdogan je istakao da evroazijske zemlje postaju vrlo važan dio globalne scene.
"Mi ne dijelimo samo isti geografski položaj, dijelimo i zajedničku historiju, vjeru i osjećaje. Možemo iskoristiti ove prednosti kako bismo ostvarili našu viziju o miru i napretku. Zato nam je potrebno da svi sukobi i neslaganja u evroaziji prestanu i da se poveća međusobna saradnja", rekao je turski premijer.
Naglasivši da Turska ima ulogu medijatora na Balkanu, Kavkazu i Srednjem istoku, te da je ona prednjačila u pronalascima mirnih rješenja za mnoge sukobe, Erdogan je rekao da je inicijativa "Platforma za stabilnost i saradnju na Kavkazu" jedan od boljih primjera za razvijanje regionalne saradnje i rješavanje problema međusobnim dijalogom. Erdogan je kazao da su pokrenute dvije različite trilateralne inicijative na Balkanu u kojoj učestvu BiH, Srbija i Hrvatska, dodavši da je trojni mehanizam dobra podloga za razvoj stabilnosti i mira u regiji. Turski premijer je istakao da su inicijative za spriječavanje razvoja vjerske i nacionalne diskriminacije na Balkanu također proizvod iste zamisli. Erdogan je naglasio važnost jedinstva vjerskih zajednica u čitavom regionu, ukazavši prethodno na važnost spriječavanja svake vrste podjela među muslimanima u Sandžaku.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svij ... uslimanima
16 Novembar 2012
Predsjednik Uprave za vjerska pitanja Republike Turske Mehmeh Gormez u svom obraćanju u Halal hotelu Bristol kazao je da je sretan i ponosan što se nalazi u Sarajevu na ovaj historijski dan. "Ova svečanost nije samo predaja nadležnosti. Ova svečanost predstavlja put nade za mir, blagostanje i stabilnost svih Bosanaca, muslimana, balkanskih zemalja i svih muslimana koji žive u Evropi. Današnja svečanost povećava nadu da smo na dobrom putu suživota u miru i blagostanju. Današnja svečanost pokazuje da bolest islamofobije u Evropi predstavlja nepotrebne strahove, sumnje i zabrinutost. Danas, osim balkanskih muslimana, i drugi se mogu radovati, jer je Rijaset IZ u BiH danas pokazao da sve vjere, kulture i civilizacije mogu na jednom mjestu živjeti u miru", poručio je Gormez.
Turski reis je rekao da je novi reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović veliki učenjak.
"Kada je trebalo, on je knjigom služio nauci i vjeri, a kada je trebalo on je i puškom svoju vjeru, narod, mir i bratstvo čuvao. On je poput Jusufa a. s., koji je iz zatvora postao vladar Egipta. Efendija Kavazović izašao je iz logora i došao na čelo Rijaseta Islamske zajednice. Danas su spomenute tri velike ličnosti koje su našu zajedničku historiju učinile besmrtnom. To su Sultan Mehmed Fatih II, koji je ostavio svoje srce prije Istanbula u Sarajevu, Gazi Husrev-beg, koji je pretvorio Sarajevo u grad nauke, civilizacije i znanja; ali i veliki lider Alija Izetbegović, koji je cijelom svijetu kazao da je mir veći od samog rata, i koji je ispisao riječi: 'Velikim Bogom se kunemo, robovi biti nećemo'. Također, danas su spomenuti svi šehidi koji su poginuli u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici", kazao je Gormez.
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... Itemid=458
Makedonija: TIKA otvorila školu za bošnjačku djecu
16 Novembar 2012
Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) sagradila i otvorila školu u selu Ciftlik u okolini grada Petroveca u središnjoj Makedoniji.. U selu Ciftlik, koje je udaljeno od centra Petroveca osam, Središnjeg Konyare sela deset i Donjeg Konyare sela sedam kilometara, živi 335 Makedonaca bošnjačkog porijekla. Kako prije nije bilo škole u selu, djeca iz sela išla su u obližnja sela Središnje i Donje Konyare u školu. Najbliža autobuska stanica udaljena je tri kilometra, pa su djeca svaki dan morala pješačiti, što je predstavljalo poseban problem u zimskim mjesecima. Škola koju je TIKA sagradila u Ciftliku spasila je djecu ovog sela ovakvih i sličnih problema.
http://www.trtbosanski.com/bs/news/deta ... jake/10649
Agencija Anadolija otvara regionalni ured u Kairu
17 Novembar 2012
..ured će imati i dopisnike u 23 zemlje arapskog govornog područja, iz Tunisa, Libana, Palestine, Saudijske Arabije, Maroka, Alžira i drugih zemalja. Vijesti će biti prevođene na turski jezik i bit će dostupne turskim medijima.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/101362 ... ed-u-kairu
19.11.2012
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u svom govoru na 8. Evroazijskoj islamskoj konferenciji koja se održava u Istanbulu, kazao je da su narodi koji učestvuju na ovoj konferenciji oslobodili pritiska za razliku od prije 17 godina kada je ova konferencija održana prvi put. Erdogan je istakao da evroazijske zemlje postaju vrlo važan dio globalne scene.
"Mi ne dijelimo samo isti geografski položaj, dijelimo i zajedničku historiju, vjeru i osjećaje. Možemo iskoristiti ove prednosti kako bismo ostvarili našu viziju o miru i napretku. Zato nam je potrebno da svi sukobi i neslaganja u evroaziji prestanu i da se poveća međusobna saradnja", rekao je turski premijer.
Naglasivši da Turska ima ulogu medijatora na Balkanu, Kavkazu i Srednjem istoku, te da je ona prednjačila u pronalascima mirnih rješenja za mnoge sukobe, Erdogan je rekao da je inicijativa "Platforma za stabilnost i saradnju na Kavkazu" jedan od boljih primjera za razvijanje regionalne saradnje i rješavanje problema međusobnim dijalogom. Erdogan je kazao da su pokrenute dvije različite trilateralne inicijative na Balkanu u kojoj učestvu BiH, Srbija i Hrvatska, dodavši da je trojni mehanizam dobra podloga za razvoj stabilnosti i mira u regiji. Turski premijer je istakao da su inicijative za spriječavanje razvoja vjerske i nacionalne diskriminacije na Balkanu također proizvod iste zamisli. Erdogan je naglasio važnost jedinstva vjerskih zajednica u čitavom regionu, ukazavši prethodno na važnost spriječavanja svake vrste podjela među muslimanima u Sandžaku.
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svij ... uslimanima
Re: Neo-Osmanizam
24 Decembar 2012
Nakon posjete Kamerunu, turski reisu-l-lema Mehmet Gormez održao je konferenciju za novinare.. Naglasivši da je najveća želja muslimana u Kamerunu da se otvori medresa, Gormez je poručio da će dati sve od sebe kako bi im se ta želja i ostvarila. On je kazao da u zadnjih nekoliko godina Turska nije uspjela ostvariti najbolje kontakte sa muslimanima u Africi, ali da su njihovi odnosi znatno poboljšani u zadnjih 5-6 godina.
"Posebno u Somaliji imamo jako važne projekte. U Maliju se grade džamije i vjerski objekti. Imamo oko 600 učenika iz Afrike u Turskoj. Nije samo Afrika u pitanju, mi ćemo pokušati doprijeti do svake zemlje u kojoj su muslimani manjina i pokušat ćemo ispuniti njihove zahtjeve", poručio je Mehmet Gormez.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/114692--gormez
Nakon posjete Kamerunu, turski reisu-l-lema Mehmet Gormez održao je konferenciju za novinare.. Naglasivši da je najveća želja muslimana u Kamerunu da se otvori medresa, Gormez je poručio da će dati sve od sebe kako bi im se ta želja i ostvarila. On je kazao da u zadnjih nekoliko godina Turska nije uspjela ostvariti najbolje kontakte sa muslimanima u Africi, ali da su njihovi odnosi znatno poboljšani u zadnjih 5-6 godina.
"Posebno u Somaliji imamo jako važne projekte. U Maliju se grade džamije i vjerski objekti. Imamo oko 600 učenika iz Afrike u Turskoj. Nije samo Afrika u pitanju, mi ćemo pokušati doprijeti do svake zemlje u kojoj su muslimani manjina i pokušat ćemo ispuniti njihove zahtjeve", poručio je Mehmet Gormez.
http://www.aa.com.tr/ba/headline/114692--gormez
Re: Neo-Osmanizam
04 Januar 2013
U fokusu dužeg i prijateljskog razgovora Gula i Izetbegovića bili su odnosi između dvije zemlje, politička situacijia u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Gul i Izetbegović su izrazili zadovoljstvo saradnjom Republike Turske i Bosne i Hercegovine na mnogim poljima, uz jasan stav da treba jačati ekonomske veze, posebno kroz investicije turskih privrednika u BiH. Predsjednik Abdullah Gul još jednom je iskazao punu podršku Republike Turske Bosni i Hercegovini na njenom putu u NATO i Evropsku uniju. Zahvalivši se Vladi Turske na sveobuhvatnoj pomoći, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upoznao je predsjednika Gula sa implementacijom sredstava iz turskog kredita za poticaj manjinskom povratku u BiH. Uz jedinstvenu ocjenu o konstruktivnoj ulozi koju Republika Turska ima u političkim i ekonomskim procesima u regiji Zapadnog Balkana, dvojica lidera ostavili su otvorenom mogućnost organiziranja ranije dogovaranog trilateralnog sastanka Turske, Srbije i BiH u narednom periodu.
http://www.aa.com.tr/ba/s/118244--dsfgd
U fokusu dužeg i prijateljskog razgovora Gula i Izetbegovića bili su odnosi između dvije zemlje, politička situacijia u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Gul i Izetbegović su izrazili zadovoljstvo saradnjom Republike Turske i Bosne i Hercegovine na mnogim poljima, uz jasan stav da treba jačati ekonomske veze, posebno kroz investicije turskih privrednika u BiH. Predsjednik Abdullah Gul još jednom je iskazao punu podršku Republike Turske Bosni i Hercegovini na njenom putu u NATO i Evropsku uniju. Zahvalivši se Vladi Turske na sveobuhvatnoj pomoći, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upoznao je predsjednika Gula sa implementacijom sredstava iz turskog kredita za poticaj manjinskom povratku u BiH. Uz jedinstvenu ocjenu o konstruktivnoj ulozi koju Republika Turska ima u političkim i ekonomskim procesima u regiji Zapadnog Balkana, dvojica lidera ostavili su otvorenom mogućnost organiziranja ranije dogovaranog trilateralnog sastanka Turske, Srbije i BiH u narednom periodu.
http://www.aa.com.tr/ba/s/118244--dsfgd
Re: Neo-Osmanizam
Fahrov Avaz: Izetbegović od Bošnjaka želi napraviti turske vazale!
06.01.2013
Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović drugi put u posljednjih dvadesetak dana boravi u Turskoj. Tako je popravio visok prosjek prema kojem Ankaru ili Istanbul posjeti barem jednom u dva mjeseca. Po pravilu, Izetbegovićevo tursko putešestvije prate šture informacije, no jasno je da ide u svojstvu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odnosno kao predstavnik Bošnjaka. U prošloj godini Izetbegović je samo jednom bio u Briselu, a u Turskoj čak šest puta. To mnogo govori o vanjskoj politici koju vodi.. na širem geostrateškom nivou, Bošnjaci od toga imaju nepopravljivu štetu. Učestalim posjetama Ankari Izetbegović od Bošnjaka kao naroda pravi svojevrsne vazale Turske kao nadolazeće sile. Dobre odnose s Ankarom svi podržavaju, ali trčanje i slikanje svakih nekoliko sedmica u turskim dvorima nije državničko ponašanje, posebno ne za čelnika naroda koji ima svoje ime, historijski legitimitet i identitet, a većinom želi u Evropsku uniju i NATO!
Osim toga, Izetbegović Bošnjake jeftino prodaje, a kao narod zauzvrat dobivaju samo lijepe riječi.. Jer, nažalost, turska ulaganja u BiH, naime, daleko su manja nego, naprimjer, u Srbiju. I ono malo investicija, poput one u "BH Airlines", neslavno su završile, na štetu bh. strane. Nekoliko uspješnih investicija, poput "Natrona", samo su kap u moru neispunjenih obećanja. Nedavno je u jednom intervjuu Izetbegović priznao da je jedan od ciljeva njegove vanjske politike i otvaranje BiH prema Turskoj, Azerbejdžanu i Pakistanu. Gotovo ni riječi o Evropskoj uniji, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Austriji, bogatim zaljevskim zemljama. I površno poznavanje investitorske prakse govori da iz te tri zemlje ne dolaze milionske "greenfield" investicije koje će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti armiju nezaposlenih Bosanaca i Hercegovaca.
Dok se udomaćio u Turskoj pod skutima Gula i Erdoana (Erdogan), Izetbegović odbija susret sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, čime dodatno otvara prostor Beogradu da nastavi graditi specijalne veze samo s Banjom Lukom, onemogućavajući državne institucije, tačnije Predsjedništvo, da vodi Ustavom zadate poslove.
http://www.avaz.ba/vijesti/teme/izetbeg ... ske-vazale
06.01.2013
Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović drugi put u posljednjih dvadesetak dana boravi u Turskoj. Tako je popravio visok prosjek prema kojem Ankaru ili Istanbul posjeti barem jednom u dva mjeseca. Po pravilu, Izetbegovićevo tursko putešestvije prate šture informacije, no jasno je da ide u svojstvu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odnosno kao predstavnik Bošnjaka. U prošloj godini Izetbegović je samo jednom bio u Briselu, a u Turskoj čak šest puta. To mnogo govori o vanjskoj politici koju vodi.. na širem geostrateškom nivou, Bošnjaci od toga imaju nepopravljivu štetu. Učestalim posjetama Ankari Izetbegović od Bošnjaka kao naroda pravi svojevrsne vazale Turske kao nadolazeće sile. Dobre odnose s Ankarom svi podržavaju, ali trčanje i slikanje svakih nekoliko sedmica u turskim dvorima nije državničko ponašanje, posebno ne za čelnika naroda koji ima svoje ime, historijski legitimitet i identitet, a većinom želi u Evropsku uniju i NATO!
Osim toga, Izetbegović Bošnjake jeftino prodaje, a kao narod zauzvrat dobivaju samo lijepe riječi.. Jer, nažalost, turska ulaganja u BiH, naime, daleko su manja nego, naprimjer, u Srbiju. I ono malo investicija, poput one u "BH Airlines", neslavno su završile, na štetu bh. strane. Nekoliko uspješnih investicija, poput "Natrona", samo su kap u moru neispunjenih obećanja. Nedavno je u jednom intervjuu Izetbegović priznao da je jedan od ciljeva njegove vanjske politike i otvaranje BiH prema Turskoj, Azerbejdžanu i Pakistanu. Gotovo ni riječi o Evropskoj uniji, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Austriji, bogatim zaljevskim zemljama. I površno poznavanje investitorske prakse govori da iz te tri zemlje ne dolaze milionske "greenfield" investicije koje će otvoriti nova radna mjesta i zaposliti armiju nezaposlenih Bosanaca i Hercegovaca.
Dok se udomaćio u Turskoj pod skutima Gula i Erdoana (Erdogan), Izetbegović odbija susret sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, čime dodatno otvara prostor Beogradu da nastavi graditi specijalne veze samo s Banjom Lukom, onemogućavajući državne institucije, tačnije Predsjedništvo, da vodi Ustavom zadate poslove.
http://www.avaz.ba/vijesti/teme/izetbeg ... ske-vazale
Re: Neo-Osmanizam
Dobra strana ulaska Fahre u vlast je da ce se konacno i za one najsljepije objeloadaniti Fahrova KOS-ovska pozadina. Nadam se da je ovo njegovo prvo i zadnje ucesce u vlasti i da ce Avaz zavrsiti na historijskom smetljistu.
Re: Neo-Osmanizam
10 Januar 2013
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović u Ankari: "Sva ostavština Turske gotovo da je uništena u Hrvatskoj. Stoga smo tokom posjete predsjedniku turskog Diyaneta zatražili da nam pomogne u pronalaženju arhivske građe koja će nam otkrili što je to sve ostavštvina Turske kako bismo je mogli obnoviti. Mi smo ponosni na taj period, jer to je period koji nikoga nije ugrozio i svakome je dobro donio. Mi, kao muslimani s tih prostora, ponosni smo na to vrijeme!"
http://www.aa.com.tr/ba/headline/120167 ... -i-slobode
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović u Ankari: "Sva ostavština Turske gotovo da je uništena u Hrvatskoj. Stoga smo tokom posjete predsjedniku turskog Diyaneta zatražili da nam pomogne u pronalaženju arhivske građe koja će nam otkrili što je to sve ostavštvina Turske kako bismo je mogli obnoviti. Mi smo ponosni na taj period, jer to je period koji nikoga nije ugrozio i svakome je dobro donio. Mi, kao muslimani s tih prostora, ponosni smo na to vrijeme!"
http://www.aa.com.tr/ba/headline/120167 ... -i-slobode
Re: Neo-Osmanizam
Maskovica Han Kodak Vrane.Predivno!
Re: Neo-Osmanizam
12.01.2013
Serijal “Sulejman Veličanstveni” nije osmišljen da bi se zabavile kućanice, nego da se zemlje Balkana i područja koja su u povijesti bila pod osmanskom vlašću pripremi na intenzivna ulaganja nekadašnjih gospodara, komentirao je jedan znanstvenik na skupu među uglednim auditorijem koji je dosjetku primio veselo, ali ako se pogledaju investicije u Hrvatsku koje su turski ulagači u prošloj godini planirali, može se zaključiti da dosjetka i nije daleko od istine. Povećani interes Turaka za Hrvatsku prije svega je potaknut skorašnjim ulaskom naše zemlje u Europsku uniju, čime se otvara tržište od 500 milijuna ljudi za turske tvrtke, smatraju stručnjaci, dodajući da je logično da se novac stvoren na temelju rasta BDP-a u Turskoj oplođuje širenjem na druga tržišta. Za Hrvatsku je dobro da na domaće tržište ulaze ozbiljni igrači, odnosno predstavnici najvećih turskih kompanija, ali je šteta da to rade oprezno. Također, zanimaju ih samo stabilni sektori s najvećim prinosima, poput financijskog sektora, turizma i nekretnina, što ne stvara dodanu vrijednost u domaćoj ekonomiji.
U Hrvatskoj već posluje oko 50 turskih tvrtki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale turske tvrtke Rixos i Uzel turizam, turski ulagači prisutni su i na šibenskom i zadarskom području preko kompanije Dogus grupa koja ulaže u marine i hotelske sadržaje, a upravo su Turci kupili Dioki. U financijskom sektoru posluje jedna od najvećih turskih kompanija Süzer grupa, koja je preko Eksen holdinga u lipnju 2011. kupila Banku Brod. Najnovija akvizicija Turaka je društvo za upravljanje investicijskim fondovima – NFD Aureus Invest. Podsjetimo, društvo NETA Yatirim Menkul Degerler AS iz Istanbula kupilo je 49 posto udjela u hrvatskoj tvrtki koja je preuzimanjima okupila 14 fondova s ukupnom imovinom od 152 milijuna kuna. I drugi veliki paket NFD-a preuzet će turski Elements Capital. Cijena preuzimanja nije poznata, što nije slučaj u akviziciji Banke Brod, koja se sada zove Kent Bank, koju su ulagači iz Suker grupe kupili za 9,5 milijuna eura. Kent Bank, kao i NFD, drži simboličan udjel na domaćem tržištu, što je dokaz opreznosti turskih ulagača.
– Prioritet nam je promoviranje balkanskih zemalja kao investicijskih destinacija, a izabrali smo Hrvatsku jer ima dobru i kvalificiranu radnu snagu te regionalnu prepoznatljivost s perspektivom u EU. Vjerujemo da će naša kompanija u Hrvatskoj biti centar za europske operacije unutar NETA-e – kazao je Bayram Ali Bayramoglu, čelnik tvrtke u Hrvatskoj, koju namjerava razviti i nametnuti se kao ozbiljan igrač na tržištu. Slični su i planovi Kent banke, koja je došla osvojiti tržište.
– Za dvije do tri godine bit ćemo šesta najveća banka na tržištu – poručili su pri ulasku na tržište, netom su preuzeli bančicu s minornim udjelom na tržištu. Danas, više od godinu dana nakon toga, imaju nekoliko poslovnica i agresivno kreću u borbu za klijente utrostručujući broj poslovnica. Mala banka u Hrvatskoj tako bi mogla postati dobra podloga za poslovanje u regiji, a to je i master-plan turskih ulaganja.
A koliko su dosad uopće uložili? Turci su ukupno u posljednjih 20 godina, prema informacijama Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku plasirali 108 milijuna eura. To je, u usporedbi s Austrijom i Njemačkom, sitnica jer su te zemlje u Hrvatsku uložili milijarde, točnije oko 9,4 milijarde eura, ali zanimljivo je da razina ulaganja Turaka rapidno raste. U 2011. su tako plasirali samo 20 milijuna eura u Hrvatsku da bi se u prva dva tromjesečja 2012. taj iznos popeo za četiri puta, točnije na 80 milijuna eura. Raste i robna razmjena. Ove je godine tako Hrvatska u Tursku izvezla 823 milijuna kuna robe, a uvezli smo 1,4 milijardu kuna pa smo u vanjsko-trgovinskom deficitu.
Turizam je posebno zanimljiv sektor kad je riječ o ulaganjima, a turskim ulagačima on je tek dio regionalne priče. Lani je broj turskih turista u Hrvatskoj povećan 18 posto, na 44.278, što je samo 0,2 posto od ukupnog broja gostiju. Ipak to nije spriječilo Rixos grupu da vrlo aktivno nastupi na tržištu. Procjenjuje se da su u dubrovački hotel Libertas uložili oko 40 milijuna eura, a već pri samoj investiciji najavili su da će u Hrvatskoj još graditi. Iako su nekoliko godina bili tihi, čini se da se pripremaju za megainvesticiju u sektoru turizma. Naime, iz Banskih dvora proširila se vijest da Rixos želi Kupare, odnosno projekt težak 400 milijuna eura. Velik je to zahvat za bilo kojeg svjetskog ulagača, ali turski kapital može podnijeti i takve razmjere ulaganja. Nekoliko marina od sjevera do samog juga Hrvatske već je ucrtala Dogus grupa. Zasad imaju marinu u Šibeniku uz koju grade i luksuzan hotel, a kupili su i marine Dalmacija i Borik pokraj Zadra. Tri marine tek su dio planova za Hrvatsku, koji se uklapaju u širu priču.
Dolazi i Turkish Airlines?
Naime, u sklopu Dogus grupe posluje Dogus Marinas Group u čijem su sastavu 124 kompanije s gotovo 20.000 zaposlenih. D Marine lanac je nautičkih centara od Turske, Grčke, Italije, Crne Gore do Hrvatske i Turci neće dopustiti da ih išta zaustavi na tom putu. Pa čak ni državna kompanija koja je donedavno bila monopolist na području marina. Dogus grupa u zadnjim je danima 2012. od varaždinskog poduzetnika Davora Patafte kupila oko sedam posto ACI-ja. Kupnjom 7685 redovitih dionica ACI-ja Turci su postali drugi najveći pojedinačni dioničar odmah iza Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja ima gotovo 80 posto dionica. Počelo se nagađati da bi moćna Dogus grupa mogla postati vlasnikom Tankerkomerca, koji je upao u probleme, iako takve tvrtke nisu u području primarnog interesa ovih ulagača. A da bi se dokazali na zadarskom području, u tvrtki su odlučili sponzorirati Košarkaški klub Zadar. U kontekstu turističkih angažmana ulagača treba spomenuti i Turkish Airlines, koji je treća po veličini aviokompanija u Europi, a Hrvatsku je izabrala kao strateški važno tržište na kojem će se jačati operacije. U prošloj je godini na letovima Istanbul – Zagreb prevezeno 62.600 putnika. Tvrtka je lani ostvarila 33 milijuna putnika na svojim letovima, što čini povećanje od 12,1 posto, pri čemu je broj međunarodnih putnika u tranzitu povećan 15,4 posto. Istodobno, cargo prijevoz dosegnuo je 387.000 tona, što je povećanje od 23,7 posto u odnosu na godinu prije.
Poslovično ksenofobična prema stranim ulagačima, Hrvatska je pred turskim naletom šutke pala. Kako? Kriza je smanjila otpor prema stranom kapitalu, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske Banke.
– Novac imaju samo Kinezi, Rusi i Turci pa, uz pad cijena i krizu u Europi, oni mogu naći isplative mete svojih ulaganja. S druge strane, kriza smanjuje otpor prema stranom kapitalu i pozitivno djeluje na realizaciju akvizicija – zaključio je Šantić.
Nije suradnja jednosmjerna jer i Hrvatska izvozi u Tursku premda imamo oko pola milijarde kuna deficita razmjene. Već nekoliko godina zaredom u Tursku izvozimo naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, dušična gnojiva, ali i prehrambene proizvode pa su najuspješnije tvrtke na tom bliskom nam tržištu Podravka i Poljoprivredni institut Osijek.
Invazija Turaka na Hrvatsku može biti dobra prilika i za jedne i druge: mi imamo položaj i politički trenutak koji može dobro pazariti za turski kapital, za kojim žudimo, a s pomoću kojega bismo mogli konačno izaći iz krize.
http://m.vecernji.hr/biznis/turska-inve ... nak-497000
Serijal “Sulejman Veličanstveni” nije osmišljen da bi se zabavile kućanice, nego da se zemlje Balkana i područja koja su u povijesti bila pod osmanskom vlašću pripremi na intenzivna ulaganja nekadašnjih gospodara, komentirao je jedan znanstvenik na skupu među uglednim auditorijem koji je dosjetku primio veselo, ali ako se pogledaju investicije u Hrvatsku koje su turski ulagači u prošloj godini planirali, može se zaključiti da dosjetka i nije daleko od istine. Povećani interes Turaka za Hrvatsku prije svega je potaknut skorašnjim ulaskom naše zemlje u Europsku uniju, čime se otvara tržište od 500 milijuna ljudi za turske tvrtke, smatraju stručnjaci, dodajući da je logično da se novac stvoren na temelju rasta BDP-a u Turskoj oplođuje širenjem na druga tržišta. Za Hrvatsku je dobro da na domaće tržište ulaze ozbiljni igrači, odnosno predstavnici najvećih turskih kompanija, ali je šteta da to rade oprezno. Također, zanimaju ih samo stabilni sektori s najvećim prinosima, poput financijskog sektora, turizma i nekretnina, što ne stvara dodanu vrijednost u domaćoj ekonomiji.
U Hrvatskoj već posluje oko 50 turskih tvrtki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale turske tvrtke Rixos i Uzel turizam, turski ulagači prisutni su i na šibenskom i zadarskom području preko kompanije Dogus grupa koja ulaže u marine i hotelske sadržaje, a upravo su Turci kupili Dioki. U financijskom sektoru posluje jedna od najvećih turskih kompanija Süzer grupa, koja je preko Eksen holdinga u lipnju 2011. kupila Banku Brod. Najnovija akvizicija Turaka je društvo za upravljanje investicijskim fondovima – NFD Aureus Invest. Podsjetimo, društvo NETA Yatirim Menkul Degerler AS iz Istanbula kupilo je 49 posto udjela u hrvatskoj tvrtki koja je preuzimanjima okupila 14 fondova s ukupnom imovinom od 152 milijuna kuna. I drugi veliki paket NFD-a preuzet će turski Elements Capital. Cijena preuzimanja nije poznata, što nije slučaj u akviziciji Banke Brod, koja se sada zove Kent Bank, koju su ulagači iz Suker grupe kupili za 9,5 milijuna eura. Kent Bank, kao i NFD, drži simboličan udjel na domaćem tržištu, što je dokaz opreznosti turskih ulagača.
– Prioritet nam je promoviranje balkanskih zemalja kao investicijskih destinacija, a izabrali smo Hrvatsku jer ima dobru i kvalificiranu radnu snagu te regionalnu prepoznatljivost s perspektivom u EU. Vjerujemo da će naša kompanija u Hrvatskoj biti centar za europske operacije unutar NETA-e – kazao je Bayram Ali Bayramoglu, čelnik tvrtke u Hrvatskoj, koju namjerava razviti i nametnuti se kao ozbiljan igrač na tržištu. Slični su i planovi Kent banke, koja je došla osvojiti tržište.
– Za dvije do tri godine bit ćemo šesta najveća banka na tržištu – poručili su pri ulasku na tržište, netom su preuzeli bančicu s minornim udjelom na tržištu. Danas, više od godinu dana nakon toga, imaju nekoliko poslovnica i agresivno kreću u borbu za klijente utrostručujući broj poslovnica. Mala banka u Hrvatskoj tako bi mogla postati dobra podloga za poslovanje u regiji, a to je i master-plan turskih ulaganja.
A koliko su dosad uopće uložili? Turci su ukupno u posljednjih 20 godina, prema informacijama Hrvatske narodne banke, u Hrvatsku plasirali 108 milijuna eura. To je, u usporedbi s Austrijom i Njemačkom, sitnica jer su te zemlje u Hrvatsku uložili milijarde, točnije oko 9,4 milijarde eura, ali zanimljivo je da razina ulaganja Turaka rapidno raste. U 2011. su tako plasirali samo 20 milijuna eura u Hrvatsku da bi se u prva dva tromjesečja 2012. taj iznos popeo za četiri puta, točnije na 80 milijuna eura. Raste i robna razmjena. Ove je godine tako Hrvatska u Tursku izvezla 823 milijuna kuna robe, a uvezli smo 1,4 milijardu kuna pa smo u vanjsko-trgovinskom deficitu.
Turizam je posebno zanimljiv sektor kad je riječ o ulaganjima, a turskim ulagačima on je tek dio regionalne priče. Lani je broj turskih turista u Hrvatskoj povećan 18 posto, na 44.278, što je samo 0,2 posto od ukupnog broja gostiju. Ipak to nije spriječilo Rixos grupu da vrlo aktivno nastupi na tržištu. Procjenjuje se da su u dubrovački hotel Libertas uložili oko 40 milijuna eura, a već pri samoj investiciji najavili su da će u Hrvatskoj još graditi. Iako su nekoliko godina bili tihi, čini se da se pripremaju za megainvesticiju u sektoru turizma. Naime, iz Banskih dvora proširila se vijest da Rixos želi Kupare, odnosno projekt težak 400 milijuna eura. Velik je to zahvat za bilo kojeg svjetskog ulagača, ali turski kapital može podnijeti i takve razmjere ulaganja. Nekoliko marina od sjevera do samog juga Hrvatske već je ucrtala Dogus grupa. Zasad imaju marinu u Šibeniku uz koju grade i luksuzan hotel, a kupili su i marine Dalmacija i Borik pokraj Zadra. Tri marine tek su dio planova za Hrvatsku, koji se uklapaju u širu priču.
Dolazi i Turkish Airlines?
Naime, u sklopu Dogus grupe posluje Dogus Marinas Group u čijem su sastavu 124 kompanije s gotovo 20.000 zaposlenih. D Marine lanac je nautičkih centara od Turske, Grčke, Italije, Crne Gore do Hrvatske i Turci neće dopustiti da ih išta zaustavi na tom putu. Pa čak ni državna kompanija koja je donedavno bila monopolist na području marina. Dogus grupa u zadnjim je danima 2012. od varaždinskog poduzetnika Davora Patafte kupila oko sedam posto ACI-ja. Kupnjom 7685 redovitih dionica ACI-ja Turci su postali drugi najveći pojedinačni dioničar odmah iza Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja ima gotovo 80 posto dionica. Počelo se nagađati da bi moćna Dogus grupa mogla postati vlasnikom Tankerkomerca, koji je upao u probleme, iako takve tvrtke nisu u području primarnog interesa ovih ulagača. A da bi se dokazali na zadarskom području, u tvrtki su odlučili sponzorirati Košarkaški klub Zadar. U kontekstu turističkih angažmana ulagača treba spomenuti i Turkish Airlines, koji je treća po veličini aviokompanija u Europi, a Hrvatsku je izabrala kao strateški važno tržište na kojem će se jačati operacije. U prošloj je godini na letovima Istanbul – Zagreb prevezeno 62.600 putnika. Tvrtka je lani ostvarila 33 milijuna putnika na svojim letovima, što čini povećanje od 12,1 posto, pri čemu je broj međunarodnih putnika u tranzitu povećan 15,4 posto. Istodobno, cargo prijevoz dosegnuo je 387.000 tona, što je povećanje od 23,7 posto u odnosu na godinu prije.
Poslovično ksenofobična prema stranim ulagačima, Hrvatska je pred turskim naletom šutke pala. Kako? Kriza je smanjila otpor prema stranom kapitalu, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske Banke.
– Novac imaju samo Kinezi, Rusi i Turci pa, uz pad cijena i krizu u Europi, oni mogu naći isplative mete svojih ulaganja. S druge strane, kriza smanjuje otpor prema stranom kapitalu i pozitivno djeluje na realizaciju akvizicija – zaključio je Šantić.
Nije suradnja jednosmjerna jer i Hrvatska izvozi u Tursku premda imamo oko pola milijarde kuna deficita razmjene. Već nekoliko godina zaredom u Tursku izvozimo naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, dušična gnojiva, ali i prehrambene proizvode pa su najuspješnije tvrtke na tom bliskom nam tržištu Podravka i Poljoprivredni institut Osijek.
Invazija Turaka na Hrvatsku može biti dobra prilika i za jedne i druge: mi imamo položaj i politički trenutak koji može dobro pazariti za turski kapital, za kojim žudimo, a s pomoću kojega bismo mogli konačno izaći iz krize.
http://m.vecernji.hr/biznis/turska-inve ... nak-497000
Re: Neo-Osmanizam
27.01.2013
Radončić: Mi smo ovdje tokom rata imali iranske generale koji su dolazili, došle su i vehabije. Neke zemlje su ovdje, da ih ne konkretiziram, ostavile svoje obavještajne službe, infrastrukturu i one sežu od određenih vrhova pojedinih političkih stranaka do medija. Neko možda mašta da od BiH može napraviti nosač aviona jedne rigidne ideologije, ne islama, ja sam musliman, vjerujte, ja sam dobar musliman i dobar Bošnjak, nego nečega potpuno suprotnog tome. Nismo mi slučajno donijeli odluku o restriktivnim mjerama na Vijeću ministara prema Iranu.
Ministar sigurnosti potcrtao je da je BiH potreban evropski put, zapadna civilizacija, uz čuvanje veza prema Istoku.
- Meni oni ne trebaju i neće ih prihvatiti naš narod. Neka se za to bore i Bakir i drugi bakiri. Mi nećemo prihvatiti tutore i kolonijalnu svijest u tom smislu riječi ili vjersku degradaciju i devastaciju onog što se zove autohtoni islam na prostorima bivše Jugoslavije - naglasio je Radončić.
Potvrdio je da bi ovih dana u Sarajevo trebao doputovati premijer Srbije Ivica Dačić.
- Odnosi u regiji su dobri, ima određenih problema i to je dio života. Ono što je meni neshvatljivio jeste da susret predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i Bakira Izetbegovića organizira Ankara. Time se legalizira princip da iza nekog treba da stoji Rusija, Turska, Hrvatska.. To ozbiljni političari ne rade. Mi moramo ovdje implementirati izbornu volju građana, a to da od sebe pravimo kolonijalne igrače, da nam drugi organiziraju susrete sa šefovima susjednih država, za mene predstavlja naš dobrovoljini pristanak nestanka Bošnjaka kao političkog faktora, odnosno njegovo pretvaranje u jedan privezak Turske ili neke druge politike, ja to ne priznajem - poručio je Radončić.
Radončić je, između ostaloga, podsjetio da je on na izborima 2010. godine kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH pokraden za 75.000 poništenih glasova, a da je Bakir Izetbegović pobijedio sa samo 20.000 glasova razlike te dodao da je pljačka glasova nastavljena i na prošlogodišnjim općinskim izborima, zbog čega je SDA odnijela najviše mjesta.
- Glasovi su kupovani turskim i iranskim novcem..
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... i-privezak
Radončić: Mi smo ovdje tokom rata imali iranske generale koji su dolazili, došle su i vehabije. Neke zemlje su ovdje, da ih ne konkretiziram, ostavile svoje obavještajne službe, infrastrukturu i one sežu od određenih vrhova pojedinih političkih stranaka do medija. Neko možda mašta da od BiH može napraviti nosač aviona jedne rigidne ideologije, ne islama, ja sam musliman, vjerujte, ja sam dobar musliman i dobar Bošnjak, nego nečega potpuno suprotnog tome. Nismo mi slučajno donijeli odluku o restriktivnim mjerama na Vijeću ministara prema Iranu.
Ministar sigurnosti potcrtao je da je BiH potreban evropski put, zapadna civilizacija, uz čuvanje veza prema Istoku.
- Meni oni ne trebaju i neće ih prihvatiti naš narod. Neka se za to bore i Bakir i drugi bakiri. Mi nećemo prihvatiti tutore i kolonijalnu svijest u tom smislu riječi ili vjersku degradaciju i devastaciju onog što se zove autohtoni islam na prostorima bivše Jugoslavije - naglasio je Radončić.
Potvrdio je da bi ovih dana u Sarajevo trebao doputovati premijer Srbije Ivica Dačić.
- Odnosi u regiji su dobri, ima određenih problema i to je dio života. Ono što je meni neshvatljivio jeste da susret predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i Bakira Izetbegovića organizira Ankara. Time se legalizira princip da iza nekog treba da stoji Rusija, Turska, Hrvatska.. To ozbiljni političari ne rade. Mi moramo ovdje implementirati izbornu volju građana, a to da od sebe pravimo kolonijalne igrače, da nam drugi organiziraju susrete sa šefovima susjednih država, za mene predstavlja naš dobrovoljini pristanak nestanka Bošnjaka kao političkog faktora, odnosno njegovo pretvaranje u jedan privezak Turske ili neke druge politike, ja to ne priznajem - poručio je Radončić.
Radončić je, između ostaloga, podsjetio da je on na izborima 2010. godine kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH pokraden za 75.000 poništenih glasova, a da je Bakir Izetbegović pobijedio sa samo 20.000 glasova razlike te dodao da je pljačka glasova nastavljena i na prošlogodišnjim općinskim izborima, zbog čega je SDA odnijela najviše mjesta.
- Glasovi su kupovani turskim i iranskim novcem..
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... i-privezak
Re: Neo-Osmanizam
14.02.2013
Pan Bošnjak: “Neoosmanizam” kao koncept, da ili ne, u aktuelnoj turskoj politici? Neoosmanizam na Balkanu? Realna turska politika ili “bauk” za Srbe na Balkanu?
BUGAREL: Moramo početi od jedne proste činjenice: da, uticaj Turske na Balkanu je ojačao poslije kraja komunizma, na privrednom, na političkom i na vjerskom nivou. A šta je tu sporno? Turska je sama balkanska država, ima osamdeset miliona stanovnika, uspješnu privredu i bogatu historiju. Bilo bi iznenađujuće, pa čak i žalosno, da Turska ne koristi te prednosti da razvija tijesne odnose sa susjedima. Da li se to zove « neoosmanizam »? Ne, jer historija se ne ponavlja, niti na Balkanu niti drugdje, to misle samo loši historičari. Turska ne pokušava da izgradi novo carstvo na Balkanu, nego želi da koristi svoju ulogu u regionu da sama uđe u neko carstvo koje se zove Evropska unija. Kao što bi rekao Mustafa Cerić, i za Turke je danas sultan u Briselu. Druga stvar je da ne postoji jedan turski faktor nego više, to možemo vidjeti na vjerskom nivou sa državnim predsjedništvom za vjeru, takozvanim Dijanetom, sa školama Fethullaha Gulena, sa tarikatima, itd. I, na kraju, oni koji danas pričaju o «neoosmanizmu» su prije deset godina govorili o «vehabizaciji» islama na Balkanu kao nezaustavljivom i opasnom procesu. Danas vidimo da je takozvani «vehabizam» bio ograničena i djelimično prolazna pojava, koja je više doprinijela pluralizaciji nego radikalizaciji islama na Balkanu. Sad se govori o «neoosmanizmu», ali to opet ništa ne objašnjava i ne rješava.
Xavier Bougarel, naučni istraživač u Centru za turska, osmanska, balkanska i srednjoazijska istraživanja u Parizu.
http://panbosnjak.com/2013/02/14/srpski ... -stoljeca/
Pan Bošnjak: “Neoosmanizam” kao koncept, da ili ne, u aktuelnoj turskoj politici? Neoosmanizam na Balkanu? Realna turska politika ili “bauk” za Srbe na Balkanu?
BUGAREL: Moramo početi od jedne proste činjenice: da, uticaj Turske na Balkanu je ojačao poslije kraja komunizma, na privrednom, na političkom i na vjerskom nivou. A šta je tu sporno? Turska je sama balkanska država, ima osamdeset miliona stanovnika, uspješnu privredu i bogatu historiju. Bilo bi iznenađujuće, pa čak i žalosno, da Turska ne koristi te prednosti da razvija tijesne odnose sa susjedima. Da li se to zove « neoosmanizam »? Ne, jer historija se ne ponavlja, niti na Balkanu niti drugdje, to misle samo loši historičari. Turska ne pokušava da izgradi novo carstvo na Balkanu, nego želi da koristi svoju ulogu u regionu da sama uđe u neko carstvo koje se zove Evropska unija. Kao što bi rekao Mustafa Cerić, i za Turke je danas sultan u Briselu. Druga stvar je da ne postoji jedan turski faktor nego više, to možemo vidjeti na vjerskom nivou sa državnim predsjedništvom za vjeru, takozvanim Dijanetom, sa školama Fethullaha Gulena, sa tarikatima, itd. I, na kraju, oni koji danas pričaju o «neoosmanizmu» su prije deset godina govorili o «vehabizaciji» islama na Balkanu kao nezaustavljivom i opasnom procesu. Danas vidimo da je takozvani «vehabizam» bio ograničena i djelimično prolazna pojava, koja je više doprinijela pluralizaciji nego radikalizaciji islama na Balkanu. Sad se govori o «neoosmanizmu», ali to opet ništa ne objašnjava i ne rješava.
Xavier Bougarel, naučni istraživač u Centru za turska, osmanska, balkanska i srednjoazijska istraživanja u Parizu.
http://panbosnjak.com/2013/02/14/srpski ... -stoljeca/
Re: Neo-Osmanizam
18.02.2013
Jedan od vođa vehabijske zajednice Husein Bosnić, poznatiji kao Bilal, u hutbi koja je objavljena na video servisu "YouTube", rekao je da Srbima i Hrvatima treba oduzeti deset posto imovine, po uzoru na Osmansko carstvo.
"I njegove obaveze prema takvim povlasticama, koje on ima u našem društvu, jeste samo da bude lojalan i da jednom u godini, ako bude imao mogućnosti, odvoji onoliko koliko halifa odredi, kao što su Osmanlije odredile Srbima - deset posto", poručio je Bosnić u svojoj hutbi.
On kaže da Srbi i Hrvati mogu biti mirni i da nema nikakav problem da mu prvi komšija bude židov, Srbin ili Hrvat.
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... e-bi-dirao
1yr6QA9Pop0
Jedan od vođa vehabijske zajednice Husein Bosnić, poznatiji kao Bilal, u hutbi koja je objavljena na video servisu "YouTube", rekao je da Srbima i Hrvatima treba oduzeti deset posto imovine, po uzoru na Osmansko carstvo.
"I njegove obaveze prema takvim povlasticama, koje on ima u našem društvu, jeste samo da bude lojalan i da jednom u godini, ako bude imao mogućnosti, odvoji onoliko koliko halifa odredi, kao što su Osmanlije odredile Srbima - deset posto", poručio je Bosnić u svojoj hutbi.
On kaže da Srbi i Hrvati mogu biti mirni i da nema nikakav problem da mu prvi komšija bude židov, Srbin ili Hrvat.
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... e-bi-dirao
1yr6QA9Pop0
Re: Neo-Osmanizam
22.02.2013
Za posljednjih deset godina vladavine premijera Recepa Erdoğana u Turskoj sagrađeno 17.000 novih džamija! Broj džamija je narastao sa 76 na 93 tisuće – objavio je turski list Milliyet..
Premijer Erdoğan, lider islamističke Stranke pravde i razvoja, jedan je od najpopularnijih političara u zemlji, a još 1998., samo četiri godine prije nego što je došao na vlast, osuđen je na zatvorsku kaznu. I to zbog džamija, preciznije, zbog govora koji je sud okvalificirao širenjem religijske mržnje.
– Džamije su naše vojarne, kupole su naši štitovi, minareti su naše bajunete, a vjernici su naša vojska – ustvrdio je u govoru tadašnji oporbenjak Erdoğan..
Islamizam već godinama buja u Turskoj, a očita je Erdoğanova namjera Tursku pretvoriti u lidera muslimanskih zemalja.. Sekularna opozicija u Turskoj sve je tiša, a nakon objave podataka o gradnji džamija, prosvjedovali su da je Erdoğan reislamizirao zemlju gotovo do iste mjere kakva je bila u trenutku raspada Otomanskog Carstva. Prema njihovim tvrdnjama, Erdoğan ima tajni plan uvođenja islamizma u sve pore javnog života, a pritom se pozivaju na nedavno objavljenu Erdoğanovu najavu skorašnje gradnje megadžamije koja će se, kako najavljuje Erdoğan, vidjeti sa svakog dijela Bospora.
– Na žalost, u svemu se ovome vidi koliko današnja Turska odstupa od tradicije Kemala Atatürka.. , kaže povjesničar dr. Tvrtko Jakovina.
http://www.vecernji.hr/vijesti/turska-j ... nak-513995
Za posljednjih deset godina vladavine premijera Recepa Erdoğana u Turskoj sagrađeno 17.000 novih džamija! Broj džamija je narastao sa 76 na 93 tisuće – objavio je turski list Milliyet..
Premijer Erdoğan, lider islamističke Stranke pravde i razvoja, jedan je od najpopularnijih političara u zemlji, a još 1998., samo četiri godine prije nego što je došao na vlast, osuđen je na zatvorsku kaznu. I to zbog džamija, preciznije, zbog govora koji je sud okvalificirao širenjem religijske mržnje.
– Džamije su naše vojarne, kupole su naši štitovi, minareti su naše bajunete, a vjernici su naša vojska – ustvrdio je u govoru tadašnji oporbenjak Erdoğan..
Islamizam već godinama buja u Turskoj, a očita je Erdoğanova namjera Tursku pretvoriti u lidera muslimanskih zemalja.. Sekularna opozicija u Turskoj sve je tiša, a nakon objave podataka o gradnji džamija, prosvjedovali su da je Erdoğan reislamizirao zemlju gotovo do iste mjere kakva je bila u trenutku raspada Otomanskog Carstva. Prema njihovim tvrdnjama, Erdoğan ima tajni plan uvođenja islamizma u sve pore javnog života, a pritom se pozivaju na nedavno objavljenu Erdoğanovu najavu skorašnje gradnje megadžamije koja će se, kako najavljuje Erdoğan, vidjeti sa svakog dijela Bospora.
– Na žalost, u svemu se ovome vidi koliko današnja Turska odstupa od tradicije Kemala Atatürka.. , kaže povjesničar dr. Tvrtko Jakovina.
http://www.vecernji.hr/vijesti/turska-j ... nak-513995