☑ Pravila foruma i savjeti

Turska

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Turska

Post Postao/la amkos » 17 feb 2017 00:04

dennis je napisao/la:Ako pročitate ovaj članak možete vidjeti podatak da u Istanbulu i zapadu Turske majke imaju u prosjeku 1 i po dijete, sto je gore i od nas.
Žene im ganjaju karijeru. I naše su sve sličnije.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Turska

Post Postao/la Abidaga » 05 mar 2017 10:58

tYZuU-2kTWs

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Turska

Post Postao/la Abidaga » 11 mar 2017 15:05

Erdogan Holanđane nazvao "ostatkom nacista i fašista", nakon što je holandska Vlada povukla dozvolu šefu turske diplomatije Mevlutu Čavušogluu da sleti u tu zemlju:
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/47 ... cista.html

Cavusoglu je u Roterdamu trebao održati demokratski miting i promovisati ideju da se turski državljani u Holandiji opredijele za podršku ustavnim promjenama. Austrija, Njemačka i Švicarska su također zabranile slične skupove, gdje su trebali da se održavaju mitinzi turskih zvaničnika. Erdogan je nešto ranije optužio i Njemačku za baštinjenje nacističkih praksi.

https://www.klix.ba/vijesti/svijet/erdo ... /170311029

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Turska

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 14 mar 2017 10:16

Kako se u svijetu i zasto a pogotovo Evropi izvrce ili zataskuje istina o referendumu u Turskoj a to je i objasnjenje zasto se Njemacka, Holandija , Austrija i ostale zemlje mijesaju u unutrasnje stvari Turske:

https://www.faktor.ba/vijest/opsesivno- ... skoj-23998
Opsesivno-kompulzivni poremećaj Erdoğanom ili čemu histerija zbog ustavnih promjena u Turskoj

Više sam puta pisao da se posljednjih pet-šest godina gotovo sve na planu unutrašnje politike u Turskoj, a daleko je od istine da ona nije podložna stranim utjecajima, može objasniti (prelomiti kroz prizmu) kroz dva procesa. Prvi, u proljeće 2015. godine uspješno upokojeni, bio je pokušaj mirnog rješavanja sukoba između države i terorističke Radničke partije Kurdistana (PKK). Da PKK ne predstavlja ni tzv. kritičnu masu turskih Kurda, objašnjavao sam toliko puta da se sad ne bih ponavljao. Drugi je proces donošenje novog Ustava Republike Turske. Taj proces započinjan je više puta od 2011. godine, ali se zbog “antiprotivne” opozicije, koja se najčešće ponaša po principu “e sad neću ni kako ja hoću”, nikad nije odmaklo daleko (preciznije, ustavna komisija nije odmakla od godinama usklađivanih i na kraju usklađenih 22 člana Ustava). Inače, to bi bio prvi građanski ustav u 93 godine Republike.

Tri ustava Republike Turske

Turska republika do sada je imala tri ustava. Prvi je proglašen 1924. godine za vrijeme koje se, uz svu benevolentnost prema mladoj turskoj republici, ne može drugačije okarakterizirati nego kao jednopartijska diktatura. Drugi je napisan i proglašen za vladavine vojne hunte, poslije puča kojim je zbačen (a poslije i pogubljen) na višestranačkim izborima prvi demokratski izabrani premijer Adnan Menderes. Treći, odnosno još važeći Ustav, napisan je i usvojen 1982. godine za vrijeme vladavine vojne hunte, koja se samopostavila na vlast nakon brutalnog vojnog puča izvršenog 12. septembra 1980. godine.

To je, osim kineskog i sjevernokorejskog, vjerovatno jedini ideološki ustav na svijetu koji u preambuli i drugom članu (prva četiri člana “zakucana” su i nepromjenjiva zauvijek) govori o Atatürkovom nacionalizmu i njegovim principima kao (nepromjenjivim) osnovama Republike. Jeste da, kao uostalom i onaj iz 1961. godine, a za razliku od prvog donesenog za života Kemal‑paše, Ustav definira republiku kao “demokratsku,” što je oksimoron, jer među šest Atatürkovih principa nema ni “d” od demokratije, ali to je (možda) najmanji problem tog dokumenta.

Najveći problem teško je izdvojiti, ali se može reći da je to Ustav koji je uspostavio sistem tutorstva vojske, pravosuđa i birokratije nad politikom i od naroda izabranim predstavnicima vlasti. Recimo samo da je u Nacionalnom vijeću sigurnosti ovim Ustavom dana većina mjesta armiji, te da je to tijelo postavljeno iznad kabineta Vlade. Osim toga, Ustav je u velikoj mjeri “nit’ riba nit’ djevojka” u smislu da nije niti potpuno parlamentarni niti predsjednički. Ono što se redovno gubi iz vida (slučajno, namjerno ili iz neznanja) jeste to da je taj Ustav krojen za pučističkog generala Kenana Evrena, koji je provizornim članom tog Ustava na istom referendumu “izglasan” za predsjednika Republike te da je važeći Ustav i “dvoglav” jer izvršnu vlast imaju i premijer i predsjednik. Procenti od više od 90 (u ovom slučaju 91,4%) uvijek govore o “demokratičnosti” procesa. Možda nepotreban “detalj” jeste opis procesa, na referendumu 1982. godine to je izgledalo ovako – listići “za” bili su bijeli, “protiv” plavi, a koverte u koje su ih glasači stavljali providne, na glasačkim mjestima dežurala je vojska. U vrijeme tog referenduma pjesme koje su sadržavale riječ plavo (more, oči i sl.) bile su redovno zabranjivane.

Brojni su primjeri kako je tako uspostavljeni sistem nanosio ogromne štete pojedincima i društvu u cjelini, ali se među njima izdvaja zabrana hidžaba (i brada) na turskim univerzitetima. Paradoksalno, ali istinito, ta zabrana, koja se mogla skinuti samo ustavnim amandmanom, nije potekla iz parlamenta ili bilo kojeg od naroda izabranog tijela. Ona je bila produkt Visokoškolskog vijeća (Yükseköğretim Kurulu – YÖK), tijela ustanovljenog Ustavom iz 1982. godine, kojim su univerziteti izgubili i formalnu nezavisnost. Učvršćena je sudovima nakon što su studentkinje tužile univerzitete zbog diskriminacije, zaključno s dvjema odlukama Ustavnog suda.

Kad sudovi treniraju strogoću

Još paradoksalniji bio je svojevrsni pravosudni puč tog istog suda kada je oktobra 2008. godine poništio ustavni amandman koji bi omogućio podizanje te zabrane, stavivši se, po vlastitom priznanju, iznad parlamenta, jer po važećem Ustavu i zakonima ustavni sud NEMA prava da ocjenjuje niti donosi sud i/ili odluku o sadržaju amandmana. Jedino što može jeste da ocjenjuje da li je procedura njegovog donošenja po skupštinskom poslovniku. Procedura je bila O.K. i amandman je izglasan tročetvrtinskom većinom. No, sud je ocijenio da “marama nije kompatibilna sa sekularnom naukom”, te anulirao odluku iza koje je, po mjerenjima javnog mnijenja, u to vrijeme bilo oko 90% stanovnika. Zabrana je ukinuta tek 2010. godine nakon referenduma kojim je usvojen jedan paket ustavnih amandmana.

No, to je ilustracija načina na koji se pravosudna grana vlasti miješa u zakonodavnu. Još veći apsurd nastaje kada se miješa u izvršnu. Naprimjer, 8. marta 2010. godine Ankara je doživjela kolaps javnog gradskog prevoza, koji je potrajao nekoliko dana. Uzrok? Odluka pravosuđa da se neposredno umiješa u upravljanje gradom. Reagirajući na tužbu Asocijacije za potrošačka prava zbog poskupljenja ankarskog javnog saobraćaja, Deveti administrativni sud Ankare vratio je cijene na nivo iz 2003. godine. Savjet države, najviši administrativni sud, potvrdio je ovu presudu. Naravno, vozači dolmuša (privatni mini busevi, bitan elemenat javnog transporta u Turskoj) nisu imali blagu namjeru da voze za pare koje im ne pokrivaju ni cijenu goriva. Autobusa gradskog saobraćajnog preduzeća, koji su morali da voze po neekonomskim cijenama, naravno, nema u dovoljnom broju da preuzmu putnike koji se inače voze dolmušima i eto kolapsa. Cijena? Prava sitnica. Samo je grad izgubio nekih dvadesetak miliona eura.

O tutorstvu armije koja je 1997. godine uzimala sebi za pravo da memorandumom (tzv. “postmoderni puč”) skine legalnu i legitimnu Vladu (pokušala je isto aprila 2007. godine) ne vrijedi ni pisati, ali to je sistem koji se već godinama pokušava razmontirati i dovesti u sklad sa, gle, članom 6 (i) važećeg Ustava – da suverenitet pripada narodu.

Posljednje dvije nedjelje oči svjetskih medija bile su uprte u Parlament Turske i proces glasanja za 18 ustavnih amandmana. Do otvaranja mogućnosti za ustavne promjene (doduše, ne i za mijenjanje kompletnog Ustava) došlo je ujedinjenjem vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i opozicione Partije nacionalističkog pokreta (MHP). Zajedno one imaju više nego dovoljno glasova potrebnih za indirektno usvajanje amandmana, odnosno da bi bili ugrađeni u Ustav, oni moraju biti usvojeni na referendumu. Dva kruga debate i glasanja o pojedinačnim amandmanima prošla su i za očekivati je da glasanje o cijelom paketu otvori put referendumu na kojem će turski glasači dati konačnu riječ. Kažem “debate” svjestan da to ne zvuči uvjerljivo s obzirom na to da su glavne vijesti i slike iz tog dvonedjeljnog performansa govorile o tučama, ujedanjima, uništavanju mikrofona, pa vezivanju lisicama za mikrofon i sličnim nepodopštinama kojima su protivnici promjena – Republikanska narodna partija (CHP), odnosno kemalisti i tzv. “kurdska” Demokratska partija naroda (HDP) – pokušavali minirati proces.

Hrpa je gluposti napisana i/ili emitirana u inostranstvu glede ovih ustavnih promjena. Najveći je bauk, naravno, prodavan kako Erdoğan mijenja sistem u predsjednički da bi proširio svoju moć. Na stranu mantra o proširivanju moći. Da je mantra istinita, do sada bi vladao univerzumom, kako to jednom napisa kolumnista Adam McConnel na portalu Serbestiyet.com. Naravno, vajni “analitičari” nisu ni zavirili u postojeći Ustav da vide kakva (ogromna) ovlaštenja, a bez krivične (odnosno bez ikakve) odgovornosti, ima predsjednik Republike, koja se ovim amandmanima uvodi. Da ne govorim o tome da nisu ni svjesni da ovoj promjeni prethode decenije debate o predsjedničkom sistemu te da je Erdoğan samo posljednji u nizu političara koji su se zalagali za tu promjenu (među njima rahmetli Turgut Özal i Suleyman Demirel).

Ni riječi o pozitivnim promjenama

No, opsesivno-kompulzivni poremećaj Erdoğanom teško je izlječiva boljka, a copy‑paste novinarstvo valjda još teže. Tako su korijena uzele faktičke “greške” koje se ponavljaju, pomenuh li copy‑paste novinarstvo? Jedna od njih, “najdramatičnija”, jeste da će predsjednik imati pravo raspustiti parlament. Istina je potpuno drugačija. Naime, raspuštanjem parlamenta ili izglasavanjem nepovjerenja predsjedniku Republike prostom većinom u parlamentu aktivira se “mehanizam giljotine”, odnosno raspisivanje vanrednih izbora na oba nivoa – predsjedničkom i parlamentarnom. Drugi kliše jeste da će predsjednik odlučivati o budžetu. Nije istina, on/ona će ga predlagati, a parlament usvajati ili odbijati. Veto na zakone izglasane u parlamentu u tim paskvilama predstavlja se hem kao nešto novo (a nije), hem kao “diktatorsko” ovlaštenje. Ne spominje se da parlament može anulirati predsjednički dekret pravljenjem zakona o istoj temi. Panično se piše o tome da će predsjednik moći postavljati i razrješavati ministre koji ne moraju biti izabrani parlamentarci. A ko je birao Rexa Tillersona za američkog državnog sekretara? Amerikanci ili Trump?

U stranoj štampi nema ni riječi o ukidanju vojnih sudova, osim za disciplinske prekršaje. Ni riječi o ispravljanju nelogičnosti da ljudi od 18 godina mogu birati, ali ne mogu biti birani dok ne napune 25. Da se povećava broj poslanika s 550 na 600 kako bi se broj uskladio s brojem stanovnika. Zapravo, nema nijedne pozitivne riječi o promjeni koju većina turske populacije želi.

Ukratko, manipulira se percepcijom, sve udarajući na orijentalističke žice, a terciraju domaći protivnici promjena. U svim tim analizama uglavnom nema riječi od čega se polazi (kakav je to Ustav iz 1982. godine) i činjenice da su ove promjene potrebne, između ostalog, kako bi se brže i lakše državni aparat očistio ne samo od spomenutog tutorstva nego i metastaza terorističke organizacije Fethullaha Gülena, koja je koristila ovakav sistem za reprodukciju svojih kadrova.

Zašto je (zapadni) svijet histeričan oko ustavnih promjena u Turskoj? Tu se možemo vratiti na prvi pasus ovog teksta. Sistem tutorstva (vojske, pravosuđa i birokratije) bio je jedna od poluga kojom se mogla kontrolirati klijent-država. Kemalistička elita njime je održavala relativnu kontrolu bez da je ikada osvojila izbore. Zavaljena udobno u poziciju transmisije, ona je činila malo ili ništa u interesu zemlje i njenih stanovnika. Naravno da joj gubitak te pozicije teško pada, a još teže onima čiji je klijent Turska bila.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Bosona
Član
Postovi: 105
Pridružen/a: 10 maj 2014 21:23

Re: Turska

Post Postao/la Bosona » 14 mar 2017 11:54

Smiješno je da Turska, država labilne i upitne demokratije i poštivanja ljudskih prava drži pridike o tome jednoj Njemačkoj, uz to skandalozno poistovjećivajući modernu Njemačku sa onom nacističkom.

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Turska

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 14 mar 2017 12:25

Bosona je napisao/la:Smiješno je da Turska, država labilne i upitne demokratije i poštivanja ljudskih prava drži pridike o tome jednoj Njemačkoj, uz to skandalozno poistovjećivajući modernu Njemačku sa onom nacističkom.
A sto ne bi drzali pridike Njemackoj, istoj onoj Njemackoj koja ima dvostruke standarde za " demokratiju" od te Turske pa preko Palestine, Egipta a vidimo i ovdje kada na sve nacine pomazu srbokatolike u njihovoj " demokratiji " a i u samoj toj Njemackoj kako se odnose prema strancima.

Procitaj malo ovaj clanak pa vidi kako to "demokratska " Njemacka radi :
Kampanja za pridobijanje glasova na referendumu o ustavnim promjenama u Turskoj, koji je zakazan za 16. april, zvanično je počela. Namjeru da opišem i analiziram početni stadij kampanje unutar zemlje omeo je još jedan skandal na liniji Turska – Njemačka, direktno povezan s ovom temom. Riječ je o kampanji u turskoj dijaspori.

Prošlog su četvrtka vlasti njemačkog grada Gaggenau zabranile skup turskih građana na kojem im se trebao obratiti turski ministar pravde Bekir Bozdağ. Navedeni razlog zabrane – “sigurnost i nedostatak parkinga” – svojevrsna je uvreda inteligencije, ali svako ima slobodu da vjeruje u šta hoće. Zabrana je došla u posljednjem trenutku zatekavši ministra Bozdağa u Strasbourgu, odakle se spremao da leti za Njemačku. Poslije skupa u Gaggenau imao je zakazan sastanak s njemačkim ministrom pravde Heikom Maasom. Umjesto da pređe preko poniženja zarad sastanka s Maasom, Bozdağ se vratio u Tursku. Ubrzo je slijedila vijest da je gotovo identična zabrana (opet “tehnički” razlozi) stopirala skup u Kölnu, na kojem se ministar ekonomije Republike Turske Nihat Zeybekci trebao obratiti turskim biračima.

Odbijen i časni izlaz iz nečasne situacije

U Njemačkoj živi oko tri miliona Turaka, od kojih 1,4 miliona ima pravo glasa u Turskoj. Ogroman broj njih glasa na turskim izborima, a rezultati tih izbora govore da većina dijaspore podržava vladajuću partiju Pravde i razvoja (AKP). Čak i da nije tako, uskraćivanje kampanje moglo bi se posmatrati i kao miješanje u unutrašnje poslove Turske, ali je podrška birača AKP-u presudna u ovom skandalu.

Oštre riječi o neprihvatljivosti takvog ponašanja potekle su s usana mnogih turskih zvaničnika. Ljutnja (eufemizam) je čak na trenutak ujedinila kompletnu političku scenu u osudi tog poteza. Njemački ambasador bio je pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova, u kojem mu je demarš uručio zamjenik sekretara za evropske poslove. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Çavuşoğlu naglasio je da postoje konsekvence za takav odnos. Spominjući da je to aktivnost duboke države (derin devlet), što će vjerovatno još više razjariti Nijemce, on je zapravo njemačkoj kancelarki Angeli Merkel ponudio časni izlaz iz nečasne situacije (sličan onom koji je dat NATO-u i SAD-u ograničavanjem krivice za pokušaj puča isključivo na terorističkoj organizaciji Fethullaha Gülena). Nije ga prihvatila, ali nije ni odgovornost za nastalu diplomatsku pljuvačinu.

Kancelarku Merkel sve je to zateklo u prijateljskoj dvodnevnoj posjeti krvavom pučisti i “demokratski” izabranom predsjedniku Egipta generalu Abdelu Fattahu al-Sisiju (97% glasova, kao što je općepoznato, uvijek je indikator savršenog demokratskog procesa). Okupirana isključivo predstojećim izborima i željom da se dodvori rastućem neonacističkom segmentu njemačkog stanovništva o pitanju izbjeglica, kancelarka je počela sjevernoafričku turu u Kairu. Turu s ciljem da osigura nasilne deportacije izbjeglica iz Njemačke u zemlje koje ona posjeti. Naravno, to se podmazuje novcem, pa je Al-Sisijev režim nagrađen obećanjem o 500 miliona dolara pomoći. S obzirom na to da je Siemens već ranije uletio s megaprojektima u ovo leglo bliskoistočne demokratije, kancelarka se suzdržala od gotovo svake kritike egipatskih vlasti. Posjeta je bila “vrlo uspješna”. Pri svemu tome, kancelarka spremno prima lake packe domaće štampe, namijenjene onom dijelu populacije koji se ne želi prestati osjećati superiorno glede vlastite “humanosti” i odnosa prema evropskim “vrijednostima”. Uostalom, viši cilj – zadovoljenje pomenutih neonacista – opravdava sredstvo.

Egipat, ipak, nije bio mjesto na kojem je “pristojno” govoriti o Turskoj, te je prvu izjavu o skandalu kancelarka dala u Tunisu sljedećeg dana (petak 3. mart). Izjava (opet) data s pozicija superiornosti svela se na blebetanje o “pravnoj državi” i kako to nije odluka Savezne vlade, te kako se u jednoj tako uređenoj zemlji zna šta je čija odgovornost, a odluka o zabrani dolaska turskih ministara stvar je općine. Hmmm, da! Kancelarka i njeni savjetnici očigledno nisu u putu imali vremena pogledati novine kako bi izbjegli (malu) kontradiktornost. Naime, Die Zeit, prvi tekst o skandalu naslovljen s Gaggenau i Köln zaustavili su tursku kampanju (Gaggenau und Köln stoppen türkische Wahlkampfauftritte), objavljen 2. marta oko dva popodne na sajtu tog dnevnika, završava pasusom: “Nejasno je da li i kako sprečavati turske izborne kampanje u Njemačkoj. Presudom Višeg administrativnog suda u Münsteru od prošle godine na Saveznoj vladi je ‘da odluči da li i u kojim okolnostima stranci ili članovi Vlade zvaničnim izjavama mogu biti politički aktivni na javnom prostoru na teritoriji Savezne Republike Njemačke.” Prema tome, samo Savezna vlada može spriječiti njihovo pojavljivanje, a ne Republička vlada Baden-Württemberga niti Riexinger, vođa ljevice.”

Postoje i za Njemačku poželjni javni skupovi

Ne treba objašnjavati da u ovome neko debelo laže. Da li njemačka “slobodna štampa” (koja sve više podsjeća na “slavne” dane Völkischer Beobachtera o pitanju Turske), sud u Münsteru ili, pak, kancelarka ne znaju šta je čija odgovornost u zemlji vladavine prava?

Da su te zabrane miješanje u unutrašnje stvari Turske, možda će biti jasnije ako se zna da je Denizu Baykalu, bivšem lideru, a sada poslaniku Republikanske narodne partije (CHP), koja vodi kampanju protiv ustavnih promjena u Turskoj, dozvoljen miting u Filderstadtu u nedjelju 5. marta. Kad se na to dodaju slobodne aktivnosti terorističke Radničke partije Kurdistana (PKK), u kojima putem videolinka učestvuju PKK lideri iz svojih rupa u sjevernom Iraku (dok se takav nastup zabranjuje legitimnom predsjedniku Turske) i tzv. “prokurdske” Demokratske partije naroda (HDP), a obje organizacije (indikativno) vode kampanje protiv, dobija se jasna slika koju stranu Vlada Njemačke podržava, te da je to veoma daleko od neutralnosti i neturanja nosa u tuđe poslove.

Iskusni političar Deniz Baykal, svjestan da bi mu pojavljivanje u Njemačkoj bilo kontraproduktivno, odbio je otputovati u datim okolnostima, na čemu mu se zahvalio premijer Turske Binali Yıldırım.

Gledano iz njemačke perspektive, ova priča kontaminirana je jednom drugom. Njemački novinar tursko-njemačkog državljanstva Deniz Yücel, dopisnik dnevnika Die Welt, uhapšen je 17. februara pod sumnjom širenja terorističke propagande i raspirivanje nasilja. Yücel je čuven po intervjuu sa zločincem, pardon, PKK liderom Cemilom Bayıkom (jednim od likova koji se javljaju dozvoljenim PKK skupovima iz sjevernog Iraka) i generalno bijeljenjem te, u Njemačkoj popularne, skupine ubica. Čitaj: popularan zbog PKK propagande.

Istraga i eventualno suđenje rasvijetlit će stoje li optužbe protiv njega, ali slučaj je u Njemačkoj korišten kao argument za uskraćivanje dozvola turskim političarima tokom kampanje za referendum o ustavnim promjenama. Kancelarka Merkel svojevremeno je prilično uzdržano prokomentirala hapšenje Deniza Yücela kao “gorko i razočaravajuće”, no zato drugi njemački zvaničnici grme. U njemačkoj štampi okolnosti pod kojima je Yücel uhapšen opisane su kao da se “sam predao vlastima”. Međutim, svjetlo koje je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan bacio na slučaj u govoru pred nevladinom organizacijom “Yeşil Ay” 3. marta daje obrt cijeloj priči i objašnjava mlaku reakciju kancelarke. Ispostavilo se da je njemački konzulat pružio jednomjesečno utočište Yücelu, te da je dotični bio predmet razgovora između Merkelove i Erdoğana tokom njene posjete Ankari početkom februara. Tada ga Njemačka nije dala, pa se, iz Turskoj nepoznatih razloga, predomislila i predala ga turskim vlastima. Riječ “agent” koju je Erdoğan upotrijebio dobija smisao s obzirom na napore njemačkog konzulata da sakriju Yücela. Hoće li kancelarka za njegovu isporuku turskim vlastima optužiti konzula kao što pokušava baciti odgovornost na općinske vlasti Gaggenaua i Kölna?

Kako bilo, u subotu je premijer Yıldırım prekinuo govor na mitingu podrške ustavnim reformama u Kırşehiru jer je na telefonskoj vezi bila kancelarka Merkel. U saopćenju poslije razgovora (duže od sat iako je publici rekao: “Brzo se vraćam”) on je izjavio da je razgovor bio “dobar i produktivan”, te da će se za pitanja kampanje potražiti “različiti pristupi” koje će ministri vanjskih poslova pojasniti kada se 8. marta sastanu u Njemačkoj. Svakako optimistički ton. Odnosi između dviju država na najnižem su nivou svih vremena, ali to se isto moglo reći i prije ovih događaja, kada se mislilo da ne mogu niže, a onda su ih oni dodatno srozali.

U svemu tome ima mnogo domaće politike, naročito u Njemačkoj, u kojoj se političari i mediji takmiče u antiturkstvu. Osobito mediji. Po zlu čuveni nacistički propagandista Joseph Goebbels jednom prilikom, objašnjavajući željenu medijsku scenu u nacističkoj Njemačkoj, rekao je da je cilj ostvariti totalnu uniformnost pod maskom raznovrsnosti. Ko god pogleda njemačku “slobodnu štampu”, za koju se njeni zvaničnici toliko busaju u prsa, mora priznati, kada je riječ o izvještavanju, komentiranju i “analizama” Turske, taj je cilj perfektno ostvaren
.


http://stav.ba/njemacka-se-otvoreno-mij ... ja-turske/
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Zitko
Član
Postovi: 353
Pridružen/a: 19 jan 2013 01:12

Re: Turska

Post Postao/la Zitko » 14 mar 2017 21:05

Kda je 1992 Sefer isao u Tursku da trazi pomoc rekli su mu da ce pomoci ali ako Amerika i EU daje zeleno svjetlo. Ponosna Turska koja ne mari za Evropu je u nasem interesu Jacanje vlasti covjeka koji je toliko u svojoj proslosti vezan za Bosnu takodjer je nas interes. Cinjenica da Turska okrece ledja Evropi neminovno dovodi do priblizavanja Turske i Irana jos jednog naseg saveznika sto je takodjer nas interes

Sa druge strane treba se cuvati toga da mi ne budemo identificirani kao tursko kukavicje jaje u Evropi. Liberalna Evropa nama naklonjena prezire Erdogana a da o fasistickoj i ne govorimo. Odlazak u americku ambasadu po misljenje vise nije opcija. Bosnjacki politicari se nalaze pred strasnim izazovima za koje svi znamo da im nisu dorasli.
Ovo je vrijeme zbijanja redova

Avatar
amkos
Član
Postovi: 12075
Pridružen/a: 18 okt 2012 20:55

Re: Turska

Post Postao/la amkos » 14 mar 2017 21:09

Ovo je vrijeme zbijanja redova
Ovo i hodže (imami) na hutbama preporučuju.
Onaj ko ima natalitet, ne mora uzimati pušku u ruke!!
Bošnjaci su najzapadniji muslimanski narod koji u svom posjedu ima zemlju!!
Mostar je mjesto našeg konačnog pada ili ponovnog uzdizanja!!
Milorad Dodik je Milan Martić bosanskih Srba!!

abeveg
Član
Postovi: 498
Pridružen/a: 04 okt 2013 03:01

Re: Turska

Post Postao/la abeveg » 14 mar 2017 21:25

Bosona je napisao/la:Smiješno je da Turska, država labilne i upitne demokratije i poštivanja ljudskih prava drži pridike o tome jednoj Njemačkoj, uz to skandalozno poistovjećivajući modernu Njemačku sa onom nacističkom.
Smijesno je jedino to sto ti pises. Njemci koriste po svim sablonima nacisticke metode, i licemjerniji su od srba i hrvata zajedno. Cuj "jednoj" njemackoj - koliko si ti samo porazena osoba... Ja isuvise dobro znam ko su njemci...

Avatar
Crow Jane
Član
Postovi: 1506
Pridružen/a: 10 feb 2016 13:52

Re: Turska

Post Postao/la Crow Jane » 14 mar 2017 21:29

Iran i Turska su geostrateski rivali. Podrzavaju razlicite kurdske frakcije u Iraku; TR Barzanija jer hoce da naftovod prolazi kroz Tursku, dok Iran podrzava one druge iz istog razlog, samo sto naravno hoce da naftovod prolazi kroz Iran. Njihovo priblizavanje/udaljavanje od Irana ne ovisi od ponasanja EU prema njima, pogotovo sad kad i sama EU otvara vrata Iranu. Ako pratite rat u Siriji uocili ste da Iran i Turska stalno optuzuju jedna drugu, dok Rusiju nikad.

Evropa se vise boji turskog priblizavanja Rusiji. Ustvari, nisam vise sigurna ni da se toga boji, ili se mozda cak i nadaju tome, jer nimalo im ne podilaze, kao da ih namjerno guraju u njihov zagrljaj. Je li vec pao dogovor o isporuci raketnih sistema s-400?

Cini mi se da se VB priblizava Turskoj. Potpisali su ugovor o kupovini borbenih aviona (?) u vrijednosti od 100 miliona dolara (ili funti, ne znam tacno).
Potpis

Zitko
Član
Postovi: 353
Pridružen/a: 19 jan 2013 01:12

Re: Turska

Post Postao/la Zitko » 14 mar 2017 21:50

Crow Jane je napisao/la:Iran i Turska su geostrateski rivali. Podrzavaju razlicite kurdske frakcije u Iraku; TR Barzanija jer hoce da naftovod prolazi kroz Tursku, dok Iran podrzava one druge iz istog razlog, samo sto naravno hoce da naftovod prolazi kroz Iran. Njihovo priblizavanje/udaljavanje od Irana ne ovisi od ponasanja EU prema njima, pogotovo sad kad i sama EU otvara vrata Iranu. Ako pratite rat u Siriji uocili ste da Iran i Turska stalno optuzuju jedna drugu, dok Rusiju nikad.

Evropa se vise boji turskog priblizavanja Rusiji. Ustvari, nisam vise sigurna ni da se toga boji, ili se mozda cak i nadaju tome, jer nimalo im ne podilaze, kao da ih namjerno guraju u njihov zagrljaj. Je li vec pao dogovor o isporuci raketnih sistema s-400?

Cini mi se da se VB priblizava Turskoj. Potpisali su ugovor o kupovini borbenih aviona (?) u vrijednosti od 100 miliona dolara (ili funti, ne znam tacno).
Sve je to tacno ali je tacno i to da okolnosti diktiraju poteze. Sporazum sa Iranom rijesio bi vecinu i turskih i iranskih problema. U nedostatku drugih saveznika to se pojavljuje kao nuznost. To su ozbiljne zemlje nece valjda dopustiti da budu pregazeni kao Irak i Sirija.
U toj velikoj igri Kurdi su sitnis.

Zitko
Član
Postovi: 353
Pridružen/a: 19 jan 2013 01:12

Re: Turska

Post Postao/la Zitko » 14 mar 2017 22:14

Ovo nije bilo tako davno.

Cento pakt: https://en.wikipedia.org/wiki/Baghdad_Pact

Avatar
bilbo
Član
Postovi: 899
Pridružen/a: 30 dec 2012 11:42

Re: Turska

Post Postao/la bilbo » 14 mar 2017 22:44

Zitko je napisao/la:
Crow Jane je napisao/la:Iran i Turska su geostrateski rivali. Podrzavaju razlicite kurdske frakcije u Iraku; TR Barzanija jer hoce da naftovod prolazi kroz Tursku, dok Iran podrzava one druge iz istog razlog, samo sto naravno hoce da naftovod prolazi kroz Iran. Njihovo priblizavanje/udaljavanje od Irana ne ovisi od ponasanja EU prema njima, pogotovo sad kad i sama EU otvara vrata Iranu. Ako pratite rat u Siriji uocili ste da Iran i Turska stalno optuzuju jedna drugu, dok Rusiju nikad.

Evropa se vise boji turskog priblizavanja Rusiji. Ustvari, nisam vise sigurna ni da se toga boji, ili se mozda cak i nadaju tome, jer nimalo im ne podilaze, kao da ih namjerno guraju u njihov zagrljaj. Je li vec pao dogovor o isporuci raketnih sistema s-400?

Cini mi se da se VB priblizava Turskoj. Potpisali su ugovor o kupovini borbenih aviona (?) u vrijednosti od 100 miliona dolara (ili funti, ne znam tacno).
Sve je to tacno ali je tacno i to da okolnosti diktiraju poteze. Sporazum sa Iranom rijesio bi vecinu i turskih i iranskih problema. U nedostatku drugih saveznika to se pojavljuje kao nuznost. To su ozbiljne zemlje nece valjda dopustiti da budu pregazeni kao Irak i Sirija.
U toj velikoj igri Kurdi su sitnis.
Ranije sam pisao da će doći do zbližavanja Turske, Irana i Rusije.

@Crow Jane
Turska je trenutno na prekretnici, Zapad ili Istok. Rusi nude saradnju, ekonomsku i vojnu npr. S400 i ostalo naoružanje ukoliko Turci definitivno naprave iskorak ka Istoku dok Englezi/cionisti pokušavaju zadržati Tursku pod svojom šapom, između ostalog i kroz vojnu saradnju npr. 5 generacija borbenih aviona u zajedničkom projektu Engleza i Turaka.

Avatar
Crow Jane
Član
Postovi: 1506
Pridružen/a: 10 feb 2016 13:52

Re: Turska

Post Postao/la Crow Jane » 14 mar 2017 23:02

bilbo je napisao/la:
Zitko je napisao/la:
Crow Jane je napisao/la:Iran i Turska su geostrateski rivali. Podrzavaju razlicite kurdske frakcije u Iraku; TR Barzanija jer hoce da naftovod prolazi kroz Tursku, dok Iran podrzava one druge iz istog razlog, samo sto naravno hoce da naftovod prolazi kroz Iran. Njihovo priblizavanje/udaljavanje od Irana ne ovisi od ponasanja EU prema njima, pogotovo sad kad i sama EU otvara vrata Iranu. Ako pratite rat u Siriji uocili ste da Iran i Turska stalno optuzuju jedna drugu, dok Rusiju nikad.

Evropa se vise boji turskog priblizavanja Rusiji. Ustvari, nisam vise sigurna ni da se toga boji, ili se mozda cak i nadaju tome, jer nimalo im ne podilaze, kao da ih namjerno guraju u njihov zagrljaj. Je li vec pao dogovor o isporuci raketnih sistema s-400?

Cini mi se da se VB priblizava Turskoj. Potpisali su ugovor o kupovini borbenih aviona (?) u vrijednosti od 100 miliona dolara (ili funti, ne znam tacno).
Sve je to tacno ali je tacno i to da okolnosti diktiraju poteze. Sporazum sa Iranom rijesio bi vecinu i turskih i iranskih problema. U nedostatku drugih saveznika to se pojavljuje kao nuznost. To su ozbiljne zemlje nece valjda dopustiti da budu pregazeni kao Irak i Sirija.
U toj velikoj igri Kurdi su sitnis.
Ranije sam pisao da će doći do zbližavanja Turske, Irana i Rusije.

@Crow Jane
Turska je trenutno na prekretnici, Zapad ili Istok. Rusi nude saradnju, ekonomsku i vojnu npr. S400 i ostalo naoružanje ukoliko Turci definitivno naprave iskorak ka Istoku dok Englezi/cionisti pokušavaju zadržati Tursku pod svojom šapom, između ostalog i kroz vojnu saradnju npr. 5 generacija borbenih aviona u zajedničkom projektu Engleza i Turaka.
Ovo je vec gotova stvar? Jedno (saradnja sa VB) ne iskljucuje valjda drugo (saradnja sa Rusijom)?

I sta to znaci def. napraviti iskorak ka Istoku?
Potpis

Zitko
Član
Postovi: 353
Pridružen/a: 19 jan 2013 01:12

Re: Turska

Post Postao/la Zitko » 15 mar 2017 01:12

Saveznistvo sa Rusijom za Tursku nije realna opcija. Sve turske aspiracije Rusi ce kociti od Centralne Azije Kavkaza Bliskog istoka do Balkana.

Ukoliko okrenu ledja EU i Americi jedina su im opcija Arapi i Iran.

Arapi su potpuno nesposobni da proizvedu stabilnost ili bilo kakav napredak. Nemaju nikakvu socijalnu strukturu niti intelektualni kapacitet. Skloni su izdaji i Turci tu ne mogu puno ocekivati. Erdogan je jos sklon saradnji sa Saudiom ali on nije glup i ubrzo ce vidjeti da ko spava s djecom upisan ustaje

Iran se pojavljuje u stvari kao jedina alternativa. Iran Turcima otvara put ka Centralnoj Aziji i Indiskom podkontinentu a Turska Iranu prema Evropi. To je bila nocna mora krstasa i oni su Tursku stalno odvracali od ovog priblizavanja. Sada kada im je Turska okrenula ledja to je prosto logican put. Moment kad se to desi Kurdi ce biti manji od makovog zrna a Bliski Istok ce prestat mahnitati. Sporazum donosi stabilnost i u samoj Turskoj jer ce turske Alevije postati lojalni Erdoganu sto sada nisu.

Jasno dusmani ce ciniti sve da do toga ne dodje. Ubacivace se siitsko sunitske baljezgarije, pokretati istoriski argumenti i forsirati geopoliticki rivalitet ali cisti zakon politicke nuzde ce diktirati tempo ovog neminovnog cina.

Avatar
bilbo
Član
Postovi: 899
Pridružen/a: 30 dec 2012 11:42

Re: Turska

Post Postao/la bilbo » 15 mar 2017 19:25

Zitko je napisao/la:Saveznistvo sa Rusijom za Tursku nije realna opcija. Sve turske aspiracije Rusi ce kociti od Centralne Azije Kavkaza Bliskog istoka do Balkana.

Ukoliko okrenu ledja EU i Americi jedina su im opcija Arapi i Iran.

Arapi su potpuno nesposobni da proizvedu stabilnost ili bilo kakav napredak. Nemaju nikakvu socijalnu strukturu niti intelektualni kapacitet. Skloni su izdaji i Turci tu ne mogu puno ocekivati. Erdogan je jos sklon saradnji sa Saudiom ali on nije glup i ubrzo ce vidjeti da ko spava s djecom upisan ustaje

Iran se pojavljuje u stvari kao jedina alternativa. Iran Turcima otvara put ka Centralnoj Aziji i Indiskom podkontinentu a Turska Iranu prema Evropi. To je bila nocna mora krstasa i oni su Tursku stalno odvracali od ovog priblizavanja. Sada kada im je Turska okrenula ledja to je prosto logican put. Moment kad se to desi Kurdi ce biti manji od makovog zrna a Bliski Istok ce prestat mahnitati. Sporazum donosi stabilnost i u samoj Turskoj jer ce turske Alevije postati lojalni Erdoganu sto sada nisu.

Jasno dusmani ce ciniti sve da do toga ne dodje. Ubacivace se siitsko sunitske baljezgarije, pokretati istoriski argumenti i forsirati geopoliticki rivalitet ali cisti zakon politicke nuzde ce diktirati tempo ovog neminovnog cina.
Sve stoji, samo nisam spominjao savezništvo već saradnju jer svi su zapravo upućeni jedni na druge pošto cionisti svima rade o glavi. Jedno je sigurno, Turska više neće biti alat cionista za destabilizaciju šireg regiona, od turkofonih stanova u Centralnoj Aziji do BI i od sada će voditi brigu za vlastitu sigurnost.

@Crow Jane
Na tvoje pitanje o iskoraku Turske ka Istoku nemam ništa oduzeti na gornji post od @Zitka osim da moje razumijevanje dešavanja u svijetu proizilazi iz vizure islamske eshatologije. Živimo u ahiri zemanu i nama je ranije nagoviješteno da će se muslimani (ne svi) pred Melhamu u nuždi sklopiti savezništvo sa Bizantincima (pravoslavcima) protiv Dedžalove (cionističke) vojske. Zato sam na temi Sirije bio protivnik uvozne revolucije iako sam na strani naroda kao što sam i protivnik dizanja tenzija na relaciji sunije/šije i bilo čega onoga što unosi razdor u islamsko tkivo. Jer, u slučaju da je uspjela "revolucija" u Siriji ona bi se pod palicom cionista prelila i u druge okolne arapske države a u konačnici i u Tursku i Iran. Interes Bosne, za njen opstanak i Bošnjaka je da imamo stabilnu i jaku Tursku.

Proguglaj TAI TFX i javljat će ti se linkovi vezano za razvoj turskog lovca te podaci o saradnji sa englezima.

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Turska

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 16 mar 2017 14:51

Jedanaesti mart u Rotterdamu (Holandija) iznjedrio je događaje kakvi nisu zabilježeni od kada postoji diplomatija. Reciprocitet je fundament diplomatskih odnosa. To treba imati na umu sve vrijeme dok se čitaju sljedeći redovi, a možda nije loše za razumijevanja proporcija… Skandal je preblaga riječ. Ili, pokušajmo zamišljati istu situaciju sa zamijenjenim ulogama.

Holandija je odlučila da se pridruži grupi država pod vodstvom Njemačke koje će se uključiti u kampanju protiv turskih ustavnih promjena, sprečavajući turske zvaničnike da ostvare kontakt sa svojom dijasporom. Nije nevažno, sve terorističke organizacije, počevši od PKK-a, preko ultraljevičarskog DHKP-C-a, pa sve do FETÖ-a, uživaju holandsko gostoprimstvo i imaju odriješene ruke za antitursko djelovanje. To je jedna stavka u tursko-holandskim (i šire tursko‑EU) odnosima. Druga je da je Holandija u momentu pisanja ovog teksta pred parlamentarnim izborima. Kada ovaj broj Stava bude u vašim rukama, znat će se rezultati tih izbora. Sve što se dešavalo jedanaestog marta ima uzrok u ovim dvjema stavkama.


http://stav.ba/holandija-brutalno-pogaz ... onvencije/
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Crow Jane
Član
Postovi: 1506
Pridružen/a: 10 feb 2016 13:52

Re: Turska

Post Postao/la Crow Jane » 16 mar 2017 14:52

http://www.reuters.com/article/us-turke ... SKBN16M2OR

Turska blokirala saradnju NATO-a sa partnerskim zemljama. Navodno razlog tome je sto neke zemlje nisu dopustile turskim politicarima da vode politicku kampanju uoci referenduma u aprilu.

Ne mogu da vjerujem da je sva ova buka samo zbog navedenog, ali ne bih znala reci o cemu drugom bi se moglo raditi. :roll:
Potpis

Avatar
Mehmed beg Catic
Član
Postovi: 4241
Pridružen/a: 31 jan 2017 10:49

Re: Turska

Post Postao/la Mehmed beg Catic » 16 mar 2017 15:23

Crow Jane je napisao/la:http://www.reuters.com/article/us-turke ... SKBN16M2OR

Turska blokirala saradnju NATO-a sa partnerskim zemljama. Navodno razlog tome je sto neke zemlje nisu dopustile turskim politicarima da vode politicku kampanju uoci referenduma u aprilu.

Ne mogu da vjerujem da je sva ova buka samo zbog navedenog, ali ne bih znala reci o cemu drugom bi se moglo raditi. :roll:

Postavio sam nekoliko clanaka gdje je opisana situacija ali ukratko u ovome je sve objasnjeno sta je pravi razlog mijesanja u unutrasnje stvari Turske kada se blokiraju predstavnici Turske da posjecuju drzavljane Turske a dozvoljava teoristima propagiranje i djelovanje u tim istim zemljama:

Zašto je (zapadni) svijet histeričan oko ustavnih promjena u Turskoj? Tu se možemo vratiti na prvi pasus ovog teksta. Sistem tutorstva (vojske, pravosuđa i birokratije) bio je jedna od poluga kojom se mogla kontrolirati klijent-država. Kemalistička elita njime je održavala relativnu kontrolu bez da je ikada osvojila izbore. Zavaljena udobno u poziciju transmisije, ona je činila malo ili ništa u interesu zemlje i njenih stanovnika. Naravno da joj gubitak te pozicije teško pada, a još teže onima čiji je klijent Turska bila.
Tražim od vas kad se rasformira ova brigada, kad vi svi borci budete na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite, poštujete i uvažavate. Samo tako ćemo biti skupa svi zajedno! JER JE I POSLIJE RATA RAT!” Brigadni general Izet Nanić

Avatar
Crow Jane
Član
Postovi: 1506
Pridružen/a: 10 feb 2016 13:52

Re: Turska

Post Postao/la Crow Jane » 16 mar 2017 16:24

Mislila sam na to da se ne radi samo o desavanjima u Evropi, nego i u Siriji.
Potpis

Odgovorite