☑ Pravila foruma i savjeti

Pristup Bosne međunarodnim vodama

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Abidaga » 08 jan 2013 17:15

8. Januar 2013
“Onaj ko vlada svjetskim morima, vlada i cijelim svijetom.”, izreka je poznatog američkog pomorskog stratega koja nam govori o važnosti vladanja morima i morskim obalama. Međunarodno pravo podrazumijeva da svaka suverena država koja izlazi na obalu Jadranskog mora, ima pristup međunarodnim vodama koje često nazivamo i otvorenim morem. Pristup međunarodnim vodama podrazumijeva direktnu vezu sa teritorijalnim vodama svake pojedine države. Ako država ima duboko uvučenu obalu u kopno i ako je more usko, onda se taj pristup u međunarodno-pravnoj praksi naziva «međunarodni morski put» (international seaway).

Ipak, državne institucije nisu informirale javnost da sve to važi i za BiH. Neshvatljivo je i zanemarivanje da u pravnom smislu BiH posjeduje dvije obale: jednu koja izlazi u Neumski i Malo-Stonski zaliv, a drugu koja je privremeno «zaboravljena» u Bokokotorskom zalivu sa Igalom i Njivicama uz rijeku Sutorinu. Država bi trebala pokrenuti postupak povratka Sutorinske obale natrag u BiH i sagledati načine za preuzimanje stvarne granice iz 1946. godine u tom državnom području prema Hrvatskoj i Crnoj Gori. Povratak Sutorine bi jako puno značio za BiH, a CG ne bi oštetio. Svi u BiH trebamo odbaciti neprijateljsku propagandu i moramo znati da se iz teritorijalnih voda BiH treba direktno ulaziti u međunarodne vode, te da se sve to može pravno urediti. Uvučenost naše obale duboko u kopno, i raspored okolnih poluotoka i otoka ne mogu biti prepreka Bosanskohercegovačkom pristupu otvorenom moru. Naprotiv, sve to predstavlja skup posebnih okolnosti koje doprinose opravdanosti našeg zahtjeva i njegovog pozitivnog rješenja.

Naime, morski put u Neretvanskom i Korčulanskom kanalu služi za međunarodnu plovidbu, jer iz Neuma koji se nalazi u BiH morski put void u dva pravca. Jedan parvac ide preko Neretvanskog kanala prema luci Ploče koja se nalazi u Hrvatskoj, a drugi pravac ide preko Neretvanskog i Korčulanskog kanala prema otvorenom moru i dalje prema Italiji, Sloveniji, CG, Albaniji i drugim državama svijeta, te ponovo natrag prema BiH i Hrvatskoj. S obzirom da taj morski put spaja BiH sa međunarodnim vodama i potom dalje sa drugim državama, jasno je da se radi o međunarodnom morskom putu. I dok je unutar Jugoslavije ovaj morski put imao unutarnji karakter, jer se isključivo radilo o plovidbi unutarnjim vodama unutar jedne države, nakon njenog raspada i osamostaljenja BiH i Hrvatske taj put dobiva međunarodni karakter. Kao što su unutarnje kopnene granice Republika nakon osamostaljenja automatski postale međunarodne, isto tako i ovaj unutarnji morski put postaje međunarodni morski put, To je zato jer BiH ne smije biti isključena niti odvojena od međunarodnih voda vodama nijedne države, pa čak ni arhipelaške, a samim tim ni Hrvatske. U skladu s ovim, Hrvatska ne bi trebala ovaj morski koridor smatrati svojim unutarnjim niti teritorijalnim vodama, nego međunarodnim vodama.
 “Nesmetani” ili “Neškodljivi prolaz” na koji hrvatska pokušava reducirati prava Bosne i Hercegovine predstavlja obmanu. Nesmetani prolaz kroz hrvatske unutarnje i teritorijalne vode na putu iz BH Luke, ne može nikako biti zamjena za slobodnu plovidbu koridorom međunarodnih voda, jer je razlika “ko noć i dan.” U međunarodnim vodama ni jedna država ne vrši suverenu vlast i ne može isključiti drugu državu, a plovidba je slobodna za sve i to je ono što treba biti važno za BiH, jer u suprotnom ako bi BiH koristila nesmetan prolaz, ona bi se svog pomorskog suvereniteta i svojih prava odrekla svojevoljno za sva vremena i bila bi podložna suverenoj vlasti i volji Hrvatske, a to ni jedna država ne bi prihvatila na svojim pomorskim vartima, da je na ulazu i izlazu iz vlastite luke kontrolira druga država, to se zove pomorska kontrola ili pomorska blokada, a nikako slobodna plovidba. Ne treba sumnjati da bi Hrvatska rado vježbala pomorsku i kopnenu «blokadu» istovremeno, nakon što bi izgradila mostovnu zaobilaznicu oko BiH, iz razloga jer ne krije da se boji razvoja BiH kao pomorske države, ali i kad god bi joj ponestalo argumenata u neodoljivom izazovu svojatanja svega i svačega u BiH.

Dakle jasno je da su vode Neretvanskog i Korčulanskog kanala faktički međunarodne vode, a ne kako ih Hrvatska smatra svojim unutranjim vodama. Pristup BiH otvorenom moru je nužnost, a unutarnje i teritorijalne vode Hrvatske bi to sprječavale. Osim toga jasno je da je BiH ravnopravna država na međunarodnom pomorskom planu, te da će braniti slobodu plovidbe i svoje pravo da se razvija kao pomorska država. Ovakvo rješenje ne bi trebalo biti protiv interesa Hrvatske, osim što ona u ovom slučaju ne bi mogla dominirati nad BiH. Sloboda plovidbe koridorom međunarodnih voda do BiH i natrag, odgovara i EU i NATO. Stoga, upravo buduće članstvo naše države u ove dvije organizacije nas poziva da preuzmemo brigu i odgovornost o pomorskom aspektu naše države kako bi on služio podjednako i nama i našim saveznicima.

Obala u Neumskom i Malostonskom zalivu uvučena je u kopno i dio je jedinstvenog arhipelaga koji je ranije bio u sastavu jedne zajedničke države – Jugoslavije, a sada pripada dvjema samostalnim državama – Hrvatskoj i BiH. Iz tog razloga, kako bi pristup otvorenom moru bio osiguran za obje države, potrebno je u tom dijelu Jadrana nanovo odrediti morske granice tako da i BiH, a ne samo Hrvatska, ima pristup međunarodnim vodama. Moramo se zapitati zašto to ove dvije države do sada nisu uradile. Razlog je taj što je Hrvatska «umislila» da ima obavezu zaključati pomorska vrata za BiH, te da su pregovori o korišćenju luke Ploče i prolasku kroz Neum, vođeni izgleda samo da se dobije na vremenu dok se ne izgradi onaj ukleti prijeteći most. Taj most bi istovremeno bio i cestovna zaobilaznica i pregrada u funkciji pomorske blokade oko cijele obale BiH, kao i uporište sa kojeg bi se lansirala nova i jača ugroženost «naroda» za konačno komadanje BiH u kojem bi upravo odsijecanje primorja kod Neuma trebalo biti glavni cilj paklenog plana Hrvatske. BiH država je u vezi sa pomorskom strategijom zatajila, javnost ni o čemu nije bila obaviještena, pa nije ni mogla reagirati, jer nije ni znala o čemu se zapravo radi.

Sad kad je jasno da država ne pokazuje efikasnu institucionalnu viziju za izlaz iz Hrvatske pomorske blokade u međunarodne vode, želimo kao slobodni građani pokazati našim pomorskim susjedima da griješe, a Bosanskohercegovačke institucije i medije bukvalno natjerati da se bore za suverena teritorijalno-pomorska prava naše države. Radi toga smo izabrali nekoliko primjera iz kojih se vidi da se direktan pristup otvorenom moru može i mora obezbijediti za sve države koje, kao Bosna i Hercegovina, imaju obale uvučene u kopno, te da BiH ne može i ne smije biti odsječena od otvorenog mora.


Razgraničenje između Monaka i Francuske
Monako je mala suverena država sa 4,1 km obale na Sredozemnom moru, okružena kopnenim teritorijem Republike Francuske. Francuska je, proglasivši svoje teritorijalne vode na 12 milja širine, stvorila situaciju da bi njene teritorijalne vode u potpunosti okruživale teritorijalne vode Monaka i to iz razloga jer bočne granice teritorijalnih voda obično predstavlju nastavak kopnene granice, pa bi teritorijalne vode Monaka formirale trougao i završavale se nedaleko od obale. Time bi faktički teritorijalne vode Monaka, bile odvojene (odsječene) od otvorenog mora.

Dana 14. februara, 1973. godine, vladar Monaka je suverenom odlukom br. 5094 odredio granice teritorijalnih voda Monaka kako slijedi: “Teritorijalne vode Monaka će se protezati od obale, to jest od polazne linije koju formira niska voda (osjeka), sve do 12 nautičkih milja širine.”

11 godina kasnije, 16. februara, 1984. godine, Francuska i Monako su postigle suglasnost da će radi neophodnosti prostiranja teritorijalnih voda obje države, koje će iznositi po 12 nautičkih milja širine, biti potrebno odrediti koordinate bočnih graničnih linija na obje strane Monaško-Francuske granice, čime bi se, ustvari, dobio zakrivljeni koridor teritorijalnih voda za Monako koji bi sezao sve do međunarodnih voda (otvorenog mora). Koordinate tog koridora su pojedinačno navedene u dokumentu o suglasnosti. Dakle, Monako nije zanemario svoja suverena pomorska prava, pa je temeljem vlastite Suverene odluke i pregovora, te na kraju suglasnosti sa Francuskom, ostvario koridor/pojas teritorijalnih voda od 12 nautičkih milja dužine i 1 nautičku milju širine u kojem je i zona za ribarenje i na kojem vrši suverenitet, te time posjeduje direktan izlaz na otvoreno more. Time su Monako i Francuska dokazali da, prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine, teritorijalne vode jedne države ne mogu i ne smiju biti odsječene od otvorenog mora teritorijalnim vodama druge države.

Razgraničenje između Finske i Estonije u Finskom zalivu
Finska i Estonija se nalaze nasuprot jedna drugoj, na suprotnim obalama Finskog zaliva u Baltičkom moru. Pomorska granica između ove dvije države proteže se približno sredinom Finskog zaliva. 1994 godine, Finska i Estonija potpisale su bilateralni ugovor u kojem se obje države odriču, svaka po tri nautičke milje sa svoje strane, od srednje linije razgraničenja, tako da kreiraju 6 milja širok prolaz (koridor) međunarodnih voda u Finskom zalivu. Taj međunarodni prolaz je definiran tako da: “Vanjska granica teritorijalnih voda ni na jednom mjestu ne prelazi udaljenost tri milje od srednje linije koja predstavlja pomorsku granicu između dvije države.” Ovaj koridor otvorenog mora vodi do Ruskih teritorijalnih voda u blizini grada St. Petersburga. Od tog grada započinje Ruski plinovod i ide dnom ovog koridora otvorenog mora, koji kao što smo naveli, prolazi između teritorijalnih voda Finske i Estonije i vodi sve do Danske i Njemačke, a odatle dalje prema Velikoj Britaniji.

Trasa Plinovoda dugog preko 2000 milja od St. Petresburga prema Danskoj i Velikoj Britaniji prolazi dnom koridora međunarodnih voda kojeg su ostavile Finska i Estonija prema Rusiji.

9 Aprila 1993. godine Ministarstva vanjskih poslova obje države nagovijestila su određivanje širine vlastitih teritorijalnih voda u iznosu do 12 milja, te su naglasile da bi u tom slučaju koridor međunarodnih voda bio u potpunosti zatvoren njihovim teritorijalnim vodama. U cilju zadržavanja slobodne plovidbe kroz Finski zaliv, republika Estonija je izjavila spremnost da ograniči širinu svojih teritorijalnih voda u Finskom zalivu, tako da su teritorijalne vode udaljene 3 milje ili više od srednje linije zaliva. Istu spremnost je izrazila i Finska, tako da je dobiven sveukupno 6 milja širok i preko 100 milja dugačak koridor međunarodnih voda u Finskom zalivu. To znači da je ovim koridorom otvorenog mora plovidba slobodna za plovila svih zemalja svijeta bez ikakvih ograničenja. Ovaj koridor je posebno važan za Rusiju čije teritorijalne vode u ovom slučaju nisu odvojene teritorijalnim vodama Finske i Estonije od otvorenog mora, nego su, i pored relativno nepovoljnog položaja, jer su uvučene u kopno, slično kao obala BiH, ipak direktno spojene sa međunarodnim vodama.

Zaključak je da isto načelo može biti primijenjeno i u cilju obezbjeđenja koridora međunarodnih voda u Korčulanskom i Neretvanskom kanalu, koji isto tako, kao i Finski zaliv služe za međunarodnu plovidbu, a sve u svrhu zadržavanja direktne veze teritorijalnih voda Bosne i Hercegovine sa otvorenim morem. Stoga bi BiH trebala zahtijevati od Hrvatske da donese odluku o ukidanju bivše Jugoslavenske ravne polazne crte (rt Proizd – otok Vodnjak) koja je služila za određivanje teritorijalnih voda Jugoslavije, te da nanovo odredi Hrvatske teritorijalne vode na takav način da se dobije koridor međunarodnih voda u Neretvanskom i Korčulanskom kanalu, širine 1 nautičku milju, koji bi sezao sve do teritorijalnih voda BiH. Ova tema je već bila obrađena u elaboratu “Bosna i Hercegovina pomorska država”, pa se nadamo da će uz ovaj dodatak biti ozbiljnije shvaćena.

Razgranićenje između Slovenije i Hrvatske
Stav Slovenske javnosti naspram povezanosti Slovenije sa otvorenim morem može se sažeti u jednoj jedinoj rečenici: “Slovenija već desetljećima ima vezu sa otvorenim morem.”

U vezi s tim Slovenci nadalje smatraju da bočna pomorska granica sa Hrvatskom, ne ide sredinom Piranskog zaliva (Savudrijske vale), nego bliže hrvatskoj strani obale, tako da većina zaliva pripada Sloveniji. Pri povlačenju morske granice, Međunarodno pravo ostavlja mogućnost odstupanja od crte sredine u posebnim okolnostima kad se drugačije ne može postići pravedno rješenje. Da bi Slovenija legalizirala direktnu vezu sa otvorenim morem, ona zahtijeva od Hrvatske da dio hrvatskih teritorijalnih voda bude proglašen koridorom međunarodnih voda, koji bi se spajao sa slovenskim teritorijalnim vodama. Sporazum (Drnovšek-Račan) koji predviđa ovakvo rješenje je potpisan između dvije vlade, ali nije ratificiran u Saboru RH te bez obzira na to, kao takav ima svoju pravnu težinu i predstavlja putokaz u kojem smjeru je moguće pronaći kompromis.

Hrvatska državna politika se prema razgraničenju na moru sa Slovenijom svodi na negiranje Slovenskog prava na direktnu vezu sa međunarodnim vodama, insistira isključivo na primjeni crte sredine u Piranskom zalivu, te predlaže međunarodnu arbitražu, koju pak Slovenija načelno prihvaća, ali smatra da u tom slučaju predmet arbitraže nije samo pomorska, nego i cijela kopnena granica. Drugim riječima, Slovenska strana ovakvim stavom navodi vodu na svoj mlin, što u suštini predstavlja pritisak na Hrvatsku da prihvati kompromisno, a time i pravedno rješenje čija suština je u tome da i Slovenija zadrži izlaz na otvoreno more, a da Hrvatska time ne gubi, jer je plovidba u koridoru međunarodnih voda slobodna za sve, pa time i za Hrvatsku.

Prethodni stav Slovenske vlade o mogućnosti arbitraže cijele granice, ako bi to bilo potrebno, je dobar primjer taktičke fleksibilnosti u odbrani teritorijalno-pomorskih prava Slovenije, jer stav Badinterove komisije da su granice republikama u trenutku raspada bivše SFRJ postale državnim međunarodno priznatim granicama, iako prihvaćen kao principijelan, ipak sam po sebi nije dovoljan da riješi one izuzetke koji odstupaju od pravila. U te izuzetke spadaju razgraničenja na moru između Slovenije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, kao i sporovi oko granica na rijekama Dragonji, Dravi, Drini, Dunavu i Savi, koji su uzrokovani promjenom riječnih tokova.

Isto tako i zahtjev za povratkom primorja kod Sutorine bi spadao u grupu izuzetaka od načelnog stava Badinterove komisije. Pravednost takvog zahtjeva zasniva se na utemeljenosti AVNOJ-skih granica BiH u oviru SFRJ. Za BiH su te granice znatno ranije priznate na Berlinskom kongresu i predstavljaju kompletne kopnene granice BiH. Taj teritorij nikada nije zvanično prenesen sa BiH na Crnu Goru, pa stoga predstavlja izuzetak i mora biti razriješen zasebno. BiH je ušla u Jugoslaviju sa svojim kompletnim granicama i treba s kompletnim granicama izaći iz Jugoslavije. Sutorina je primjer kako se u agresivnim aspiracijama na primorsko-pomorski teritorij BiH, manipulira čak i principima Badinterove komisije. Opasno je za BiH da se samo ona sa svoje strane drži tih načela, dok nas drugi istovremeno čerupaju, jer bez fleksibilne mogućnosti protuzahtjeva, rezultanta agresivnih nastojanja uvijek će biti na štetu BiH.

Drugi primjer takve manipulacije je tvrdnja Hrvatske vlade da otočići Veliki i Mali Škoj, Vrh Kleka i hrid Lopata ne pripadaju teritoriju BiH, iako je njihova pripadnost našem teritoriju određena upravo u skladu sa principima Badinterove komisije. Ovo negiranje je direktno negiranje Badinterovih principa i isključivo je napadačko- taktičke prirode da bi se dobilo vrijeme za gradnju mosta i da bi se negiralo pravo BiH na direktnu vezu sa međunarodnim vodama, te da bi se našu državu faktički dovelo u bezizlazan položaj, takoreći na svršen čin. BiH vlada od sticanja neovisnosti države nikada nije poduzimala aktivnu odbranu državnih interesa, a aktivna odbrana podrazumijeva i protuzahtjeve i protunapad, kada određena situacija tako zahtijeva. Situacija u bosansko-hercegovačkom primorju je upravo takva da osim prometne i lučke infrastrukture, zahtijeva aktivnosti vlade na planu međunarodnog prava i to:
a) proglašenje koridora međunarodnih voda koji je povezan sa teritorijalnim vodama BiH,
b) trenutno zaustavljanje gradnje mosta koji bi odvojio BiH od međunarodnih voda
c) povratak Sutorinskog primorja natrag u BiH

Karta SR Slovenije iz šezdesetih godina 20. vijeka (u sastavu SFRJ) na kojoj je ucrtana pomorska granica sa SR Hrvatskom. Ovako nacrtana granica ukazuje na smisao stava da je i u prošlosti Slovenija posjedovala vezu sa otvorenim morem.

Utisak je da bi Hrvatska rado Sloveniji izašla u susret u smislu ozvaničenja slovenskih zahtjeva, ali smatra ovakvo rješenje preuranjenim iz razloga što bi time potvrdila ista takva prava koja ima i BiH, te na taj način otvorila vrata pravednog rješenja i za BiH, što joj kao “prijateljskoj” državi do sada nije bio cilj. Ipak, vrijeme ulaska u EU i potreba za pravednim razgraničenjem na moru bez kojeg se ne mogu izvoditi projekti ni unutardržavnih ni međunarodnih komunikacija, trebaju natjerati sve nas u BiH, političare, medije i kompletnu javnost na formiranje odgovarajućih institucija koje bi pripremile zakonodavstvo i sve ostalo potrebno za pregovore sa Hrvatskom, te izlazak BiH iz pomorske izolacije i učinkovitu pomorsku aktivnost.

Privremeno razgraničenje između Hrvatske i Crne Gore
Kratka digresija: Prije svega važno je napomenuti da je Bosanskohercegovačka vlast, kako zakonodavna, tako i izvršna, do sada propuštala mnoge prilike da razmotri mogućnost, opravdanost i nužnost povratka otuđenog dijela BiH primorja kod Sutorine. Sad, umjesto da BiH pregovara sa Republikom Hrvatskom o kopnenoj granici na Prevlaci i kod Sutorine i koja se proteze do rta Kobila, odakle nastavlja granici na moru, to sada, kao nezakoniti upravitelj čini Crna Gora. Kažemo “nezakoniti upravitelj” jer međunarodno pravo ne poznaje prijenos vlasništva i uspostavu suvereniteta nad određenim područjem bez valjanog dokumenta, kao što je ugovor o ustupanju, ugovor o prodaji ili mirovni sporazum i slično. Obzirom da nikakav zvaničan dokument o prijenosu tog dijela teritorija između BiH i Crne Gore ne postoji, smatramo upravu nad Sutorinom nelegalnom ili pak administrativnom greškom koju treba u svakom slučaju ispraviti i vratiti u prethodno stanje, a to je pripadnost teritoriju BiH u AVNOJ-evskim granicama.

Što se pak, ranije spomenutog Protokola o privremenom razgraničenju tiče, on predstavlja kompromisno rješenje koje je dovelo do privremenog razgraničenja na moru. Privremena rješenja, kao što smo ranije napominjali, imaju tendenciju da prerastu u trajna. Kompromis je prije svega napravljen pri određivanju bočne morske granice, tako što je umjesto srednje linije razgraničenja povučena kompromisna linija. Da je korišćena srednja linija, ona bi dovela do rješenja da Hrvatske teritorijalne vode u velikoj mjeri zatvaraju Bokokotorski zaliv u čijoj unutrašnjosti su većim dijelom Crnogorske vode, što bi znatno otežalo pristup međunarodnim vodama (otvorenom moru) te narušavalo Crnogorski suverenitet i značajno uvećalo površinu Hrvatskih teritorijalnih voda, a na štetu pomorskog teritorija Crne Gore. Iako je Hrvatska insistirala na srednjoj, simetričnoj liniji kao metodu za razgraničenje, na kraju je ipak pristala na kompromisno rješenje koje je znatno povoljnije za Crnu Goru, jer je spriječilo da bude dovedena u podređen položaj na tom dijelu mora. Ipak ni Hrvatska time nije suštinski oštećena, ali se može reći da nije ni istrajavala na rješenju koje bi nju dovelo u dominantniji položaj u odnosu na CG.

Neovisni analitičari smatraju ovo rješenje ipak povoljno i za Hrvatsku, jer je veliko pitanje da li bi ovakav rezultat mogla postići u slučaju postupka arbitraže. Stoga su sve relevantne međunarodne institucije pozdravile ovaj Sporazum/Protokol kao istinski pravedno i ravnopravno rješenje čija je vrijednost i u tome što je postignuto u direktnim pregovorima dvije zainteresirane države.

Jedna važna činjenica je i to da su strane dogovorile da širina teritorijalnih voda na ulazu u zaliv iznosi tri kabla (1 kabel je 1/10 nautičke milje, dakle 185,2 metra), znači sveukupno 555,6 metara. Ostatak vode sve do sredine zaliva koji je promjenjive širine predstavljaju međunarodne vode/otvoreno more, koje je, dakle, slično kao u slučaju Finskog zaliva ili kako predlažemo u Neretvanskom i Korčulanskom kanalu, uvučeno unutra prema obali to jest prema dnu zaliva, dakle teritorijalnim vodama one države čija je obala uvučena duboko u kopno kao što je u ovom slučaju obala Crne Gore u Bokokotorskom zalivu, Ruska obala u Finskom, ili pak Bosanskohercegovačka obala u zalivu Neum-Klek i Malostonskom zalivu.

Isto tako treba spomenuti i slijedeću vrstu kompromisa vezanu za Bokokotorski zaliv, koju citiramo iz medija: “Područje unutar Zaljeva koje po ovom Protokolu pripada Republici Hrvatskoj naziva se Zonom i za njegov nadzor se ustrojava mješovita policijska posada koju sačinjavaju pripadnici policijskih snaga obje države – dakle, na hrvatskoj strani se ustrojava nekakav kondominij, zajednička uprava, dok strana Zaljeva koja pripada CG ostaje pod njihovim punim suverenitetom! Ako se već iz nekog razloga htjelo uspostaviti kondominij, zajednička uprava obje države – onda je to trebalo učiniti na cijelom vanjskom području Zaljeva – od crte koja povezuje Rt Kobila i Uvalu Ploče do crte koja povezuje Rt Oštra i Rt Mirišta.”

Sve u svemu, i ovaj privremeni protokol pokazuje da kompromis to jest pravedno rješenje podrazumijeva postojanje direktne veze sa otvorenim morem za svaku državu koja izlazi na morsku obalu. Ovo rješenje daje Bosni i Hercegovini uporište u pravednom zahtjevu da ni BiH ne smije biti odsjećena od otvorenog mora teritorijalnim vodama ili pak mostom Hrvatske, nego da mora zadržati direktnu vezu sa međunarodnim vodama čiji bi koridor bio širok 1 nautičku milju i koji bi se nastavljao na teritorijalne vode BiH.

Na kraju, da bismo razbili predrasude BiH javnosti da je sramota boriti se za pomorski teritorij i prava na moru koja su Bosni i Hercegovini više nego išta potrebna, a ipak uskraćena, donosimo slijedeći odlomak iz Novina.

Član komisije koja je u ime Crne Gore sudjelovala u definiranju privremenog režima granice na Prevlaci, profesor međunarodnog prava dr. Nebojša Vučinić, ocijenio je realnom mogućnost da pitanje granice na Prevlaci između Crne Gore i Hrvatske bude rješavano međunarodnom arbitražom. Podgorički dnevni list Republika piše u četvrtak 25. siječnja kako je Vučinić upozorio da službena Podgorica treba insistirati na potunoj nadležnosti nad Bokokotorskim zaljevom kao temeljnom polazištu u definiranju konačnog rješenja granice na moru između dvije zemlje. «Ovo pitanje je od najvišeg državnog interesa za Crnu Goru. Iako je Prevlaka izgubila vojnostrateško značenje, razgraničenje je bitno kao osnova za granicu na otvorenom moru i time kontrolu i korištenje prirodnih bogatstava, koja nisu mala u južnom Jadranu.», rekao je Vučinić.

Između Hrvatske i Crne Gore trenutno je na snazi Privremeni protokol o Prevlaci iz 2002. godine, kojim Hrvatska ima kopneni dio poluotoka i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka koji gleda prema Boki proglašen «ničijim morem.»

Vučinić smatra da nije nerealno da se to pitanje riješi arbitražom, ukazujući na primjer Francuske i Engleske koje su, iako članice istoga vojno-političkog saveza, sličnu stvar rješavale pred međunarodnim instancama. «Treba prvo pokušati pregovorima. Ako se ne uspije, onda ići pred Međunarodni sud pravde, Međunarodni sud za pravo mora ili sud ad hoc, jer su to sve načini rješavanja», naglasio je Nebojša Vučinić. …

Veleposlanik Crne Gore pri OESS-u Vesko Garčević, koji je također bio član nekadašnje Komisije za privremeni režim na Prevlaci, ocijenio je kako je privremeno rješenje imalo pozitivan utjecaj na dalji razvoj odnosa ne samo Hrvatske i Crne Gore, već i u regiji. Prema njegovim riječima, to rješenje je zatvorilo jedno, dugo vremena opterećujuće pitanje između dvije države, otvorilo granice i stvorilo prostor za rješavanje međusobnih sporova putem dijaloga i međusobnog uvažavanja.


Bosna i Hercegovina sa Hrvatskom zauzima jedinstven geografsko-politički prostor
Ne postoje dvije države na svijetu koje bi tako međusobno bile isprepletene i teritorijalno ovisne jedna o drugoj kao što je to Bosna i Hercegovina sa Hrvatskom. Dvije države ustvari zauzimaju jedan, jedinstven geografsko-politički prostor i to u dvostrukom međusobnom teritorijalnom zagrljaju, gdje svaka akcija ima i svoju reakciju. Obje države bi stoga, iz bezbroj razloga, trebale voditi jedinstvenu, međusobno usklađenu geo-politiku, ali one to od 1991. godine nikad nisu činile. Od osamostaljenja i jedne i druge, vidjeli smo sve osim usklađene državne zrelosti i mudrosti. Nije jednostavno sagledati: ko je, kad je i koliko je ko u prošlosti doprinosio razdoru i ko je sa strane sve to koristio. Koliko nam je nemilosrdna borba donijela štete, a koliko koristi? Ko je sve stradavao i ko će i dalje stradavati u BiH? Ko je platio i ko će i dalje plaćati u Hrvatskoj? Koliko će se dvije države međusobno iznurivati? Da li pred njima dvjema stoje stara ili nova iskušenja? Da li se jedna država može nadati da će potkopavati drugu, a da se se to po sili zakona ne može obrnuti? Na ova pitanja postoje odgovori i oni se mogu naći u boljem razumijevanju naše zajedničke isprepletene geopolitike. Pravi interes bi ustvari trebao biti u međusobnom uključivanju, a ne u isključivanju koje je već više od 15 godina na djelu.

Za razliku od Bosne i Hercegovine koja je teritorijalno kompaktna država, Hrvatska to nije, jer je ona u teritorijalnom smislu sastavljena iz dva dijela. Prema Međunarodnom pravu, državni teritorij ne mora nužno biti jedinstven da bi sve bilo u najboljem redu i da bi država besprijekorno funkcionirala. Teritorij jedne države može biti odijeljen teritorijem ili biti u okruženju, kao i u teritorijalnom poluokruženju druge države. Takva međuovisnost u međunarodno-pravnoj praksi zahtijeva da se među državama u tom slučaju sporazumno urede različita pitanja kako bi se omogućila veza između odvojenih dijelova državnog teritorija. Upravo je takva situacija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske gdje je Dubrovačka republika naknadno priključena, a osim toga, ona je s kopnene strane u poluokruženju i istovremeno odvojena teritorijem BiH od ostalog dijela Hrvatske. Umjesto da dvije države riješe međudržavnim ugovorima svoje međusobne odnose koji proizilaze iz takve teritorijalno komunikacijske međuovisnosti, HDZ je radije pribjegao neprijateljskoj propagandi i taktici te od svega napravio povod za okupaciju primorskih dijelova BiH, pod radnim nazivom «Herceg-Bosna». Današnje loše stanje je u velikoj mjeri rezultat ovakvog neprijateljstva, ali oni koji tvrde da su ugroženi ne žele to priznati, jer se nadaju da cće vremenom ipak uspjeti ostvariti sve ono što su zajedno s HDZ-om pokušavali od 1991-95.

Na drugoj strani i veliki dio BiH je u nekoj vrsti poluokruženja u odnosu prema kopnenom dijelu Hrvatske. Osim toga BiH obala je, duboko uvučena u kopno, bez vlastite lučke infrastrukture i bez kvalitetne prometne komunikacije do vlastite obale, jer je ranije razvijala i koristila Luku Ploče. Ovaj dvostruki teritorijalni zagrljaj ne bi trebao biti problematičan ako bi postojala poštena politička namjera da se dosljedno primjene svi elementi međunarodnog prava koji su potrebni, samim tim što več stolječima postoji dobra tradicija u povezivanju različitih područja jedne države posredstvom teritorija druge, kao i veliki broj međunarodnih morskih puteva koji su proglašeni, kojima je priznat status međunarodnih voda i u funkciji su po međunarodnim konvencijama i (ili) direktnim ugovornim aranžmanima.

I upravo je tako, sve i ugovoreno potpisivanjem Sporazuna o korišćenju Luke Ploče i prolasku kroz Neum. Hrvatska bi tako prometno spojila svoja dva rzadvojena dijela, a BiH bi preko Luke Ploče dobrim dijelom ostvarivala svoja pomorska prava, interese i potrebe. Ipak zbog osjecćaja da se BiH može nadjačati, da joj se može više uzeti nego dati, da se može Hrvatska na račun BiH širiti, taj sporazum nije ratificiran, kao ni onaj o granicama. HDZ-ovska politika u namjeri da odigra velike poteze, da donese Hrvatskoj veliki teritorijalni plijen, da dovrši velikohrvatski san. Ali da se Hrvatska ne mora sa BiH teritorijalno-pomorski natezati i blefirati, da se može bolje iskrenim sporazumijevanjem postići, imamo primjer ruske enklave (Kalilingrad) koja je okružena državama EU (Poljske i Litvanije), za koju je povezanost sa glavnim dijelom ruskog teritorija riješena međunarodnim ugovorima na veoma uspješan i za sve povoljan naćin.

Ipak, problemi su počeli odmah nakon osamostaljenja. Režim dr. Franje Tuđmana nije krio od javnosti da mu je cilj spojiti odvojene dijelove hrvatskog državnog područja, upravo sa primorskim dijelom bosansko-hercegovačkog teritorija koji teritorijalno odjeljuje Dubrovačko primorje od ostalog dijela Hrvatske. To poveizvanje se nažalost nije odvijalo putem sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom, nego «lukavstvom» i to propagandnim napuhavanjem isključivo hrvatskog identiteta cijelom rimokatoličkom stanovništvu BiH, i konsekventno tome tituliranjem BiH državnih prostora – hrvatskim prostorima, koji to nikako nisu, jer se radi o isključivo bosansko- hercegovačkim državnim prostorima. Osnivanje takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosna bilo je u funkciji vezivanja tog i tako potrebnog područja BiH za Hrvatsku pod vrhovnim zapovjedništvom dr. Tuđmana, a sa perspektivom «samoopredjeljenja ugroženog naroda», kojim bi se dovršio projekat popunjavanja i podebljanja ta dva tanka i odijeljena područja RH koja su i nazvana Dubrovačko- Neretvanska županija koja je eto razdvojena, ali samo što ne proguta Neumsku općinu i eto ga Hrvatska je jedinstvena, a BiH nije više na moru. Iz tog razloga se u to vrijeme kralo punom parom i na moru. Trebalo je i na moru ostvariti poznatu hrvatsku parolu: «Ko je šta jamio – jamio je.»


Bosna i Hercegovina pomorska država sa dvije obale i dva pristupa međunarodnim morskim koridorima
Stoljećima je BiH i prije udruživanja u Jugoslaviju bila prisutna na Jadranu. BiH je u Jugoslaviju, koja je nastala fuzijom (spajanjem) više država, udružila sav svoj teritorij i prilikom izlaska iz nje, iznosi van sve što je unijela uključujući i ona prava koja je stekla u vrijeme postojanja te države. Stečena prava se naslijeđuju i ona se novonastaloj državi ne mogu oduzeti. U vrijeme Jugoslavije BiH je dakle, isto kao i Slovenija, Hrvatska i CG, imala pristup otvorenom moru, na način koji se može detaljnije opisati u zasebnoj studiji, ali i bez toga se može reći da se pristup otvorenom moru odvijao sa obale, preko unutrašnjih i teritorijalnih voda Jugoslavije, konkretnije preko luka kao što su Ploče i sl., ali i na druge načine. Pomorska vlast nad morem vršena je preko saveznih i republičkih institucija, a postojala je i Kapetanija u Numu. Sve činjenice treba uzeti u obzir u elaboriranju historijske veze BiH sa međunarodnim vodama Jadranskog mora.

23. 6. 1987. godine Jugoslavija je donijela odluku o proglašenju pojaseva obalnog mora, kao što su unutarnje vode, teritorijalne vode i pripadajući pojasevi. S obzirom da su otoci i poluotoci uz razuđenu Jadransku obalu formirali jedinstveni arhipelag, bilo je moguće povezati njihove najistaknutije rtove ravnim linijama i tako dobiti sistem polaznih linija koje su služile za mjerenje teritorijalnih voda i to 12 nautičkih milja od tih linija prema pučini. Sve vode između tih linija i kopna, nazivane su unutarnjim vodama Jugoslavije. Pošto je cijela Jugoslavenska obala smatrana jedinstvenom obalom, a rebublike nisu bile samostalne države, pristup međunarodnim vodama se ostvarivao preko unutarnjih i teritorijalnih voda SFRJ za sve republike ravnopravno.

Raspadom SFRJ, automatski su novonastale države naslijedile pravo pristupa međunarodnim vodama, i to je trebalo naknadno pravno definirati. BiH je sa Hrvatskom mogla sklopiti sporazum o upravljanja zajedničkim plovnim putem do međunarodnih voda.

Iz navedenih razloga je plovni put, koji vodi od BiH obale kroz Neretvanski i Korculanski kanal prema Luci Ploče i prema otvorenom moru, postao međunarodni plovni put i kao takav bi prema međunarodnom pravu morao biti legaliziran. Drugim riječima, umjesto unutarnjih voda Hrvatske, rješenje je u tome da taj morski put jedino može biti međunarodni pristupni koridor (prolaz) ili kao rezervno rješenje, eventualno kondominij u kojem bi obje države zajedno vršile vlast. Ipak, jedno je sigurno, BiH ne može na tom međunarodnom morskom putu biti podložna suverenitetu Hrvatske. Ista sloboda važi i za Hrvatsku i BiH, kao i sve druge države.

Ovaj koridor međunarodnih voda je dakle, kao i koridor prema Rusiji u Finskom zalivu, ili naprimjer prema Sloveniji u Piranskom zalivu, isto tako veza Bosne i Hercegovine sa drugim pomorskim državama svijeta i on vodi sve do Neumskog i Malostonskog zaliva, to jest do teritorijalnih voda BiH. Obzirom da se dva ili više suvereniteta (suverenitet je vrhovna vlast određene države) ne mogu međusobno preklapati, niti nijedna država ne može vršiti vlast na međunarodnim vodama, iz tog razloga “Pomorski Zakonik Republike Hrvatske,” NARODNE NOVINE 17/1994, 2 februar 1994. i “Pomorski Zakonik Republike Hrvatske,” NARODNE NOVINE 118/2004, 14. decembar, 2004., Cčlan 18. zahtijevaju izmjene.

Naime, Hrvatska je naslijedila obalu na kojoj su “ravne polazne linije” bile povučene, ali nije naslijedila pravo da upotrijebi te iste linije na identičan način kao SFRJ, preciznije liniju: Rt Proizd-zapadni Rt Otoka Vodnjak, koja se nalazi nasuprot obali BiH, jer dok su “ravne polazne linije” bivše Jugoslavije omeĎivale obalu samo te države, Hrvatska ne bi smjela upotrijebiti te iste linije, kako ne bi odvojila teritorijalne vode Bosne i Hercegovine od otvorenog mora. Konvencija UN o Pravu Mora iz 1982. čl. 7 (stav 6) i čl. 47 (stav 5) to ne dozvoljava.

“Arhipelaška država ne smije primijeniti sistem polaznih linija na takav način da odvoji od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomske zone teritorijalno more druge države.”

Bivša Jugoslavenska Ravna polazna linija: Rt Proizd-zapadni Rt Otoka Vodnjak, koja se nalazi nasuprot obali BiH, ne može služiti kao polazna linija za određivanje unutarnjih i teritorijalnih voda Hrvatske u Korčulanskom i Neretvanskom kanalu, jer teritorijalne vode BiH moraju biti spojene međunarodnim pristupnim koridorom sa međunarodnim vodama Jadranskog mora. Ni jedna država ne može vršiti suverenitet nad ovim koridorom međunarodnih voda, gdje je sloboda plovidbe i polaganja podvodnih kablova zagarantirana za sve. Nad ovim koridorom Hrvatska ne može vršiti vlast i nema pravo preko njega graditi most. Ipak, i za Hrvatsku u ovom koridoru važi sloboda plovidbe i polaganja podvodnih kablova, preleta aviona i slično, ali ona ovdje ne vrši isključivu (suverenu) vlast i time ovaj koridor nije protiv njenih interesa, ali obezbjeđuje ravnopravnost za sve i što je najvažnije, ne odsjeca BiH od međunarodnih voda Jadrana.

Imajući sve rečeno u vidu, Parlament naše države bi konačno trebao objaviti ovo pravo BiH na direktnu vezu putem pristupnog koridora međunarodnih voda sa međunarodnim vodama Jadranskog mora. Odbrana ovog prava treba biti shvaćena kao ključna u borbi za odbranu sveukupnog suvereniteta i teritorijalno-pomorskog integriteta naše države. U svakom slučaju Hrvatska bi trebala promijeniti svoju odluku o proglašenju Korčulanskog i Neretvanskog kanala svojim unutranjim vodama, kao i opozvati upotrebu bivše Jugoslavenske ravne polazne linije koja se nalazi nasuprot obali BiH: Rt Proizd – Otok Vodnjak i koja je služila kao polazna linija za mjerenje teritorijalnih voda i istovremeno kao granica unutarnjih Jugoslavenskih voda. Preklapanje ovog koridora međunarodnih voda sa teritorijalnim vodama Hrvatske treba razriješiti nekom vrstom direktnih pregovora BiH i Hrvatske u kojim bi se Hrvatska trebala priznati postojanje ovog međunarodnog koridora ili pak sve to prepustiti Međunarodnom sudu to jest arbitraži.

Nadalje je potrebno da slično kao što su odredile Finska i Estonija, i Hrvatska odredi nove granice teritorijalnog mora tako da se dobije koridor međunarodnih voda (otvorenog mora) širine 1 nautičku milju koji bi vodio sve do teritorijalnih voda BiH i služio za međunarodnu plovidbu, kao i za polaganje podvodnih kablova i slično. Istovremeno, istovjetna rješenja BiH bi trebala prikazati u vlastitom pomorskom zakonu. Time bi sporazum o granicama bio korigovan dodatnim amandmanima.

Izgradnja auto ceste u zaleđu Neuma treba biti ona prava cestovna veza između dva razdvojena dijela Hrvatske, što je već riješeno u Sporazumu Ploce-Neum. Eventualna skraćenja za 15 km mostom za Pelješac jednostavno ne dolaze u obzir ni po koju cijenu. Nijedna suverena država ne bi dozvolila da joj se preko cijele obale postavi most i tako fizički, vizuelno, psihološki te protupravno odvoji od otvorenog mora. Pristup otvorenom moru znači slobodu, a sloboda se morala braniti i silom i svim sredstvima, kad je bila ugrožena. To se mora javno objaviti da svako zna i da ne bude zabune.

Ako mogu Rusija, Slovenija, Monako, Crna Gora, Belgija i niz drugih nespomenutih država, koje imaju obalu uvučenu u kopno, ishoditi direktan spoj sa međunarodnim vodama, onda to iz niza razloga može i mora Bosna i Hercegovina. Određivanje suvereniteta nad morskim teritorijem i direktne veze sa otvorenim morem nije neka egzaktna nauka nego je stvar diplomatske sposobnosti, a prije svega odlučnosti države da svim potrebnim sredstvima brani svoj pomorski teritorij. Ovim smatramo da BH javnost kao i institucije vlasti dobivaju dovoljno informacija da čvrsto stanu u odbranu suverenih i pomorskih prava BiH, te da mogu konačno organizirati one institucije potrebne za izradu zakonodavstva, strategije, planova razvoja i održavanja potrebne infrastrukture, edukacije i svega ostalog potrebnog za usklađivanje sa državama regije, a posebno EU i NATO. Sve naprijed rečeno podrazumijeva osnivanje samostalnog Ministarstva pomorstva ili odjela za pomorstvo u sastavu Ministarstva za promet i komunikacije BiH, zatim Pomorski institut i ekološku postaju smještenu u Neumu i slično.

Pozivamo vrh države da odmah izađe u javnost, da preuzme državničku odgovornost, da objavi da je BiH kao Pomorska država neshvatljivo zakinuta, da kažu zašto oni tvrde da BiH ne može imati direktan izlaz na otvoreno more, te da iznesu plan o tome šta, kad i kako namjeravaju preduzeti da našu državu spase od vječne sramote i pomorske izoliranosti.

Odvojenost od međunarodnih voda bi značila da smo najnesposobniji, da od dvije obale mora, sa Neumske ne možemo direktno pristupiti nigdje u međunarodne vode, i da se iz međunarodnih voda ne može direktno doploviti u BiH, a da smo Sutorinu, Igalo, Njivice, takvu vrijednost zaboravili ili smo bili prevareni. Takav primjer šeprtljavosti nije poznat niti na jednom moru. Ona društva koja su držala do sebe, uvijek su se borila svim sredstvima za svoju pomorsku slobodu. Ta su društva to jest države, kada su bile odlučne bile i dobro organizirane, kad su bile organizirane one su uspjevale! Hoće li nas susjedi zbog naše nesloge potkradati i hoće li nam zbog toga i nesloga i potkradanje bivati sve draži, i draži, i draži? Ili ćemo se pak konačno pobrinuti o sebi i o svojoj državi, kao što se susjedi brinu samo za sebe, ne osvrćući se ni na koga?! Pred nama je vrlo jednostavan izbor.

Prof. dr. Ševal Kovačević

http://panbosnjak.com/2013/01/08/kome-j ... sna-cizma/

Bosnjak
Član
Postovi: 877
Pridružen/a: 30 okt 2012 01:32

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Bosnjak » 08 jan 2013 19:54

Odlična analiza Kovačevića, preporučujem svima da pročitaju!

Evo nekakve studije Europske Komisije o tom pitanju:

http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/doc ... _01_en.pdf

EDIT: Evo jedne interesantne analize iz Zagreba. Njihov glavni argument je navodna nemogućnost uplovljavanja velikih brodova u Neumski zaljev i tu se sva priča završava. Pošto nema mogućnosti uplovljavanja brodova samim tim nema ni potrebe za pristup BiH međunarodnim vodama, pa samim tim također nema razloga da se most ne gradi. Uz to i jedna lažna konstatacija da su vrh Kleka te Veliki i Mali Školj bili katastarski upisani u Hrvatskoj, što je netačno jer u katastru opštine Neum fino stoji da pripadaju ovoj opštini. Inače, analiza je maritimskih granica cijelog Jadrana, a ovo je dio koji se odnosi na razgraničenje BiH i Hrvatske. Evo linka, pdf format je u pitanju:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=71443

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Abidaga » 11 feb 2013 12:04

11.02.2013
Neum, čini se, izaziva, prevelike apetite Bošnjaka, jer riječ je o jedinom izlazu BiH na more, no nevolja je za njih to što je stanovništvo većinski hrvatsko.. U Neumu nema luke, sav pomorski promet za BiH ide kroz susjedne hrvatske Ploče, pa je izlaz BiH na more zapravo u Pločama. Kako to biva, intelektualci u Sarajevu organizirali su se i osnovali Pomorsko društvo BiH, koje održava tribine pod nazivom “Bosna i Hercegovina – pomorska država” i u prosincu prošle godine najavili su da će tužiti Hrvatsku zbog gradnje pelješkog mosta! Taj most, naime, kako gledaju pomorci iz Sarajeva, našao bi se na – plovnom putu iz BiH prema otvorenom moru. Doduše, u Neumu nema ni luke ni brodova, ali očito postoje aspiracije da i toga jednom bude.
– Luka u Neumu značila bi da luka Ploče može staviti ključ u bravu – kaže Stjepan Ćosić, povjesničar koji se bavio poviješću Dubrovačke Republike, a pažnju je izazvao nedavno knjigom u kojoj tvrdi da Hrvatska ima pravo na vrh poluotoka Kleka i dva otočića u graničnom sporu između Hrvatske i BiH. Ističe da je upravo zbog toga važno da vrh poluotoka Klek i dva otočića, Veliki i Mali Škoj, "ostanu" u hrvatskim granicama. Ako taj dio teritorija pripadne BiH, kaže, tamo se može napraviti solidna luka, more je duboko 20 metara i daje gaz dovoljno dubok za svaki brod, a Klek je dugačak 7,5 kilometara i luka može biti velika. Takva luka značila bi ne samo smrt za 30-ak kilometara udaljene Ploče, nego i za uzgoj školjaka kojim se stanovništvo u tom potezu bavi, sve u svemu, jako složeno geopolitičko pitanje u odnosima Sarajeva prema Neumu i u odnosima Hrvatske i BiH.

Da je zaista tako, pokazuje inicijativa tamošnje Islamske zajednice da se u Neumu, gdje je 1991. godine živjelo 89 Muslimana, gradi džamija. Opravdanje su našli u tvrdnji da je za turske vlasti tamo bila džamija..
– Cilj je graditi luku, dovesti radnike Bošnjake, tako izmijeniti etnički sastav stanovništva, pa tim radnicima sagraditi džamiju i tako zauzeti Neum – kaže Nino Raspudić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji se dosta bavio ovom temom i ima oba državljanstva. U “Preporodu”, islamskim novinama, pisalo se dosta o džamiji u Neumu, navodili su se dokazi da je džamija tamo postojala, zabilježena u gruntovnici u Čapljini, i da je vjerojatno srušena u potresu 1927. godine..


– Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa između Hvara i Korčule na otvoreno more – kazao je nedavno bosanskohercegovački akademik Ibrahim Bušatlija, stručnjak za geomorfologiju i član sarajevskog Pomorskog društva za agenciju Anadolija.

Strasti se tako u Sarajevu ne smiruju, intelektualci govore o BiH kao pomorskoj državi, a u Neumu se brinu kako će živjeti od 1. srpnja, kad Hrvatska uđe u EU. Načelnik Neuma Živko Matuško ovih dana traži od vlasti u BiH da osiguraju opskrbu Neuma hranom, jer robe biljnog i životinjskog podrijetla u BiH mogu samo na prijelazu Gradiška na sjeveru i prijelazu Bijača pokraj Metkovića. Ako se to ne osigura kao što je dogovoreno za kamione koji će zapečaćeni prolaziti Neumom od jedne do druge granice, s carinskom kontrolom pri ponovnom ulasku u Hrvatsku, u Neumu će, ističe načelnik, morati zaustaviti promet!

http://www.vecernji.hr/vijesti/zovu-ga- ... nak-508536

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Jack » 11 feb 2013 16:56

Vidis, ocigledno je da ako zelimo Bosnu, moramo da nastavimo s lukom Ploce.U drugoj drzavi.Dok imamo pravo fin velik potencijal za luku u vlastitoj drzavi

Inace www.vecernji.hr i vecernji.ba
Je iz istog Hdz tabora novine, obicno su smece koji ponekad tako napisu te izjave.Njih boli izjava ali i cinjenica da ce uskoro u Eu, da su slabi s natalitetom, a u Eu, kad udju.Neum ce biti u poluokruzenju.

:gut:

Nema koristi od skoljki.Treba nama jedna luka i to kvalitetna tamo
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la ABen » 11 feb 2013 17:59

Neum ce se isprazniti sto se tice katolika sad kad Hr ude u EU. Tamo preko 95% njih ima Hr putovnicu. A Hr mora da uvede zakon o mijestu prebivalista. I sa tim samim nece moci biti u BiH i Hr.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Dezidijat
Član
Postovi: 901
Pridružen/a: 20 dec 2012 00:56

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Dezidijat » 11 feb 2013 21:51

Ocigledno je kako trenutna vlast u Neumu cini sve da otjera Bosnjacke investicije iz Neuma, mislim da je clanak iz Vecernjih novina prikazuje jednu realan strah kojeg osjecaju .Nacelnik Neumaje 2008 godine otjerao sve velike investitore jer zna dobro da ako se krene sa gradnjom u tom gradicu vecinsku radnu snagu cinit ce Bosnjaci a njih je malo lahko ih je poklopit. Tesko je bilo sta za nehrvata u Neumu da sagradi jer nece ti odobrit urbanisticku saglasnost i sl. a ako budemo cekali da se rasele ili da izumru to moze potrajat jos 50 god ko ce to cekat, nego ovdje treba jak Bosnjaci konzorcij ili poslovna ekipa da registruju firmu u Italiji ili nekoj EU zemlji da unajme ljude iz te zemlje i poslaju ih u Neum kao trojanskog konja.Hdznece dati urbanisticku saglasnot za izgradnju Luke ili izgrandju firme, stanova kada uvide da ce Bosnjaci imati koristi od toga pa treba poslat italijane da dodju u neum ili nas enjemacke lobiste da im prodaju projekat o izgrandji luke za jahte i male trgovack brodove, ili da ima prodaju projekat nekog proizvodnog preduzeca izvan gradske zone Neuma i sl .kada tu saglasnot dobiju onda kad vec imaju papire u rukama pozovu stvarne vlasnike trojanske firme dodju Bosnje sa nasim gradjevinarima i sagrade malo nasleje van gradske zone za 200 porodica i neku firmu za 100 radnika i tako poceti ..

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Jack » 11 feb 2013 22:24

Treba kupovati kuce i nekretnine od njih.I da se naseli sto vise naroda u tim kucama.Koliko god

To je jedina solucija, kako dalje.Za sve vece projekte oni ce stopirati vlast.Znam da je bio projekt Novi Neum, i par jos, ali sve su to oni stopirali
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la ABen » 12 feb 2013 10:46

Ako Slovencima ovo prode, trebali i mi pod hitno kopirati njih i sto brze progurati izlaz na more na sudu u Hagu.
Ljubljana insistira na izlazu na more
http://www.glassrpske.com/novosti/regio ... 09205.html
slika

11.02.2013 11:02 | Agencije
Ljubljana - Slovenija će danas proslijediti Arbitražnom sudu u Hagu i Hrvatskoj svoj podnesak za arbitražu o granici u kojem se insistira na izlazu na otvoreno more.

Na više od 5.200 stranica priloga, dokumenata i mapa, Slovenija iznosi svoje argumente o tome gdje je pri osamostaljenju obje države bila nekadašnja republička kopnena granica koja je zatim postala državna.

Slovenački ministar inostranih poslova Karl Erjavec izjavio je da njegova država ima odlične argumente i da je uvjeren da neće biti razočarana rezultatom arbitraže, javljaju hrvatski mediji.

"Vitalni interes Slovenije je kontakt s otvorenim morem i da ostane pomorska država. Svi argumenti u podnesku su usmjereni ka tom cilju", rekao je Erjavec.

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusić rekla je ranije da je Hrvatska dovršila svoj podnesak za arbitražu o granici i da će on biti poslat na vrijeme, odnosno prije roka koji ističe danas.

"Riječ je o prvoklasnom dokumentu od oko 300 stranica, koji je napravljen u saradnji s vrhunskim svjetskim stručnjacima", rekla je Pusićeva.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la ABen » 12 feb 2013 12:59

Sto ustase pjene, kad je u pitanju luka u Neumu.
OBJAVA: 27.01.2013 / 12:18PRIKAZA: 890Izlaz na more
Odbaciti sve planove za luku u Neumu
Izgradnja luke u Neumu uništila bi sve turističko-ugostiteljske potencijale koji su u ovom gradu izgrađeni posljednjih 15 godina. I stanovnici Neuma se oštro protive provedbi jednog ovakvog projekta
http://www.vecernji.ba/vijesti/odbaciti ... nak-502602

Izgradnja velike luke u Neumu već dugo vremena je projekt koji forsiraju političke struje iz Sarajeva. Na zadnjem sastanku načelnika općina iz Hercegovačko-neretvanske županije koji je održan u Mostaru jedna od važnijih tema je bilo stanje u Neumu i provedba projekata koji bi unaprijedili život u ovom gradu. Kako nam je rekao predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a Rafael Gagro, koji je vodio sastanak, dana je potpora za sve projekte koji će od Neuma napraviti turističko središte.

Izgradnja prometnica

- U prvom redu tu mislimo na izgradnju prilaznih prometnica ovom gradu iz pravca Čapljine, Hutova... S tim projektima bi gospodarstvenicima stvorili bolje uvjete za ulaganja u ovaj grad i ostvarila bi se bolja komunikacija s ostatkom Bosne i Hercegovine. Zaključeno je kako ovaj projekt mora biti prioritet i očekujemo kako će uskoro biti poduzeti konkretni koraci - rekao nam je Gagro. Na sjednici se razgovaralo o stalnim inicijativama da se u Neumu napravi luka, što bi uništilo sve turističke potencijale grada koji ima jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. - Ponovno želimo poručiti svima koji planiraju izgradnju luke u Neumu kako do toga projekta nikada neće doći. Neum trenutno ima velike turističko-ugostiteljske potencijale koji bi s izgradnjom luke bili uništeni. Zbog toga se otvoreno protivimo ovoj ideji i dajemo punu potporu načelniku Neuma Živku Matušku kada je u pitanju projekt izgradnje luke u Neumu - poručio je Gagro. Spomenuti sastanak je bio prilika da se razgovara i o drugim pitanjima koja predstavljaju probleme u općinama HNŽ-a. Oni su uglavnom financijske prirode i odnose se na ponašanje viših razina vlasti prema lokalnim samoupravama. Tako je zaključeno kako svake godine Federacija BiH uzima sve više novca iz općina i županija, a sve manji dio novca se vraća na niže razine vlasti. Zbog toga se pojavljuju veliki financijski problemi, a konačnu cijenu u cijeloj priču na kraju plaćaju općine i njihovi stanovnici. - Radimo na jednoj zajedničkoj inicijativi gdje ćemo tražiti načine kako općinama vratiti više novca koje im uzimaju više razine vlasti. Svi načelnici su pokazali razumijevanje kada je u pitanju stanje u proračunu HNŽ-a, ali je istaknuto kako Federacija ima maćehinski odnose prema hercegovačkim općinama. Mora se više novca iz Sarajeva vraćati u Hercegovinu kako bi imali osnove za razvojne projekte - zaključio je Gagro.

Pojačati napore

Osim ovoga, zaključeno je kako općine trebaju izvršiti dodatne napore kako bi više novca od turizma završavalo u proračunima lokalnih zajednica. Zbog toga se očekuje kako će ove godine biti pojačan inspekcijski nadzor u općinama HNŽ-a, a bit će potreban i jači angažman policije kako bi se ovaj problem riješio.

Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la ABen » 12 feb 2013 13:02

OBJAVA: 11.02.2013 / 09:02PRIKAZA: 1802političke igre oko sarajeva
Zovu ga bosansko more - Bošnjaci žele u Neumu sagraditi džamiju
Problem je za Hrvatsku, za EU, ali i stanovnike, uglavnom Hrvate, koji se bave turizmom i školjkarstvom, što im Sarajevo želi uništiti taj biznis i sagraditi veliku luku
http://www.vecernji.ba/vijesti/zovu-ga- ... nak-508539

Američki razarač USS Roosevelt s više od 300 članova posade boravio je u Neumu, što mještani nisu gledali s odobravanjem

Pojas od osam kilometara zračne linije dijeli Hrvatsku na dva dijela, naseljen je s nešto više četiri tisuće Hrvata i predstavlja točku oko koje bi se i u budućnosti mogle voditi rasprave i političke borbe, a k svemu, fizička podjela zemlje na dva dijela s uvođenjem schengenskog režima dodatno otežava promet. Riječ je, naravno, o Neumu, gradiću od kojih 1,5 tisuća stanovnika, u koji su uprte oči ne samo Dubrovčana nego i vlasti i intelektualne elite u Sarajevu, gdje imaju posebne namjere: islamska zajednica najavljivala je gradnju džamije, vlasti iz Sarajeva najavljivale su gradnju luke, pa čak i proglašenje područja od posebnog državnog interesa... Neum, čini se, izaziva, prevelike apetite Bošnjaka, jer riječ je o jedinom izlazu BiH na more, no nevolja je za njih to što je stanovništvo većinski hrvatsko i tako je to stoljećima, neovisno o državama i vlastima pod koje su potpadali.

A carstva su se smjenjivala, još od doba kad je Dubrovačka Republika, nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, učinila sve da ne bude okružena mletačkom vlašću, pa su Osmanlije dobili dva uska izlaza na more, u Neumu na sjeveru i u Sutorini na jugu od Dubrovnika.

Zaokruženi Dubrovnik

– Da to Dubrovačka Republika nije učinila, pitanje je bi li opstala, jer Mlečani su tada osvojili i Trebinje i potpuno zaokružili Dubrovnik – kaže Stjepan Ćosić, povjesničar koji se bavio poviješću Dubrovačke Republike, a pažnju je izazvao nedavno knjigom u kojoj tvrdi da Hrvatska ima pravo na vrh poluotoka Kleka i dva otočića u graničnom sporu između Hrvatske i BiH na području Neuma, na temelju dokaza da je pripadnost tog komadića teritorija BiH bila krivotvorena. I u ovom slučaju Ćosić baca drugo svjetlo na povijest. Danas se, naime, često spočitava Dubrovčanima da su prodali Neum Turcima, dok Ćosić kaže da se tako na povijest ne može gledati, jer su okolnosti bile sasvim drugačije i u pitanju je bio opstanak Dubrovnika koji su ugrožavali Mleci. No, zašto je Neum u vrijeme austrougarske okupacije ostao u BiH, a Sutorina ne, zašto je u Jugoslaviji Sutorina pripala Crnoj Gori, a Neum ostao u Bosni i Hercegovini? Nema pravog objašnjenja, no to stvara teško rješiv čvor i za Hrvatsku i za BiH, naročito ako ne bude dobre volje s obje strane. Teritorij je presječen na dva dijela teritorijem druge države, a na njemu žive pripadnici hrvatskog naroda, bave se turizmom i uzgojem školjaka i oduvijek žive vezani za susjedne gradove u Hrvatskoj, za Ploče i Dubrovnik. I danas s unutrašnjošću BiH Neum povezuje samo loša cesta prema Stocu, koja jednim dijelom ima samo jedan vozni trak!

U Neumu nema luke, sav pomorski promet za BiH ide kroz susjedne hrvatske Ploče, pa je izlaz BiH na more zapravo u Pločama. Kako to biva, intelektualci u Sarajevu organizirali su se i osnovali Pomorsko društvo BiH, koje održava tribine pod nazivom “Bosna i Hercegovina – pomorska država” i u prosincu prošle godine najavili su da će tužiti Hrvatsku zbog gradnje pelješkog mosta! Taj most, naime, kako gledaju pomorci iz Sarajeva, našao bi se na – plovnom putu iz BiH prema otvorenom moru. Doduše, u Neumu nema ni luke ni brodova, ali očito postoje aspiracije da i toga jednom bude.

Smrt za Ploče

– Luka u Neumu značila bi da luka Ploče može staviti ključ u bravu – kaže Ćosić. Ističe da je upravo zbog toga važno da vrh poluotoka Klek i dva otočića, Veliki i Mali Škoj, ostanu u hrvatskim granicama. Ako taj dio teritorija pripadne BiH, kaže, tamo se može napraviti solidna luka, more je duboko 20 metara i daje gaz dovoljno dubok za svaki brod, a Klek je dugačak 7,5 kilometara i luka može biti velika. Takva luka značila bi ne samo smrt za 30-ak kilometara udaljene Ploče, nego i za uzgoj školjaka kojim se stanovništvo u tom potezu bavi, sve u svemu, jako složeno geopolitičko pitanje u odnosima Sarajeva prema Neumu i u odnosima Hrvatske i BiH.

Da je zaista tako, pokazuje inicijativa tamošnje Islamske zajednice da se u Neumu, gdje je 1991. godine živjelo 89 Muslimana, gradi džamija. Opravdanje su našli u tvrdnji da je za turske vlasti tamo bila džamija, ali za to i nema dokaza.

– Cilj je graditi luku, dovesti radnike Bošnjake, tako izmijeniti etnički sastav stanovništva, pa tim radnicima sagraditi džamiju i tako zauzeti Neum – kaže Nino Raspudić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji se dosta bavio ovom temom i ima oba državljanstva. U “Preporodu”, islamskim novinama, pisalo se dosta o džamiji u Neumu, navodili su se dokazi da je džamija tamo postojala, zabilježena u gruntovnici u Čapljini, i da je vjerojatno srušena u potresu 1927. godine, dok Hrvati u Neumu tvrde da je nije bilo, a povjesničari navode kako je vrlo vjerojatno da je zaista nije bilo... Ipak, džamija u Neumu danas očito ne bi imala vjernika...

Posljednjih nekoliko godina zamrla je svađa oko džamije, koje u Neumu nikad nije bilo, kaže Pero Matić, koji živi u Dubrovniku, a u Neumu, odakle potječe, bavi se turizmom i ugostiteljstvom. U Neum, kaže, dolaze gosti iz cijelog svijeta, no ipak najviše iz BiH, ima i Slavonaca kojima je to najbliže morsko odredište. Matić je uvjeren da ni od luke neće biti ništa, jer, kaže, nije to samo tako, sagraditi luku. Kako bilo, nasilni pokušaji promjene povijesti, granica i sastava stanovništva mogu djelovati samo prema daljnjoj dezintegraciji BiH.

– Gradnja pelješkog mosta agresija je na BiH. To je jedan konstrukt koji će prelaziti preko naših teritorijalnih voda, našeg unutrašnjeg mora i našeg morskog segmenta koji nas vodi u međunarodne vode. Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa između Hvara i Korčule na otvoreno more – kazao je nedavno bosanskohercegovački akademik Ibrahim Bušatlija, stručnjak za geomorfologiju i član sarajevskog Pomorskog društva za agenciju Anadolija.

Zaustavit će promet

Strasti se tako u Sarajevu ne smiruju, intelektualci govore o BiH kao pomorskoj državi, a u Neumu se brinu kako će živjeti od 1. srpnja, kad Hrvatska uđe u BiH. Načelnik Neuma Živko Matuško ovih dana traži od vlasti u BiH da osiguraju opskrbu Neuma hranom, jer robe biljnog i životinjskog podrijetla u BiH mogu samo na prijelazu Gradiška na sjeveru i prijelazu Bijača pokraj Metkovića. Ako se to ne osigura kao što je dogovoreno za kamione koji će zapečaćeni prolaziti Neumom od jedne do druge granice, s carinskom kontrolom pri ponovnom ulasku u Hrvatsku, u Neumu će, ističe načelnik, morati zaustaviti promet!
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Jack » 13 feb 2013 03:02

Pristup otvorenom moru je jedini razlog zbog cega Hrvatska grcevito zeli da sprijeci Bosnu, ali i Bosnjake da imaju izlaz na otvoreno more.Znaju, da bi onda imali skroz manje aduta da nam sprijece bilo sta, a po konvenciji mora iz 1983 godine u Stokholmu tada, koje je potpisala i tadasnja Jugoslavija.Svaka drzava ima pravo na otvoreno more, i mora se koridor preko otvorenog mora joj dati.Otud panika kod ustasha

Izbijanjem na otvoreno more.Mi po svim pravima morskih konvencija.Koje je priznato u svijetu.Imamo pravo na morski koridor prema Korculi i Visu, i da Hrvatska nema pravo da nam ometa u blokadama i carinjenju.Mi, ne samo da imamo pravo na Neum, i na skolje kraj Neuma, i pola Malostonskog zaliva sto i jeste dio Bosne

Mi, imamo pravo i na Vis, a bome i Korculu.Pa, moze i LASTOVO.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vis

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malostonski_zaljev

Pola ovog zaljeva nama pripada

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lastovo

Mozda i ovo Lastovo, treba poklopiti.Ispod 1000 katolika na otoku

:D
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
bilbo
Član
Postovi: 899
Pridružen/a: 30 dec 2012 11:42

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la bilbo » 13 feb 2013 08:51

Ti si Jack nepopravljivi optimista,samo bi poklapao :rocky: :vojnik3:

Avatar
Jack
Administrator
Postovi: 40873
Pridružen/a: 18 okt 2012 15:43

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Jack » 13 feb 2013 09:10

Takozvani Hrvati, fish-paprikas od nacije.Ceha, Njemaca i katolickih vlaja.Ne zasluzuju toliko Jadrana, nikad i nisu ga zasluzili

Do Zadra Bosni.Od Zadra moze Italiji, sto se mene tice.Stare medje Bosne se moraju postivati

:zastava: :gut:
Lets go clean them up.Every single one of them.Untill nothing is left :gut:
Never had i imagined.Living without your smile Angelene :cry: :(
Mnogi su mrtvi već davno prije svoje smrti, a možda su baš takvi i najsrećniji.

Avatar
Abidaga
Član
Postovi: 5836
Pridružen/a: 20 okt 2012 21:29

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Abidaga » 28 okt 2013 19:44


Avatar
noel malcolm
Član
Postovi: 3276
Pridružen/a: 18 okt 2012 21:50

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la noel malcolm » 28 okt 2013 19:56

Jack je napisao/la:Pristup otvorenom moru je jedini razlog zbog cega Hrvatska grcevito zeli da sprijeci Bosnu, ali i Bosnjake da imaju izlaz na otvoreno more.Znaju, da bi onda imali skroz manje aduta da nam sprijece bilo sta, a po konvenciji mora iz 1983 godine u Stokholmu tada, koje je potpisala i tadasnja Jugoslavija.Svaka drzava ima pravo na otvoreno more, i mora se koridor preko otvorenog mora joj dati.Otud panika kod ustasha

Izbijanjem na otvoreno more.Mi po svim pravima morskih konvencija.Koje je priznato u svijetu.Imamo pravo na morski koridor prema Korculi i Visu, i da Hrvatska nema pravo da nam ometa u blokadama i carinjenju.Mi, ne samo da imamo pravo na Neum, i na skolje kraj Neuma, i pola Malostonskog zaliva sto i jeste dio Bosne

Mi, imamo pravo i na Vis, a bome i Korculu.Pa, moze i LASTOVO.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vis

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malostonski_zaljev

Pola ovog zaljeva nama pripada

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lastovo

Mozda i ovo Lastovo, treba poklopiti.Ispod 1000 katolika na otoku

:D
Sve je ovo tačno.

Njihovi otoci postaju pustahije sa više guštera nego stanovnika.

Kako se prazni hrvatska , tako se još brže prazne i otoci.
“Radimo kao da ce sto godina biti mir,
a spremajmo se kao da ce sutra biti rat!”/Povijest Bosne/Noela Malcolma:
http://www.camo.ch/povijestbih.htm

Avatar
sarajlija
Član
Postovi: 875
Pridružen/a: 18 okt 2012 23:07

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la sarajlija » 28 okt 2013 20:43

Mogu se oni prazniti do sutra ali to ipak ostaje njima i kad ostanu potpuna pustos. Najbolje bi bilo (ali jako tesko i na tome bi trebalo raditi desetljecima) da se broj stanovnika u Dubrovniku i okolini koji ispovjedaju islam poveca i cak postanu velika vecina u tom dijelu i onda nekako izborima izglasati nezavisnost Dubrovnika, znaci stvoriti Dubrovacku republiku opet i onda mi je apsolutno sve jedno hoce li se spojiti sa Bosnom ili ne.
Hrvatski historicar priznaje da je Tvrtko bio samo osvajac hrvatske zemlje a ne oslobodilac kako se to od nekih drugih prikazivalo https://www.youtube.com/watch?v=PDrx0a2Gx5M

http://www.youtube.com/watch?v=9GiTzVdWX5Q obavezno pogledati

Bosnjak
Član
Postovi: 877
Pridružen/a: 30 okt 2012 01:32

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Bosnjak » 29 okt 2013 07:03

sarajlija je napisao/la:Mogu se oni prazniti do sutra ali to ipak ostaje njima i kad ostanu potpuna pustos. Najbolje bi bilo (ali jako tesko i na tome bi trebalo raditi desetljecima) da se broj stanovnika u Dubrovniku i okolini koji ispovjedaju islam poveca i cak postanu velika vecina u tom dijelu i onda nekako izborima izglasati nezavisnost Dubrovnika, znaci stvoriti Dubrovacku republiku opet i onda mi je apsolutno sve jedno hoce li se spojiti sa Bosnom ili ne.
Sa wiki.hr (to je otprilike ta teritorija):

Prema popisu stanovništva Dubrovačko-neretvanska županija ima 122.870 stanovnika ( 2.8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1.4 % i drugi.


Prije da će se raditi o stoljećima.

Bosnjak
Član
Postovi: 877
Pridružen/a: 30 okt 2012 01:32

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Bosnjak » 29 okt 2013 12:19

http://www.klix.ba/vijesti/bih/leko-hrv ... /131029052

To ti je. Dovedeš ga da ti u lice u sred Sarajeva kaže da će eklatantno da krši Konvenciju o pristupu međunarodnim vodama i da će za to još tražiti pare od onih koji su učestvovali u donošenju te konvencije. Blago nama.

Avatar
ABen
Član
Postovi: 9868
Pridružen/a: 18 okt 2012 17:45

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la ABen » 29 okt 2013 12:32

"Izgradnjom Pelješkog mosta neće biti dovedeni u pitanje interesi BiH, ali Hrvatska neće odustati od povezivanja dviju teritorija", potvrdio je Leko.
Odkud on zna sta su interesi BiH? Njih treba kao i Srbe drzati na distanci i sve resavati preko suda za medunarodna prava.
Kada su u pitanju granice dviju zemalja, Leko je zaključio da BiH i Hrvatska vrlo dobro funkcioniraju na privremenom režimu i da treba nastaviti s tim te pokušati naći rješenja u stalnim bilateralnim razgovorima i dogovorima, dodajući da je Hrvatska sve potpisane ugovore spremna ratificirati.
Sta su dosad uradili? Nista, ma samo covjek gluposti valja i cuva vrijeme.
Mi Bosnjaci vjerni Bosni

Bosnjak
Član
Postovi: 877
Pridružen/a: 30 okt 2012 01:32

Re: Pristup Bosne međunarodnim vodama

Post Postao/la Bosnjak » 29 okt 2013 12:39

To on očito misli da zna šta su naši interesi. Najgore je to što ni mi sami nismo definisali naše interese, niko od naših političara nije ustao i rekao "Mi smo apriori protiv gradnje mosta koji će povrijediti naš pristup međunarodnim vodama". I doviđenja.

A ovo drugo, i ja ga također pozivam da se u Hrvatskom Saboru ratifikuje davno potpisani sporazum u kojem jasno piše da su vrh poluotoka Klek te Veliki i Mali Školj naša teritorija. Šta čeka?

Odgovorite